Protesti protiv mjera ograničenja uz Trampov blagoslov

Povezani članci

• Iran: Uhapšeno deset osoba zbog sumnji da spremaju napade
• Oland želi da produži vanredno stanje u Francuskoj
• Pompeo želi uspostaviti nove odnose s Pakistanom
• Kina: Politiziranje koči istragu porijekla COVID-a 19
• Samoubilački napadi u Bagdadu, više od 30 mrtvih
• Washington razmatra poteze nakon progona iz Rusije

Foto: Reuters

U više američkih saveznih država održani su protesti protiv mjera ograničenja uz ohrabrenje predsjednika Donalda Trampa (Trump) koji uprkos upozorenjima traži brzo otvaranje privrede s pogledom na novembarske izbore, dok ankete pokazuju da većina Amerikanaca ipak strahuje da bi prebrzo ukidanje ograničenja moglo pomoći širenju korona virusa, pišu svjetski mediji.

Protesti nakon tvita

Protesti u američkim državama rasplamsali su se u nedjelju zbog mjera ograničenja kojima se nalaže ostanak kod kuće, dok su guverneri osporavali tvrdnje predsjednika Trampa da imaju dovoljno testova za korona virus i da bi trebali brzo ponovo pokrenuti svoje privrede, napisao je Rojters (Reuters) ističući da su demonstracije održane u nekoliko mjesta u Vašingtonu, Teksasu, Viskonsinu, Ohaju, Mičigenu, Koloradu i Virdžiniji.

Prkoseći zabrani okupljanja u grupe od 50 ili više ljudi, u nedjelju je oko 2.500 građana savezne države Vašington protestovalo u glavnom gradu zbog mjera ograničenja koje je zbog pandemije uveo guverner demokrata Džej Inzli (Jay Inslee). “Ti ljudi vole našu zemlju jer se žele vratiti na posao”, izjavio je u nedjelju Tramp, kojem je procvat ekonomije jedno od obećanja uoči predsjedničkih izbora u novembru.

Ipak, naglašava Rojters, čini se da je republikanski predsjednik ohrabrio demonstrante koji žele da se mjere ograničenja ukinu što prije, nizom poruka u petak na Tviteru (Twitter) pozivajući ih na “oslobađanje” Mičigena, Minesote i Virdžinije, saveznih država kojima upravljaju guverneri demokrate.

Mjere kojima se od ljudi traži da ostanu kod kuće kako bi se usporilo širenje korona virusa, izmučile su američku ekonomiju, a više od 22 miliona Amerikanaca prijavilo se primanje naknade za nezaposlene u posljednjih mjesec dana, naglašava Rojters.

Nekoliko država saopštilo je da namjeravaju ponovo otvoriti dijelove privrede, ali da im savezna vlada treba pomoći u nabavci testova. Republikanski guverner Merilenda, Leri Hogan (Larry Hogan) izjavio je za CNN da su tvrdnje Trampa i potpredsjednika Majka Pensa (Mike Pence) da države imaju obilje testova bile “apsolutno neistinite”, dok je demokratski guverner Ralf Nortam (Ralph Northam) iz Virdžinije rekao je da su navodi da ima dovoljno testova “zablude”.

Protesti kao distrakcija

Zahtjevi za ublažavanjem mjera ograničenja su sve češći nakon što je predsjednik Donald Tramp (Trump) signalizirao da podržava proteste. U petak je napisao da su mjere koje su uveli guverneri u Mičigenu, Minesoti i Virdžiniji “prestroge”, napisao je BBC.

Guverner Vašingtona, Džej Inzli nazvao je Trampovu podršku demonstrantima “opasnom” jednakovrijednom poticanju “neposlušnosti” državnih zakona. “Da imamo američkog predsjednika koji bi poticao ljude da krše zakon, ne mogu se sjetiti da smo ikad u Americi vidjeli tako nešto”, rekao je.

Predsjedavajuća Predstavničkog doma, demokratkinja Nensi Pelozi (Nancy Pelosi) optužila je Trampa da podržava proteste zbog “distrakcije” jer time odvraća pažnju od činjenica da nije dobro upravljao problemima s testiranjem, liječenjem i karantinom.

SAD su postale središte krize Covid-19, s preko 735.000 zaraženih i oko 40.000 smrtnih slučajeva – ali pojavili su se znakovi da epidemija dostiže vrhunac i da stopa zaraze usporava u nekim državama, napisao je BBC.

Kreacija konzervativnih aktivista

Trojka krajnje desnih pristalica prava na oružje stoji iza nekih od najvećih Fejsbuk (Facebook) grupa koje pozivaju na demonstracije protiv karantina širom zemlje, nudeći najnoviju ilustraciju da neke naizgled spontane proteste kreira mreža konzervativnih aktivista, ukazuje Vašington post (The Washington Post).

Fejsbuk grupe ciljaju Vinskonsin, Ohajo, Pensilvaniju i Njujork, a čini se da su djelo Bena Dora (Ben Dorr) i njegove braće Kristofera (Christopher) i Erona (Aarona) koji zajedno upravljaju mnogobrojnim grupama za pravo na oružje širom SAD, od Ajove preko Minesote do Njujorka. Do nedjelje, dodaje Vašington post, te Fejsbuk grupe su imale oko 200.000 članova i nastavile su se brzo širiti, danima nakon što je Tramp podržao takve proteste sugerišući građanima da “oslobode” svoje države.

Koordinacija putem interneta ponudila je dodatne tragove o tome kako se protestna aktivnost širi po cijeloj zemlji, navodi list. Sam Tramp vezao je proteste za prava na oružje – što je glavna okupacija braći Dor – rekavši stanovnicima Virdžinije da je Drugi amandman “pod opsadom”, pozivajući ih da oslobode državu.

Istovremeno, napisao je Vašington post, na terenu su Trampove pristalice – uključujući one koji djeluju kao savjetnici za njegovu kampanju – kao i grupe povezane s istaknutim konzervativnim donatorima koje su pomogle u organizovanju i promociji demonstracija.

Internetska aktivnost koju podstiču braća Dor pomaže učvrstiti dojam da je protivljenje ograničenjima rasprostranjenije nego što to ankete zapravo pokazuju, ističe Vašington post. Devedeset i pet odsto demokrata ali i gotovo 70 odsto ispitanih republikanaca reklo je da podržavaju naredbu da se ostane “kod kuće”, pokazala je nedavna anketa Kvinipiaka (Quinnipiac).

Više straha od korone

Sve više Amerikanaca strahuje da će prebrzo ukidanje mjera ograničenja potaknuti pandemiju koja je je drastično promijenila živote ljudi u posljednjih mjesec dana obilježenih obustavom ekonomije, gubitkom posla i bolestima, pokazala je nova anketa Volstrit žurnala (Wall Street Journal) i En-Bi-Si Njuza (NBC News)

Gotovo šest od 10 ispitanih u anketi reklo je da su zabrinuti da će se mjere ograničenja prebrzo ublažiti, dok je tri od deset ispitanika kazalo da su više zabrinuti za ekonomski učinak predugog čekanja na ponovno pokretanje privrede.

Više od tri četvrtine izjavilo je da im je epidemija uveliko promijenila život, uključujući nemogućnost da vide porodicu ili prijatelje i osjećaju zabrinutost zbog kupovine namirnica. U martu, jedna četvrtina izjavila je da je došlo do velikih promjena u njihovom životu.

Za Trampa, anketa je pokazala da pandemija nije značajno promijenila ocjenu o njegovom radu, ukazuje ovaj konzervativni list.

Trampova popularnost nije se promijenila u odnosu na mart: 46 odsto anketiranih ga podržava, a 51 odsto ispitanika ne odobrava način njegovog upravljanja.

Također, dodaje Volstrit žurnal, samo 36 odsto ispitanika vjeruje u ono što predsjednik kaže o korona virusu. Suprotno tome, 66 odsto ispitanika vjeruje guverneru svoje savezne države.

Bijela kuća kao glavni cilj

Protesti protiv mjera ograničenja ne odražavaju javno mišljenje jer javnost – uključujući veliki dio republikanaca – podržava mjere fizičkog distanciranja, no mogu pomoći Trampu da ostvari svoj glavni cilj 2020. – osvajanje Bijele kuće, ocjenjuje Voks (Vox).

Ono što je doista stoji iza protesta protiv oštrih mjera ograničenja u SAD u vrijeme pandemije dio je strategije nekih konzervativnih grupa za preoblikovanje javnog mišljenja, ističe politički portal napominjući kako su neki protesti poprimili izgled Trampove kampanje iz 2016. – demonstranti nose šešire s natpisima “Učinimo Ameriku ponovo velikom” i mašu zastavama ukrašenim predsjednikovim licem.

Situacija se uklapa u Trampovu glavnu poruku o pandemiji izazvanoj korona virusom: za krizu su krivi guverneri, a ne on, ocjenjuje Voks. Dok predsjednik ubrzava svoje napore za reizbor, on pokušava da prebaci odgovornost za katastrofu na pleća njegovih političkih protivnika, istovremeno tvrdeći da on ima “potpunu vlast” nad državama koje se suočavaju s pandemijom.

To je argument koji najbolje odjekuje u ruralnim, crvenijim dijelovima zemlje, koje pandemija nije toliko pogodila kao plava, urbana područja, ističe Voks. Sam Tramp je rekao: “Neke ćemo države otvoriti puno prije nego druge”, uprkos negodovanju guvernera i poslovnih lidera zbog trenutnog nedostatka masovnog testiranja.

A to je poruka o podjeli, dizajnirana tako da republikanski glasači budu protiv susjednih demokratskih glasača, ili pak podjela između ruralnih republikanaca i republikanaca u gradovima. Sve to, zaključuje Voks, u svrhu je aktiviranja bijelih glasača iz ruralnih područja koji su podržali Trampa 2016. godine i koji će mu trebati 2020. godine.