Protesti u Iranu samo uz dozvolu vlasti

Povezani članci

• Brazil odbio pomoć G7 za borbu protiv požara u Amazoniji
• Freedom House: Pad demokratije širom svijeta
• Uspio ili ne, škotski referendum za nezavisnost označit će kraj dominacije Londona na otoku
• Promjena američkog atomskog pristupa: od odbrane do preventivnog napada
• ‘Politički sukob u Egiptu mogao bi voditi u slom države’
• Trump je kriv!

Talas nasilnih antidržavnih demonstracija potresao je Iran u posljednjih nekoliko mjeseci, izazivajući klerikalni establišment koji je zabranio javno neslaganje i ima istoriju oštrih kritika na račun neodobrenih protesta, piše Radio Slobodna Evropa.

Građani Irana zatražili su da se potvrdi njihovo ustavno pravo da održe mirne demonstracije, nakon što su desetine hiljada Iranaca marširale u gradovima širom islamske republike u decembru i januaru. Vlasti su ugušile te proteste, ostavljajući iza sebe najmanje 25 mrtvih.

U odluci koja je namijenjena smirivanju demonstranata, Vlada je 11. juna odobrila prijedlog Gradskog vijeća Teherana da odredi 12 posebnih lokacija na kojima se se mogu održati protesti u glavnom gradu. Inicijativa se, međutim, tumači kao pokušaj Vlade da kontroliše takve proteste.

Protestne zone u Teheranu uključuju sportske stadione Široudi, Dastjerdi, Takti, Motamedi i Azadi; javne parkove Goftego, Talekani, Velajat, Pardisan, Honarmandan i Šahr; i područje u blizini zgrade parlamenta u glavnom gradu Bahreina, prenijela je iranska agencija ISNA.

Iranska Vlada saopćila je da sarađuje s gradskim vijećima širom Irana kako bi odredila protestne zone.

Član 27 Ustava zemlje propisuje da građani imaju pravo da održavaju skupove “ukoliko se ne nosi oružje ” i ako skupovi “ne štete osnovnim principima islama”.

Ali u praksi je skoro nemoguće dobiti dozvolu za protestne skupove, jer vlast nameće nerealne zahtjeve.

Na osnovu propisa Ministarstva unutrašnjih poslova, ko želi da održi skup, mora da dostavi spisak ljudi odgovornih za njegove sigurnosne i disciplinske aspekte, kao i tačno vrijeme okupljanja, mnogo prije datuma održavanja skupa.

Konzervativni dnevnik Kaihan je 12. juna na naslovnoj strani kritikovao ovu inicijativu u uvodniku u kome navodi da je”odgovornost vlade da riješi probleme ljudi, a ne da odredi mjesta za okupljanja”.

“Da li je vlada svjesna ljudskih problema? Ako bi ih riješili, ne bi bilo potrebe za javnim okupljanjima,” dodao je Kaihan.

Reformistički dnevnik Etemad je 12. juna na naslovnoj strani objavio mapu Teherana koja prikazuje odobrene protestne zone i piše da je neophodno izbjeći nasilje i ometanje stanovnika.

“Nemiri krajem januara i rasprostranjeni zahtjevi naroda širom zemlje u posljednjih nekoliko mjeseci doveli su do odluke o omogućavanju održavanja protesta, uz naglasak na priznanje ljudskog prava na protest,” rekao je Etemad u uvodniku.

Od decembra, Iranci su organizirali desetine marševa i demonstracija u gradovima širom islamske republike, protestujući zbog porasta nezaposlenosti i zahtjevajući veće društvene i političke slobode i tražeći od predsjednika Hasana Rohanija i vrhovnog lidera Ajatolaha Ali Kamneija da se povuku.

Rohani je u decembru rekao: “Ljudi su apsolutno slobodni da kritikuju vladu i protestuju, ali njihovi protesti treba da budu usmjereni na poboljšavanje situacije u zemlji i njihovom životu.” On je dodao da se “kritika razlikuje od nasilja i od uništavanja javne svojine.”

Uprkos Rohanijevim obećanjima, vlasti su tada razbile demonstracije i zatvorile one koji su otvoreno kritikovali klerikalni establišment.

U maju je nekoliko ljudi ubijeno nakon što su stanovnici grada Kazeroa protestovali zbog odluke lokalnih vlasti da se grad razdvoji na dva dijela.

U martu je uhapšeno nekoliko žena koje su pokušale da protestuju u Teheranu u znak obilježavanja Međunarodnog dana žena .