Rusija prijeti osvetom dok Finska traži članstvo u NATO-u ‘bez odgode’

Povezani članci

• Zašto ipak nema sirovinskog zemljotresa u autoindustriji
• Borba za svjetski poredak
• Najavljen sastanak o okončanju sukoba u Siriji
• Objavljen dokument koji otkriva da se vlada uopće nije pripremila za Brexitve
• Više od 700.000 ljudi ostalo u SAD i nakon isteka vize
• Afganistanske izbjeglice ostaju do kraja godine u Pakistanu

foto: reuters

Francuski predsjednik Emmanuel Macron rekao je svom finskom kolegi da Francuska u potpunosti podržava izbor njegove zemlje da se pridruži NATO-u.

Finska mora podnijeti zahtjev za pridruživanje vojnom savezu NATO-a “bez odgode”, rekli su u četvrtak njezin predsjednik i premijerka, u historijskoj političkoj promjeni koju je pokrenula ruska invazija na Ukrajinu.

Očekuje se da bi istu odluku mogla donijeti i Švedska.

Odluka ove dvije nordijske zemlje da napuste neutralnost koju su održavale tokom Hladnog rata značila bi i veliko pomjeranje u evropskoj sigurnosti u posljednjih nekoliko desetljeća.

Druge nordijske zemlje, Norveška, Danska i Island, su među zemljama osnivačima NATO pakta.

Moskva je najavu Finske nazvala direktnom prijetnjom Rusiji i zaprijetila odmazdom, uključujući neodređene “vojno-tehničke” mjere.

Generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg rekao je da će Finci biti “toplo dobrodošli” i obećao “glatki i brzi” proces pristupanja.

Finska i Švedska su dvije najveće zemlje EU koje tek treba da pristupe NATO-u. Finska granica od 1.300 kilometara više će nego udvostručiti dužinu granice između NATO-a i Rusije.

“Finska mora bez odgađanja podnijeti zahtjev za članstvo u NATO-u”, rekli su predsjednik Sauli Niinisto i premijerka Sanna Marin u zajedničkoj izjavi, nadajući se da će koraci za donošenje odluke “biti brzo poduzeti u sljedećih nekoliko dana”.

Na pitanje predstavlja li pristupanje Finske direktnu prijetnju Rusiji, glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov rekao je: “Definitivno. Širenje NATO-a ne čini naš kontinent stabilnijim i sigurnijim.

On je također rekao da ova odluka ne može a da “ne izazove žaljenje i razlog za odgovarajuće simetrične odgovore sa naše strane.”

Rusko ministarstvo vanjskih poslova saopštilo je kako će Moskva biti prisiljena poduzeti “odmazde, vojno-tehničke i druge prirode”, ne dajući više detalja. Ruski dužnosnici u prošlosti su govorili o potencijalnim mjerama, uključujući postavljanje nuklearnih projektila na Baltičko more.

Upitan u srijedu hoće li Finska isprovocirati Rusiju ulaskom u NATO, predsjednik Finske Sauli Niinisto rekao je da je rekao da bi njegov odgovor bio da “ste vi to izazvali.”

“Pogledajte u ogledalo,” rekao je finski predsjednik.

Ruski predsjednik Vladimir Putin naveo je potencijalno proširenje NATO-a kao jedan od glavnih razloga zašto je u februaru pokrenuo, kako oni nazivaju, “specijalnu vojnu operaciju” u Ukrajini.

NATO sebe opisuje kao odbrambeni savez, izgrađen oko sporazuma koji proglašava da je napad na jednu članicu napad na sve, dajući saveznicima SAD-a zaštitu moćne sile Washingtona, uključujući i nuklearni arsenal.

Moskva to smatra prijetnjom svojoj sigurnosti. No Putinova odluka da napadne Ukrajinu promijenila je nordijsko javno mnijenje, a političke stranke koje su dugo podržavale neutralnost sada prihvataju stav da je Rusija prijetnja.

RSE