Rusija se boji da bi tvrđe sankcije mogle izazvati kolaps cijelog gospodarstva

Povezani članci

• Istina posle Trumpa
• Nakon gotovo pola stoljeća: U planu je povratak čovjeka na Mjesec
• Povratak Joa Bidena u američku predizbornu kampanju
  Southern Comfort
• EU i Velika Britanija: Stroga digitalna pravila za novo doba
• Velika Britanija šalje vojnike u Irak
• Izrael prihvatio, Hamas odbacio primirje

Piše: Vaclav Lavička

Uredio: Ešref Zaimbegović

Ruski milijarderi su sve više nezadovoljni sa politikom predsjednika Putina u Ukrajini. Boje se daljeg širenja sankcija prema Moskvi. „Ako sankcije pogode finansijski  sektor naša ekonomija će se srušiti za pola godine,“ misli bivši premijer Kasjanov.

Dalje pooštravanje sankcija prema Rusiji o čemu diskutuje Zapad značilo bi za Moskvu gospodarsku katastrofu. Među ruskim milijarderima se, prema agenciji Bloomberg, pojačava nezadovoljstvo sa politikom predsjednika Vladimira Putina prema Ukrajini.

Konkretno time što pomaže tamošnje proruske separatiste koji najvjerovatnije imaju na savjesti rušenje malezijskog aviona.

“Ukoliko Putin  ne preduzme konkretne korake ka zaustavljanju rata onda rizikuje da postane međunarodno izolovan kao bjeloruski predsjednik Lukašenko”, izjavio je jedan ruski oligarh koji nije želio da bude imenovan. Prema njemu se ruska poduzetnička elita izuzetno boji daljeg zaoštravanja i proširenja sankcija Zapada prema Moskvi.

Najoštrije nastupaju SAD

Prošlog tjedna prvi korak u tom smjeru uradio je Washington. Njime se ne sankcionišu samo osobe iz uskog kruga iz Putinove okoline nego izabrane ruske firme sa kojima američke firme i njihove filijale iz Evrope ne smiju trgovati.

Američke sankcije po prvi put uopšte usmjerene su na ključne ruske energetske koncerne. U prvom redu to je državni Rosnjeft, najveći naftni koncern na svijetu, sa čijim akcijama se trguje na burzama.

Kako navodi britanska The Economist Intelligence Unit, ta firrma vadi oko dvije petine cjelokupne ruske nafte. Sankcije se odnose i na Novatek, najvećeg nezavisnog proizvođača podzemnog plina u Rusiji koji  u saradnji sa francuskim Totalom i kineskom firmom CNPC na arktičkom sjeveru postavlja prvo postrojenje za prozvodnju tečnog plina.

Zaustavljeni su i projekti američkog Caterpillara i kanadskog Bombardiera sa državnim Uralvagonzavodem na proizvodnji lokomotiva i vagona za proširenje moskovskog metroa.

Američki Biro za kontrolu inostranih aktiva zabranio je grđanima i firmama SAD-a da kupuju obligacije koje izdaju novčani zavodi Gazprombanka i Vněšekonom banka sa dospijećem dužim od 90 dana.

Sankcije se mogu dalje pooštravati uključujući i zamrzavanje sredstava tih i drugih ruskih banaka u inostranstvu.

Upravo širenje sankcija – možda i na cijele sektore – je to čega se u Rusiji mnogi boje. “To da budu pogođeni cijeli sektori je veoma realno. Pogode li sankcije finansijski sektor naša ekonomija će se srušiti za pola godine,” misli na serveru Newsru.com Michail Kasjanov, koji je bio premijer za vrijeme Putinovog prvog mandata od 2000. do 2004. godine.

Nepovoljan uticaj na EU

Međutim sankcije su često dvosjekle. U odnosima sa Rusijom koja je za EU četvrto najveće tržište (a treće u uvoznoj ljestvici) to vrijedi dvostruko.

Gušenje ekonomskih odnosa sa Istokom bi samo u Njemačkoj značilo gubitak najmanje 20 000 radnih mjesta i smanjenje trgovinske razmjene sa Rusijom za 4 milijarde evra.

“Uvođenje daljih sankcija nam ne izgleda kao dobar postupak za rješavanje političkih konflikata,” misli u njemačkom listu Handelsblatt Volkel Treier iz njemačke industrijske i trgovinske komore DIHK.

ihned.cz