Ruski proizvođač automobila Lada: nikada više predmet ismijavanja

Povezani članci

• Beograd na vodi objašnjen deci
• Hiljade migranta pristiglo na granice Grčke
• Vojni avioni bombardovali predgrađa Damaska, diljem Sirije ubijeno 86 osoba
• Deset katastrofalnih posljedica koje bi mogla izazvati blokada u SAD-u: Prijeti li nam financijska apokalipsa?
• Srušene statue kraljica Viktorije i Elizabete Druge u Kanadi
• Aktivisti traže da Evropa odbaci upotrebu gasa i ne poklekne pred Putinovim lobistima

Za mnoge ljude Lada je vic na točkovima. Malo auto sa prastarom tehnikom djeluju arhaično ali to će se sada mijenjati: nakon decenija haosa, loše ekonomije i korupcije Kremlj želi stvoriti jaku i privlačnu marku. Nekadašnji vrhunski dizajner Daimlera treba u tome pomoći.

By: Benjamin Bidder ,Togliatti

Preveo: Ešref Zaimbegović

Igor Komarow, šef ruskog proizvođača Lada ima biro na spratu uprave preduzeće. Centrala se izdiže na Südchaussee u Toljatiju, gradu na Volgi. To je 95 metara visoka zgrada u jasno plavoj boji i simbol žilave želje za preživljavanje ruske automobilske industrije. Arhitekti su ovaj neboder planirali u šezdesetim godinama, u sedamdesetim je bio postavljen čelični skelet. Tada su radovi zastali zbog nedostatka finansijskih sredstava a nastavljeni su tek početkom devedesetih godina. Onda 1995. godine, četvrt stoljeća nakon početka planiranja, uselila se Lada u novu upravnu zgradu.

Tri godine su od momenta kada je, na vrhuncu krize, Wladimir Putin postavio Komarowa za šefa. Po nalogu Kremlja treba suncem opaljeni menadžer konačno stvoriti red na stalnom gradilištu Lada, poslije godina punih loših vijesti iz Toljatija. U osamdesetim godinama vladala je u Ladi agonija kao i drugdje u umirućem Sovjetskom savezu, u devedesetim godinama odlučivali su o sudbini preduzeće sumnjivi poslovni maheri. To je trajalo do 2009. kada su započele odlučujuće reforme.

Do 2020. treba državno preduzeće da udvostruči prodaju na 1,5 miliona automobila. Predsjednik Putin želi formirati jaku autobranšu koja treba da podstakne razvoj i u drugim sektorima kao naprimjer mašinogradnja. “Proizvodnja automobila je industrija koja također određuje tehnološki razvoj zemlje”, kaže šef Lade Komarow.

Kremlj je spriječio propast firme

Sada Lada nadoknađuje to “sa čime se trebalo započeti već prije 25 godina”, kaže glasnogovornik Igor Burenkow. Do sada koncern nije bio poznat po inovacijama. Prilikom osnivanja u šesdesetim godinama Moskva je kupila mašine, modele i knowhow od italijanskog Fiata. Kada je 1991. propao Sovjetski Savez tvornica je proizvodila uglavnom jednu relativno dobro moderniziranu varijantu Fiata 124 iz 1966. godine.

Muškarci i žene sa obje strane 1700 metara dugih proizvodnih traka stoje i danas jednom nogom u prošlosti. Još je u pogonu jedna proizvodna linija koju je koncipirao Fiat, a kao i prije 50 godina pod je od blokova hrastovog drveta. Nekoliko metara dalje radnici skidaju tu staru drvenu podlogu, pored njih bruji druga, za 400 miliona evra modernizirana, proizvodna linija na kojoj se montiraju i modeli Renaulta i Nissana. Francuzi i Japanci kupili su 2008. godine  25% učešća u Ladi, do 2014. trebali bi preuzeti dvije trećine. Međutim prijeteći krah tvornice ne bi mogli spriječiti ni stranci.

Broj prodanih vozila pao je 2009. sa 800.000 na svega 300.000. U augustu su se zaustavili proizvodne linije. Bez prodaje nedostajao je novac za plaćanje dobavljačima i vjerovnicima. Koncern je bio na dnu ali je bio previše važan da bi propao. Sindikat je upozoravao na „humanitarnu katastrofu“. 75% industrijske proizvodnje Toljatija otpada na proizvodnju automobila. Poruka je bila: ako umre tvornica umire također i grad sa 700.000 stanovnika.

Moskva je platila visoku cijenu: 78 milijardi rubalja državne pomoći, preračunato 2 milijarde evra ili 30.000 evra po spašenom radnom mjestu. Prije krize radilo je u Ladi 102.000 zaposlenih, danas je to 66.000. Preduzeće se riješilo i nekih balasta iz bilansa kao naprimjer razvodne mreže gradskog grijanja što je bio ostatak sovjetske planske privrede.

Vic sa kadom

Televizor je uključen u birou glasnogovornika Burenkowa. Jedna državna TV stanica hvali novu Ladu Granta Sport. Pritom auto vremenski izgleda kao 1998. poslednji puta proizvedeni Ford Escort. Burenkow prima pozive na svome iPhone, on stoji u prvoj liniji borbe koju Lada, poslije novog početka, mora bezuslovno dobiti: to je borba protiv lošeg imidža.

Burenkow zna bezbroj viceva. Jedan glasi: Šta imaju zajedničko Lada i kada za kupanje? Ni iz jedne niko ne izlazi dobrovoljno ako ga neko gleda.

To razjašnjava dilemu u kojoj se Lada nalazi. Marka je ustvari izuzetno poznata u Rusiji, ali važi kao manje vrijedna. Za veliku većinu od 750.000 kupaca nove Lade odlučujući je samo jedan argument: Nemaju mogućnosti da kupe drugi auto. U prosjeku su modeli iz Toljatija za jednu četvrtinu jeftiniji nego naprimjer VW Polo Sedan.

Međutim već u srednjoj klasi ne funkcionišu više niske cijene. 2007. godine zaustavljena je proizvodnja modela više klase “Nadežda”. Tokom osam godina proizvodnje prodano je svega 8.000 primjeraka. Ko ima novac kupuje rađe inostrana auta.

Borba protiv “Inomarke”

„Inomarka“ – inostrano auto – je još uvijek nešto posebno, kaže glasnogovornik Burenkow. Nasuprot tomu Lada je „kao član obitelji, koga dobro poznajete i sa kojim se možete i šaliti“.

Čovjek koji staroj tetki Ladi treba da da novo lice, uselio se u smeđu kocku u tvorničkom arealu, u razvojni centar. On se zove Steve Mattin, Britanac je i već je radio modele za Mercedes i Volvo. Martin želi izmjeniti Ladin “naslijedni gen”, kako on kaže. Njegov prvi model treba 2015. da dođe na tržište, pet daljih slijede do 2020. godine.

Mattinovi prijedlozi djeluju već sada puno dinamičnije nego bilo šta što je do sada napustilo proizvodne linije u Toljatiju. Studija X-Ray bila je sa samopouzdanjem prezentirana na Crvenom trgu, srcu glavnog grada. Pogled je bio neobičan ne samo zbog nove karoserije – iz Moskve su poslednjih godina Lade u potpunosti istisnute.

spiegel.de