Sad još i El Ninjo – sljedećih pet godina biće vruće

Izdvajamo

• U Pariskom dogovoru o klimi dogovoreni cilj od 1,5 stepena u tom momentu neće biti prekoračen – on se odnosi na dugoročni prosjek u periodu od 30 godina. Međutim, svaki put kada se prekorači ovaj prag svijet dolazi bliže postavljenim granicama. Metereolog Karsten Haustein sa univerziteta Leipzig računa zbog toga da će cilj Pariskog dogovora biti prekoračen oko 2032. do 2035. godine.

Povezani članci

• Ubijen Ayman al-Zawahiri, vođa Al-Kaide
• Nakon sukoba sa VW: Isporučilac – pobunjenik Prevent mora otpuštati radnike
• Macron definitivni pobjednik prvog kruga izbora, očekuje se tijesna utrka za predsjednika Francuske
• Kineska nova era
• Imaju li “konstitutivni” narodi “legitimno pravo” na nezagađen vazduh?
• Sjedište NASA-e nazvat će se po prvoj afroameričkoj inženjerki

Ekstremno vrijeme:Čovjek ide kroz skoro isušeno korito rijeke na ivici grada Kalkute – Foto: NurPhoto/Getty Images

Prirodni fenomen pojačava klimatsku krizu koju je izazvao čovjek. Prema Svjetskoj meteorološkoj organizaciji (WMO) započet će u zimu zatopljavajuća cirkulacija El Ninjo. Tada su veoma vjerovatni novi temperaturni rekordi.

Preveo i uredio: Ešref Zaimbegović

Svjetska metereološka organizacija očekuje globalne temperaturne rekorde u narednih pet godina. Sa vjerovatnoćom od 98 posto jedna od godina od 2023. do 2027. biće najtoplija od početka bilježenja podataka, stoji u srijedu u objavljenoj petogodišnjoj prognozi World Meteorological Organization (WMO). Isto tako vjerovatno će se u prosjeku ovih pet godina na zemlji zabilježiti temperaturni rekord. Prognozu je uradila britanska meteorološka služba Met Office po nalogu WMO.

Sa aspekta dugoročnog zagrijavanja zemlje zbog stakleničkog efekta rastuće temperature jedva da mogu iznenaditi – međutim tempo će se u ovom periodu prema prognozi drastično ubrzati, stoji u izvještaju. WMO ukazuje na prirodni višegodišnji vremenski fenomen južne oscilacije, zvani El Ninjo. Pritom se mijenjaju morska i vazdušna strujanja iznad južnog Pacifika, što širom svijeta izaziva ekstremne vremenske pojave različitih vrsta i u cjelini utiče na rastuće temperature. Da će fenomen krenuti sljedeće zime na sjeveru prema WMO važi kao vjerovatno. I dosadašnji temperaturni rekord iz 2016. nastao je pod El Ninjo uslovima.

Protekle tri godine bile su pod uticajem suprotne cirkulacije La Ninja, koja djeluje više ohlađujuće. „Globalne srednje temperature su samo zbog toga od oko 2015. ostale otprilike iste”, objasnio je stručnjak za klimu Helge Goessling iz instituta Alfred Wegener u Bremerhavenu za “Science Media Center” (SMC). Uprkos tome planeta je postala uznemirujuće vruća. U 2022. godini površina zemljine kugle bila je 1,15 stepeni Celzija toplija nego u vrijeme prije sveobuhvatne industrijalizacije.

Jedna od sljedećih godina biće u ovom poređenju vjerovatno prvi puta prekoračena linija od 1,5 stepeni, stoji u izvještaju WMO. Sa vjerovatnoćnom od 32 posto ovo se čak odnosi na srednju vrijednost čitavog perioda od pet godina.

U Pariskom dogovoru o klimi dogovoreni cilj od 1,5 stepena u tom momentu neće biti prekoračen – on se odnosi na dugoročni prosjek u periodu od 30 godina. Međutim, svaki put kada se prekorači ovaj prag svijet dolazi bliže postavljenim granicama. Metereolog Karsten Haustein sa univerziteta Leipzig računa zbog toga da će cilj iz Pariskog dogovora biti prekoračen oko 2032. do 2035. godine.

Iznad 1,5 stepeni, prema klimatskim istraživanjima, raste rizik da se klimatska kriza ubrzava iznad prelomne tačke. A čovječanstvo će se tada moći još teže nego dosad prilagođavati promjenama.

Nadproporcionalno jako mogle bi i dalje rasti temperature u arktičkom regionu. Tamo WMO računa do 2027. sa tri puta bržim rastom temperatura nego u cijelom svijetu. El Ninjo bi mogao nekim regionima donijeti sušu, a drugima vlagu. Sa više padavina treba računati naprimjer u sjevernoj Evropi, sjevernom Sibiru i Aljaski ali takođe i u zoni Sahela u Africi koja je više podložna sušama. Na nedostatak vode nasuprot tome moraju se pripremiti područja Amazona i dijelovi Australije. Veoma jak biće uticaj pacifičke cirkulacije pretežno u samom velikom pacifičkom regionu ili oko ekvatora, naglašava klimatolog Goessling. Evropa će biti relativno manje pogođena.

spiegel.de