Samit o migraciji na Malti: Solidarnost po pitanju izbjeglica?

Povezani članci

• Izrael objavio kraj primirja i nastavak napada na Gazu
• Napadom na republikance, Biden odustao od obećanja o ujedinjenju zemlje
• Obama čestitao Klintonovoj, Tramp “uzeo” i Kaliforniju
• Dva člana Nobelove skupštine upleteni u skandalu
• Vanredna sjednica Parlamenta Ukrajine zbog eskalacije sukoba
• Kantor centar: Porast antisemitskih napada širom svijeta

 Foto: EPA

Na mini samitu na Malti pokazaće se da li u pitanju izbjeglica postoji spremnost za podjelu opterećenja u EU ili se ostaje u sporu oko nacionalnih interesa. Čak i dogovor ostavlja mnoge probleme otvorenim.

Piše: Matthias Rüb, Valletta
Preveo i uredio: Ešref Zaimbegović

Jasno je da „mini samit“ iz Vitorioze na Malti u najboljem slučaju može markirati početak jednog zaokreta ali ne i njegovu realizaciju. Zemlje Mediterana iz EU zastupaju Italija i Malta a kao „govornici unutrašnjih zemalja“ spremnih za prihvatanje zastupljene su Njemačka i Francuska: svaka sa ministrima unutrašnjih poslova Luciana Lamorgese i Michael Farrugia kao domaćini kao i Horst Seehofer i Christophe Castaner. I Finska, koja do kraja godine predsjedava EU vijeću poslala je šeficu resora Mariu Ohisalo. EU komisija je zastupljena sa komesarom za migracije Dimitrisom Avramopoulosom.

Prijedlog za stvaranje sistema za privremenu „automatsku“ raspodjelu izbjeglica  koji budu u centralnom Sredozemnom moru preuzeti na brodove za spašavanje Berlin i Pariz podnijeli su već na poslednjem sastanku ministara unutrašnjih poslova 18. jula u Helsinkiju. Prema tom prijedlogu migranti spašeni iz nevolje na moru i (ratne) izbjeglice treba da se dovedu u najbližu sigurnu luku – ili na Malti ili na jednom od italijanskih ostrva u Sredozemnom moru. Od tamo bi trebali u roku od četiri tjedna prema jednom „efikasnom privremenom mehanizmu solidarnosti“ – kako se to naziva u prijedlogu završnog dokumenta  iz sredine septembra – raspodjeljeni na EU države spremne za prihvat.

Na samitu u Helsinkiju tadašnji ministar unutrašnjih poslova Italije Matteo Salvini iz desničarsko nacionalističke Lige je odbio ovaj prijedlog s obrazloženjem da bi i Španija i Francuska morale u jednoj vrsti rotacionog sistema otvoriti svoje luke za brodove za pomoć. Međutim, u Parizu i također Madridu nisu o tome htjeli ni da čuju.

Njemačka i Francuska žele kao davaoci impulsa da daju dobar primjer za evropsku solidarnost i svaka će primiti po četvrtinu spašenih izbjeglica sa brodova. Italija bi preuzela 10 posto. Mala ostrvska država Malta osjeća da su njeni kapaciteti već prekoračeni i želi sve privremeno prihvaćene izbjeglice odmah slati dalje.

Domaćin Farrugia je već prije početka razgovora jasno rekao da se u Vittoresiji ne može dogovoriti nikakvo konačno rješenje. Ono bi se u najboljem slučaju moglo naći na sastanku svih ministara unutrašnjih poslova EU 7. i 8. oktobra u Luksemburgu. Cilj davalaca impulsa Berlina i Pariza je da se u idealnom slučaju polovina od 27 EU država (sa Velikom Britanijom se više ne računa) opredjeli za solidarnu suradnju. Ukoliko bi na palubi bilo makar tucet država moglo bi se to prihvatiti kao uspjeh, čulo se iz krugova delegacija u ponedjeljak.

Kao mogući dalji partneri u ovom mehanizmu raspodjele dosada su spomenute Finska, Irska, Hrvatska, Litva, Luksemburg i Portugal. Mogućnost izmjene mišljenja država Višegrada Poljske, Slovačke, Češke i Mađarske koje do sada ni pod kakavim uslovima nisu htjeli preuzeti migrante iz drugih EU država, smatra se isključenim. Nejasno je da li se EU može složiti oko finansijskih sankcija za takve „države koje odbijaju“.

Do kraja sporno ostaje da li sistem kvota kome se teži treba važiti za sve sve izbjeglice sa brodova koje dođu na Maltu i u Italiju ili samo za izbjeglice iz rata i protjerivanja a ne i za ekonomske migrante bez realnih izgleda na azil. Trenuto prema procjenama EU diplomata u najboljem slučaju 20 do 30 posto izbjeglica sa brodova, koji dolaze preko Sredozemnog mora, imaju izglede na azil u EU. Pariz ne želi – drugačije nego Berlin – ekonomske migrante uopšte od Rima ili Valete preuzimati nego ih odmah iz Italije i Malte slati nazad – što je naravno teško pa i nemoguće jer su za to potrebni dogovori sa zemljama porijekla.

Usto dolazi da mehanizam raspodjele treba važiti samo privremeno – do opsežne reforme pravila iz Dablina – i ostaje ograničen samo na izbjeglice sa brodova koje dolaze na (privatnim) brodovima za pomoć. Međutim u Italiju je od 6.620 izbjeglica koje su od početka godine stigle preko Sredozemnog mora, oko 5.500 stiglo na obalu „vlastitom snagom“ i nisu bili otkriveni od obalske straže – na drvenim čamcima i jedrilicama.

Za tih trenutno 85 posto migranata ovaj sistem raspodjele u svakom slučaju neće važiti.  Oni će i dalje prema pravilima iz Dablina pasti u odgovornost Italije koja preuzima obavezu postupka azila i snabdjevanja izbjeglica kao prva zemlja u koju su stupili. Privremeni mehanizam će također biti stavljen van snage, garantirao je ministar Seehofer prije početka sastanka, ukoliko se ukaže „Pull faktor“: ako bi broj izbjeglica koji od 2015. stalno opada počeo znatnije rasti.

faz.net