Sjeverni tok 2 će biti dovršen bez obzira na američke sankcije

AJB
Autor 22.12.2019. u 09:15

Sjeverni tok 2 će biti dovršen bez obzira na američke sankcije

Foto: EPA

Grupacija koja stoji iza plinovoda Sjeverni tok 2 je, nakon najave o američkim sankcijama i posljedično tome obustave aktivnosti jednog od izvođača radova, poručila da će što je prije moguće dovršiti taj projekt dodatnog povećanja opskrbe plinom iz Rusije u Evropsku uniju, javljaju agencije.

Sjeverni tok 2 je, uz Baltički tok, drugi baltički plinovod koji bi trebao dovoditi plin iz Rusije direktno u Njemačku preko Baltičkog mora, zaobilazeći Ukrajinu i Poljsku, prenosi Hina.

Iza njega stoji ruski državni koncern Gazprom i u taj projekt je uključeno pet evropskih energetskih kompanija: njemački Uniper i Wintershall, austrijski OMV, holandsko-britanski Royal Dutch Shell i francuski Engie.

Američki predsjednik Donald Trump potpisao je prijedlog zakona o godišnjoj odbrambenoj potrošnji u koji su uključene sankcije za Sjeverni tok 2. Sankcije su dio zakona o odbrambenoj potrošnji vrijednog 738 milijardi dolara koji je Trump potpisao u petak.

Nacrt “Zakona o zaštiti evropske energetske sigurnosti” koji predviđa sankcije za kompanije koje sudjeluju u gradnji plinovoda je izrađen u senatskom odboru za vanjsku politiku.

Demokratska senatorica Jeanne Shaheen koja je na njemu radila s republikancem Tedom Cruzom, objasnila je svoje odbijanje Sjevernog toka 2 riječima da je “projekt samo još jedno sredstvo kojim Rusija može proširiti svoj štetni utjecaj korištenjem evropske energetske ovisnosti”.

Predviđene sankcije

Sankcije su predviđene za sve kompanije koje specijalnim brodovima za ruske izvoznike plina postavljaju cijevi na morsko dno.

“Dovršenje projekta je ključno za evropsku sigurnost opskrbe plinom. Zajedno s kompanije koje podupiru ovaj projekt ćemo raditi na dovršetku plinovoda što je prije moguće”, saopćila je grupacija Sjeverni tok 2 d.d.

Grupacija je potvrdila da je švicarsko-holandska kompanija Allseas nakon odluke Washingtona o sankcijama prekinula radove. Očekuje se da će Sjeverni tok 2 biti pušten u pogon u sljedećim mjesecima.

Rusija je odmah saopćila da će se držati vremenskog okvira predviđenog za dovršetak plinovoda. Njemačka je sa “žaljenjem” primila američku odluku i ocijenila je “miješanjem u njezine unutrašnje poslove”.

“Vlada odbacuje te sankcije. One pogađaju njemačke i evropske kompanije i predstavljaju miješanje u naše unutrašnje poslove”, kazala je Urlike Demmer, glasnogovornica kancelarke Angele Merkel.

Protivljenje EU-a

EU je osudio najavu američkih sankcija protiv kompanija koje sudjeluju u izgradnji spomenutog plinovoda.

“Evropska unija se načelno protivi uvođenju sankcija evropskim kompanijama koje se bave legalnim aktivnostima”, saopćio je Brisel.

Evropska komisija je dodala da trenutno analizira moguće posljedice američkih sankcija.

Predsjednik nadzornog odbora Sjevernog toka i većinski ruskog državnog koncerna Rosneft je bivši njemački kancelar Gerhard Schroeder.

Moskvu za sada ne brine toliko Washington, ali zato zabrinuto gleda prema Briselu, ocjenjuje Deutche Welle. Naime, nove smjernice Evropske komisije o plinu koje stupaju na snagu u maju mogle bi teško pogoditi vlasnike plinovoda.

Prema tim smjernicama, onaj ko upravlja plinovodom ne smije taj plin i proizvoditi. Osim toga, Gazprom bi mogao biti prisiiljen koristiti samo polovicu kapaciteta novog plinovoda i drugim proizvođačima omogućiti pristup tržištu.

Tužba grupacije

Grupacija Sjeverni tok 2 d.d. je krajem novembra podnijela tužbu protiv Evropske komisije, smatrajući da su nova pravila diskriminacijska.

Protiv izgradnje tog plinovoda su već 2016. brojne same članice EU-a, poglavito baltičke zemlje, Višegradska grupa, Rusija, Hrvatska te u jednom trenutku i Francuska izrazile svoje protivljenje zbog kršenja evropskog zakonodavstva te zaključcima Evropskog vijeća iz decembra prethodne godine, da bi u aprilu ove godine tadašnji čelni kandidat Evropske pučke stranke za mjesto predsjednika Evropske komisije Manfred Weber izjavio da želi spriječiti gradnju Sjevernog toka 2, u potpunoj suprotnosti sa stavom vlade u Berlinu.

Tada još uvijek ‘spitzenkandidat’ EPP-a za čelo Komisije je kazao da će, bude li izabran, “zaustaviti Sjeverni tok 2 jer taj projekt nije u interesu EU-a”.

EPP je odustao od Webera kao čelnika Komisije na čije je čelo došla Ursula von der Leyen.

Među kritičarima je bila i nova predsjednica CDU-a Annegret Kramp-Karrenbauer.

Ona je u decembru 2018. izjavila da bi bilo “preradikalno” sada odustati od projekta, a SPD-ov stručnjak za vanjsku politiku Nils Schmid je kazao da su “prekasno reagirali na kritiku”, te da je “sada stvarno prekasno da bi se zaustavio ovaj projekt vrijedan milijarde eura”.

Protivljenje gradnji

Njemačka kancelarka Merkel je u maju ove godine kazala da EK ne može zaustaviti izgradnju plinovoda kao što je bio slučaj s “Južnim tokom”. EK je vršio snažan pritisak na Bugarsku da zaustavi radove na Gazpromovu plinovodu Južni tok zbog propisa EU-a koji zabranjuju da ista kompanije bude proizvođač i distributer plina i operater plinovoda na području Unije.

Bugarska se snažno protivila “blokiranju tog projekta iz političkih razloga”, u koji se htjela uključiti i Hrvatska. Rusija je na kraju 2014. taj projekt proglasila “mrtvim”.

Sjeverni tok 2, koji bi trebao dovoditi ruski plin u Evropu trasom dugom 1230 kilometara, se ipak dovršava. Cijeli projekt vrijedan je više od 11 milijardi američkih dolara.

EU trenutačno za svoju potrošnju koristi više od 70 posto uvoznog prirodnog plina, uglavnom putem plinovoda, a najveći dobavljači su Rusija, Norveška i Alžir.

Kroz Sjeverni tok 2 bi se trebalo isporučivati i do 55 milijardi kubnih metara plina godišnje. Prema mišljenju njemačke vlade, to će poboljšati sigurnost opskrbe Evrope. Dio tog plina će se iz Njemačke isporučivati drugim evropskim državama.

Rusija sada pokriva 40 posto potreba Njemačke za zemnim plinom.

AJB

AJB
Autor 22.12.2019. u 09:15

Tacno.net Aplikacija

Aplikacija