Škveri od oligarha

Tena Erceg
Autor 15.2.2022. u 08:57

Izdvajamo

  • Međunarodna pomorska organizacija 2016. godine donijela je regulativu čiji je cilj trebalo biti ograničavanje emisija stakleničkih plinova superjahti, no njezina primjena nakon uspješnog lobiranja predstavnika industrije odgođena je na pet godina. Nakon odgode, na snagu je stupila u siječnju prošle godine, no prema navodima američkih medija Obalna straža te zemlje odlučila je da je neće primjenjivati nakon što je procijenjeno da je "za većinu jahti nepraktično ugrađivati opremu" za smanjenje emisija stakleničkih plinova.

Povezani članci

Škveri od oligarha

Ilustracija: Luka Duplančić

Osim što su jahte statusni simbol superbogatih njihov utjecaj na okoliš je vrlo loš jer one proizvode nekoliko stotina puta veće količine ugljičnog dioksida. Pokušaji da se dekadentne navike “zagađivačkih elita” ograniče strožim zakonima i porezima, ipak nailaze na odgode

Gradske vlasti Rotterdama, javili su nedavno mediji, pristale su na zahtjev Jeffa Bezosa, vlasnika kompanije Amazon i najbogatijeg čovjeka na svijetu, da se privremeno razmontira jedan tamošnji most kako bi kroz luku mogla isploviti Bezosova nova superjahta. Američki je milijarder gradnju 485 milijuna dolara vrijednog plovila naručio od brodogradilišta Oceanco u obližnjem Alblasserdamu, a njezina tri jarbola previsoka su za most De Hef, iako on doseže visinu od skoro 40 metara. Most De Hef izgrađen je 1878. godine, pa ponovno nakon što je u drugom svjetskom ratu srušen u nacističkom bombardiranju, a onda i temeljito renoviran 2017, dok će Bezosov brod, čija se isporuka očekuje krajem godine, biti najviša jedrilica na svijetu.

Znanstvenici su izračunali da je prosječni karbonski otisak prosječnog milijardera nekoliko tisuća puta veći u odnosu na globalni prosjek emisija CO2 koji po stanovniku iznosi nešto manje od pet tona, dok je onaj Romana Abramoviča gotovo 34 tisuće tona godišnje

Stanovnici Rotterdama reagirali su najavom da će, ukoliko se zaista bude išlo u demontažu mosta, pa makar i jednodnevnu, Bezosovu 127 metara dugačku jahtu zasuti raznoraznim projektilima. Na to su se oglasile i lokalne vlasti s tvrdnjom da još nisu dobile nikakav službeni zahtjev te poručile da će o eventualnoj demontaži povijesne građevine odlučiti nakon što stigne takav upit, kao i garancija da će za cijeli posao platiti sam Bezos.

U isto vrijeme kada se pojavila ta vijest, objavljen je i podatak da je prošla godina bila rekordna kada je u pitanju prodaja superjahti; takvih brodova lani je prodano 887, odnosno 75 posto više nego godinu ranije. Prema podacima medijske kompanije Boat International, u prosincu prošle godine u knjigama narudžbi bilo ih je još 1200. Među njima je 27 jahti koje će biti duže od stotinu metara, uključujući i onu koju je naručio norveški biznismen Kjell Inge Røkke, investitor u ribarsku i industriju fosilnih goriva koji je 2007. mjesec dana proveo u zatvoru jer je uz pomoć mita dobio licencu za jednu drugu jahtu. Røkkeov novi brod s 183 metra dužine bit će najduža superjahta na svijetu, dvadeset metara duža od one koja već godinama svakoga ljeta zagađuje i Jadransko more, jahte Eclipse ruskog oligarha Romana Abramoviča.

Britanski dnevnik Guardian prenio je izjavu tvrtke Vessel Value, koja se bavi analizom pomorskog i avijacijskog tržišta, prema kojoj je prošla godina bila rekordna i u smislu broja transakcija i u smislu količine novca potrošenog na luksuzne jahte. Analitičari tvrtke porast tržišta pripisuju niskim kamatama koje su bogatima omogućile više raspoloživog novca te uvjetima pandemije, odnosno lockdowna od kojega su utočište nalazili na svojim superjahtama. Iz tvrtke su izvijestili i da su knjige narudžbi u brodogradilištima koje proizvode takve brodove pune do 2025. godine te da se za ispražnjeni termin, u slučaju da netko naglo odustane od narudžbe, nude i znatno viši iznosi od ranije ugovorenih.

Broker Will Christie britanskom je listu rekao i da “tržište nikada nije bilo življe”, a on je u tom poslu 20 godina te da, uz osjećaj sigurnosti i slobode u vrijeme pandemije, oni koji su dosad provodili dane u uredu sada otkrivaju da mogu raditi bilo gdje. “Imao sam jednog klijenta koji je naručio da mu se avionom na jahtu dostave terminali za trgovanje dionicama, pa on sada ujutro radi, popodne se bavi kitesurfingom, a onda navečer opet radi”, ispričao je broker.

Međunarodna pomorska organizacija 2016. godine donijela je regulativu čiji je cilj trebalo biti ograničavanje emisija stakleničkih plinova superjahti, no njezina primjena nakon uspješnog lobiranja predstavnika industrije odgođena je na pet godina

Superjahtama se nazivaju oni brodovi za osobnu upotrebu, odnosno užitak i razonodu koji su duži od 24 metra, dok se one iznad sto metara još naziva i mega i giga jahtama. Obično imaju i platformu za helikopter, podmornice i bazene, a prema podacima industrije trenutno ih svjetskim morima i oceanima plovi gotovo 10 tisuća. Jedan od najstrastvenijih superjahtaša spomenuti je Roman Abramovič, koji u svojoj floti ima pet takvih brodova od kojih je najskuplji upravo Eclipse; vrijedan je oko milijardu dolara nakon nedavne temeljite renovacije, a na brodu se nalazi devet paluba, dva helidroma i bazen koji se može pretvoriti u plesni podij. U ploveće kuriozitete ubraja se i brod irskog šampiona borilačkih vještina Conora McGregora, na čijih se 45,7 metara uspjela smjestiti i platforma za prakticiranje srednjovjekovnih viteških igara.

Osim što predstavljaju možda i najvidljiviji statusni simbol superbogatih, superjahte ujedno su – kako je u lanjskom izvještaju zaključila organizacija EcoWatch – “daleko najgora imovina koju se može posjedovati s okolišne točke gledišta”. One proizvode nekoliko stotina puta veće količine ugljičnog dioksida nego automobili i ispuštaju dušikov oksid, staklenički plin tristo puta potentniji od ugljičnog dioksida. Zbog toga se sve češće mogu čuti javni apeli relevantnih autoriteta da se ekološki štetne dekadentne navike “zagađivačkih elita” ograniče strožim zakonima i porezima.

Američki ekonomski antropolog Richard Wilk naglašava da je globalni ekološki utjecaj superjahti malen u odnosu na sve ostale zagađivače, no i da on ima golem simbolički značaj s obzirom na to da je ukupni ekološki utjecaj oko dvije tisuće svjetskih milijardera, i svega čime se oni bave, golem.

Wilk i kolege izračunali su da je prosječni karbonski otisak prosječnog milijardera i nekoliko tisuća puta veći od onoga običnog čovjeka; globalni prosjek emisija CO2 po glavi stanovnika nešto je manji od pet tona, dok onaj Romana Abramoviča iznosi gotovo 34 tisuće tona godišnje. Pritom dvije trećine proizvede upravo njegova superjahta Eclipse.

Richard Wilk (Foto: Screenshot/YouTube)

Richard Wilk (Foto: Screenshot/YouTube)

Humanitarna organizacija Oxfam još je 2015. izračunala da 10 posto najbogatijih stanovnika svijeta proizvodi 50 posto emisija stakleničkih plinova, a pet posto najbogatijih više od jedne trećine, 37 posto. S druge strane, 50 posto najsiromašnijih proizvodi samo 10 posto stakleničkih plinova. U prošlogodišnjem izvještaju Komisije za održivost britanskog Sveučilišta Cambridge navodi se i da bi “zagađivačka elita” Evrope u cilju zadržavanja globalnog zatopljenja na 1,5 Celzijevih stupnjeva do 2030. godine svoje emisije trebala smanjiti “za faktor od najmanje 30, dok bi 50 posto najsiromašnijeg stanovništva svoje emisije moglo povećati na razinu tri puta veću od sadašnje”. U izvještaju se navodi i da se u periodu između 1990. i 2015. godine razina emisija od konzumacije roba kod 50 posto najsiromašnije populacije Evrope smanjila za 24 posto, dok se ona 10 posto najbogatije populacije povećala za tri posto, a kod jedan posto najbogatijih za pet posto.

Mjerenjem ekološkog utjecaja bogatih bavi se i istraživanje istoga imena grupe američkih i britanskih istraživača objavljeno 2019. godine u časopisu Social Currents. Zanimljivo je da su svi autori kriminolozi, pa se i takozvana izražena ili hedonistička konzumacija superbogatih razmatra kao zločin protiv prirode koji “unutar suvremenog globalnog ekološkog kolapsa generira nepotrebnu ekološku dezorganizaciju, nejednakost potrošnje, smanjenje globalne ekološke kvalitete i nejednaku izloženost naroda okolišnim opasnostima”.

Pozivajući se na ranija sociološka istraživanja o ponašanju bogatih, autori navode da oni “svjesno konzumiraju luksuzne proizvode kako bi time održali svoj socijalni status”, pri čemu takvo ponašanje uzrokuje “poremećaje u normalnom funkcioniranju ekosustava, čime se narušava njihova sposobnost regeneracije i uzrokuje nestabilnost”. Autori navode i da se ekološka održivost mjeri tako da se “održivim” smatra globalni ugljični otisak koji je manji od 1,0, a onaj iznad toga neodrživim, dok sadašnji faktor iznosi 1,7.

Istraživači se pritom pozivaju na “ekološki marksizam”, teorijsku primjenu marksizma u razmatranju kontradikcija kapitala i prirode, prema kojoj već i sama proizvodnja “običnih” roba u kapitalističkom sustavu dovodi do “ekološke dezorganizacije”, zbog čega ona “može biti konceptualizirana kao oblik ekološkog kriminala”. Proizvodnja i konzumacija luksuznih roba ekstreman je oblik takve proizvodnje, a autori ovog istraživanja analizirali su ekološke štete četiri vrste luksuznih proizvoda – superjahti, luksuznih automobila, super-domova i privatnih aviona.

Most De Hef koji je prenizak za Bezosovu najnoviju jedrilicu (Foto: Wikimedia Commons)

Most De Hef koji je prenizak za Bezosovu najnoviju jedrilicu (Foto: Wikimedia Commons)

Velika prosječna superjahta, navode tako u istraživanju, košta 275 milijuna, a najskuplja milijardu dolara, dok za one najmanje treba izdvojiti između 12 i 50 milijuna dolara. Na gorivo, održavanje, vez i posadu godišnje se prosječno potroši oko tri milijuna dolara.

Prema procjeni iz 2015. godine oko 200 tisuća pojedinaca, ili 0.0027 posto ukupne svjetske populacije, imalo je dovoljno akumuliranog bogatstva da si priušti superjahtu od 30 milijuna dolara. Onih najvećih, dužine iznad 150 metara ima nekoliko desetaka, a među njima su i Fulk al Salamah, transportni brod u službi mornarice Omana, i Azzam, sa 180 metara najduža privatna superjahta na svijetu. Naručio ju je od njemačkog brodogradilišta predsjednik Ujedinjenih Arapskih Emirata Kalifa bin Zajed al Nahjan.

Autori istraživanja “Mjerenje ekološkog utjecaja bogatih” pišu i da je teško izračunati ukupni ekološki trošak superjahti jer je nemoguće saznati precizne podatke o tome koliko se u svakoj pojedinoj nalazi čelika, aluminija, rijetkih metala i egzotičnih materijala poput drva. Jednako su nedostupni i podaci o točnim količinama energije potrebnima za proizvodnju i pogon dodataka kao što su helikopteri i podmornice. Stoga su u obzir uzeli samo ugljični otisak kada su jahte u plovidbi, a ti podaci govore da prosječna jahta duža od 70 metara koristi minimalno 500 litara goriva na sat. Dostupni podaci govore da takva jahta prosječno troši otprilike 400 tisuća litara goriva godišnje, što znači da godišnje proizvede više od 950 tisuća kilograma ugljičnog dioksida. Flota od 300 takvih jahti proizvede 285 milijuna kilograma CO2 godišnje, što je jednako koliko i 60 tisuća prosječnih automobila ili čitava afrička država Burundi, a pet puta više od minijaturne ali razvijene države Lichtenstein.

Osim ispuštanja stakleničkih plinova, autori navode i incidente poput onog iz 2016. godine, kada je 92 metra dugačka superjahta suosnivača kompanije Microsoft Paula Allena prilikom sidrenja oštetila zaštićeni karipski koraljni greben. Uništeno je 1.300 kvadratnih metara ili 80 posto toga ekosustava. Allen je inače poznat i kao filantrop s posebnom sklonošću prema doniranju aktivnostima za zaštitu mora i oceana, no unatoč tome, ili baš zbog toga, vlasnik je najmanje tri superjahte.

Međunarodna pomorska organizacija 2016. godine donijela je regulativu čiji je cilj trebalo biti ograničavanje emisija stakleničkih plinova superjahti, no njezina primjena nakon uspješnog lobiranja predstavnika industrije odgođena je na pet godina. Nakon odgode, na snagu je stupila u siječnju prošle godine, no prema navodima američkih medija Obalna straža te zemlje odlučila je da je neće primjenjivati nakon što je procijenjeno da je “za većinu jahti nepraktično ugrađivati opremu” za smanjenje emisija stakleničkih plinova.

Portalnovosti.com

Tena Erceg
Autor 15.2.2022. u 08:57