Slovenski parlament odbio smijeniti predsjednika Milana Brgleza

Povezani članci

• Ban Ki-moon predao VSUN-a plan uništavanja hemijskog oružja u Siriji
• Egipat: Predsednik proglasio vanredno stanje
• ZAŠTO JE USPON FAŠIZMA OPET PROBLEM?
• Gospodarska kriza u Rusiji: “Putin će se do poslednjeg momenta boriti za moć”
• Erdoan najavio nov početak Turske
• Madagaskar na rubu gladi izazvane klimatskim promjenama

Slovenski parlament u četvrtak je većinom glasova nakon maratonske rasprave odbio prijedlog za razrješenje predsjednika parlamenta Milana Brgleza kojega je vodeća oporbena stranka optužila da je u jednom novinskom intervjuu omalovažavao Sloveniju kao državu, te “veličao bivšu SFRJ i poratne likvidacije, te opravdavao totalitarizam”.

Za Brglezovo smjenjivanje s funkcije glasovalo je samo 15 zastupnika, a 57 je bilo protiv, pa on ostaje na dužnosti. Brglez je član stranke premijera Mire Cerara, te profesor međunarodnog prava na Fakultetu političkih znanosti u Ljubljani.

Braneći se od navoda da je u razgovoru za jedan tjednik pokazao nepoštivanje prema vlastitoj državi i kršio ustav, te da bi trebao sam odstupiti, kako je ustvrdila Slovenske demokratska stranka (SDS) bivšeg premijera Janeza Janše, Brglez je u svom nastupu pred zastupnicima rekao da je oporba izvatke iz njegova opširnog razgovora za tjednik “Mladina” montirala i nalijepila kako joj je odgovaralo da bi ga politički diskvalificirala, te ih izvukla iz konteksta.

Brglez je kazao da nikad nije rekao da je bivša Jugoslavija imala veći međunarodni ugled od današnje Slovenije i da su slovenski partizani nakon rata izvodili likvidacije “po prirodnom pravu”, kako njegove izjave pogrešno tumače predstavnici Janšine stranke koji ga optužuju za jugonostalgiju.

Većina zastupnika parlamentarnih stranaka raspravu i zahtjev za interpelacijom predsjednika parlamenta nazvala je nepotrebnim i neproduktivnim, a do glasovanja je došlo nakon više od 7 sati diskusije u kojoj su do izražaja ponovno došla tradicionalna ideološka pitanja.

Među ostalim, raspravljalo se o lustraciji, dostupnosti povijesnih dokumenata i arhiva, djelovanju bivše “udbe” i imenovanju ulica u Ljubljani, nakon što je jedan zastupnik desnice ustvrdio da slovenski glavni grad i danas ima 11 ulica nazvanih po “likvidatorima KNOJ-a”, a nijednu po Slovencu koji je u 16. stoljeću bio bečki nadbiskup.

novilist.hr