Snažan rast: Kina postaje pobjednik korona-krize

Claus Hecking
Autor 21.10.2020. u 13:24

Snažan rast: Kina postaje pobjednik korona-krize

Skyline Šangaja: „Podaci izgledaju solidno“ – Foto: JOHANNES EISELE/ AFP

U Kini je krenula pandemija, a gospodarstvo je propalo. Međutim sada Peking najavljuje opet začuđujući rast. Zašto su podaci vjerodostojni – i za Njemačku dobar znak.

Piše:  Claus Hecking  20.10.2020.

Preveo i uredio: Ešref Zaimbegović

Koliko su vjerodostojni podaci o rastu koji dolaze iz Kine? To se pitaju ekonomisti i sinolozi svaka tri mjeseca. Tada nacionalni statistički ured objavljuje nove kvartalne podatke.

Ovoga ponedjeljka pitanje se ozbiljno postavlja.

Usred globalne korona-krize Peking javlja plus u gospodarskom učinku od 4,9 posto u odnosu na prethodni kvartal. I, što je mnogo impresivnije, rast od 0,7 posto u odnosu na prošlu godinu. I kumulovani izvoz je veći nego 2019.

Je li Kina ostavila pandemiju iza sebe? I hoće li drugo najveće gospodarstvo na svijetu povući na gore i svoje trgovinske partnere kao što je Njemačka? Ili su brojke manipulisane?

Sumnja je prihvatljiva. Jer za nevjerovatne gospodarske podatke kineski statistički ured je bio uvijek sposoban.

Usred finansijskih kriza, terorističkih napada ili ratova pekinški birokrati objavljivali su već u prošlosti svaka tri mjeseca podatke o rastu koji su se u najboljem slučaju razlikovali za desetinu procentnog boda od vrijednosti za prethodni kvartal – a ta je već bila visoko procentna. Broj, koji se uklapao tačno u planske pretpostavke vodstav KP. Suviše lijepo da bi bilo istinito.

Međutim, najnovije podatke iz Pekinga stručnjaci smatraju vjerodostojnim. „Podaci izgledaju solidno“, kaže Max J. Zenglein, glavni ekonomista berlinskog Mercator instituta za kineske studije (Merics). „Ja sam prilično optimističan da Kina izlazi iz krize. Vlada je to do sada dobro upravljala – i smanjila gospodarske posljedice, pogotovo za srednji sloj.”

Već mjesecima raste industrijska proizvodnja – zahvaljujući i državnim programima potpore. Međutim, sada i privatna potrošnja ide na gore. Prvi put nakon početka pandemije raste promet u trgovini na malo: U septembru su Kinezi prema statistikama kupovali 3,3 posto više nego prije godinu dana.

„Vlada je pokušala, između ostaloga, sa smanjenjem poreza, nužnim kreditima i bonovima za kupovinu da podrži preduzeća srednje klase i privatna domaćinstva“, kaže Zenglein. „To je očigledno funkcionisalo.“

Od Pekinga objavljenom uzletu odgovaraju i drugi podaci, koji se ne nalaze u komunikeu statističkog ureda. Tako je značajno porasla nacionalna potrošnja struje, kao i broj prodanih automobila ili avionskih karata za unutrašnje letove za „Zlatni tjedan“ početkom oktobra u kome će ove godine više od 600 miliona Kineza putovati kroz zemlju. Mnogi trgovinski centri su po mišljenju posmatrača opet tako puni kao prije pandemije a u metropolama se opet pojačava saobraćaj.

Izgleda da statistika ovoga puta nije frizirana kao prije.

Pandemija je Kinu zahvatila kao prvu zemlju. Sada očigledno Kina kao prva izlazi iz krize.

Comeback budi sjećanja na globalnu finansijsku krizu od 2008/9. Tada je režim u Pekingu sačuvao vlastito narodno gospodarstvo sa ogromnim konjukturnim programom. Uskoro su i druge države profitirale od rastuće potražnje – naprimjer Njemačka.

Kineski uzlet spašava njemačke izvoznike

Za vrijeme pandemije azijska velesila je pretekla Francusku: kao drugo najveće tržište za njemačku izvoznu industriju. Od januara do augusta njemačka izvozna statistika bilježi izvoz u Kinu od 60,3 miliona evra. Na prvom mjestu su – zasada – SAD sa 65,8 milijardi evra. Kod uvoza je Komunistička Narodna Republika već odavno glavni isporučilac za Njemačku.

Za njemačke auto koncerne Kina je ove godine spasenje. U drugom kvartalu 2020., kada su zapadne industrijske zemlje pale u lockdown, Volkswagen je 53 posto svoje prodaje automobila ostvario u Kini. Udio Kine kod Daimlera je bio 45 posto a BMW je došao na 44 posto.

„To je kao nakon svjetske finansijske krize 2008/9: Kina izvlači globalno automobilsko gospodarstvo iz ambisa“, kaže Ferdinand Dudenhöffer, direktor duisburškog CAR-Center Automotive Research. „Ako u ovoj industriji postoji pokretač rasta tada je to Kina.“

Kada je nacionalno tržište automobila na početku pandemije kolabiralo odgovorni u Kini su reagovali odmah. Provincijske i lokalne vlade ponudile su premije za kupovinu novih kola. Gradske uprave olabavile su ograničenja za registarske tablice koje su se zbog smanivanja zastoja u saobraćaju izdavale samo restriktivno. A centralna vlada u Pekingu produžila je program subvencija za elektro automobile koji je trabao biti okončan krajem godine.

Poticaji su se isplatili: Već šest mjeseci u nizu prodaja putničkih automobila je viša nego prošle godine. „Kineska vlada pokušava da gospodarstvo sistematski pokrene“, kaže Dudenhöffer. „I što jače raste socijalni proizvod utoliko više ljudi kupuju automobile.“

Prema Dudenhöfferu branša će uprkos krize do kraja 2020. u Kini prodati skoro 20 miliona putničkih automobila – daleko više nego u SAD (oko 16 miliona) ili u zapadnoj i srednjoj Evropi (12 miliona).

Do 2025. godine prodaja će porasti na više od 25 miliona automobila, predviđa ovaj stručnjak. Konačno još uvijek samo mali dio Kineza posjeduje vlastito motorno vozilo. Dudenhöffer procjenjuje godišnji potencijal prodaje do 50 miliona automobila.

Nastavlja li se decenijski kineski bum sada u daljim godinama? Prema Zengleinu to ni blizu nije jasno. Strukturalni problemi kao visoka zaduženost preduzeća i regiona su neriješeni kao i pitanje šta će se desiti sa radnicima koji migriraju od kojih su mnogi u krizi izgubili svoj posao. A kratkoročno moglo bi upravo kod izvoza brzo biti problema – naprimjer kod novog lockdowna u zapadnim zemljama uvoznicama.

Ali uprkos svemu kinesko gospodarstvo se proteklih mjeseci stabilizovalo, kaže Zenglein. A to je već izuzetno u ovoj pandemiji.

spiegel.de

Claus Hecking
Autor 21.10.2020. u 13:24