Spor sa Makedonijom oko imena: „To što Grčka radi je apsurdno“

Keno Verseck
Autor 5.2.2018. u 10:40

Spor sa Makedonijom oko imena: „To što Grčka radi je apsurdno“

Foto: AP Protesti u Solunu

Stotine hiljada demonstranata očekuju se u nedjelju na ulicama Grčke. Razlog njihovom bijesu: dugotrajni spor oko imena sa Makedonijom. Istoričar Stefan Troebst objašnjava zašto je ovaj konflikt tako opasan.

Intervju vodio: Keno Verseck
Preveo i uredio: Ešref Zaimbegović

Smije li jedna država drugoj propisati koje ime može uzeti? Mnogi Grci misle da može.

U nedjelju stotine hiljada ljudi hoće da demonstriraju u Atini. Bore se protiv toga da sjeverni susjed Makedonija ovaj izraz upotrijebi kao dio svoga međunarodno priznatog državnog imena. Argumentacija je da to implicira teritorijalne pretenzije na sjeverni grčki region Makedoniju.

Svađa oko imena između Grčke i Makedonije stara je više od četvrt stoljeća i ima teške posledice: „Nekadašnja jugoslavenska republika Makedonija“ (FYROM), takvo je provizorno internacionalno ime države, ne može započeti pristupne razgovore sa EU zbog grčke blokade. I protiv već zaključenog pristupa Makedonije Nato-u  Grčka je 2008. uložila veto.

Sada nakon dugogodišnjeg zastoja dolazi do pomaka u sporu oko imena: makedonski novi premijer, socijaldemokrata Zoran Zaev i njegov grčki kolega Alexis Tsipras nastoje da konačno nađu rješenje. Međutim to na scenu poziva grčke nacionaliste. I sada imamo velike demonstracije u glavnom gradu.

U intervju profesor Stefan Troebst govori o putevima izlaska iz krize, šansama na dogovor – i zašto ova svađa može biti neugodna za Evropsku uniju.

SPIEGEL ONLINE: Gospodine Troebst, postoji li prema vašem mišljenu ikakav racionalan razlog zašto Makedonija svoje ustavno ime ne bi mogl biti internacionalno?

Troebst: Sa grčkog gledišta postoji opasnost za zemlju ako se ime susjedne države naslanja na istoimeni grčki region. To je apsurdno, jer Grčka je već godinama članica Nato kao i EU i ima nesrazmjerno veću armiju od male Makedonije. Zbog toga smatram grčko stanovište, vanjsko  i sigurnosno, politički iracionalno.

SPIEGEL ONLINE: Ima li osnova grčka bojazan da bi Makedonija direktno ili indirektno imala teritorijalne pretenzije na Grčku?

Troebst: Nakon Drugog svjetskog rata jugoslavenski predsjednik Tito izjavio je da bi određeni obalni regioni sjeverne Grčke, uključujući i grad Solun trebali pripasti Jugoslaviji. To je 1991, kada je Makedonija proglasila svoju nezavisnost, od strane grčkih nacionalističkih političara i dijelova grčke pravoslavne crkve ponovo izneseno u javnost. Međutim, nijedan ozbiljan političar u Makedoniji danas ne postavlja revizionističke ili teritorijalne zahtjeve.

SPIEGEL ONLINE: Po grčkom mišljenju Makedonci su dio zajedničkog helenističkog naslijeđa. Pošto oni ne postoje kao samostalna nacija ne bi ni zemlja mogla nositi takvo ime. Imaju li pravo?

Troebst: Kao istoričar smatram da ovaj grčki pogled nije konzistentan. Antički grčki gradovi države gledali su na antičke Makedonce kao na barbare. Da ih sad uključuju u zajedničko helensko naslijeđe nije koherentno. Međutim, to je bio odgovor na ideološki program koji je utvrdila nacionalkonzervativna makedonska vlada 2006. do 2016.

SPIEGEL ONLINE: Šta je u tome bilo problematično?

Troebst: Pozivanje Makedonaca koji govore slavenski jezik na antičko grčko naslijeđe, kao naprimjer imenovanje aerodruma u Skoplju po Aleksandru Makedonskom, bio je vrhunac provokacije za Grke. Po tome se vidi sa kakvim pogrešnim istorijskim i neistorijskim argumentima rade obadvije strane.

SPIEGEL ONLINE: Ne samo Grčka nego i tri ostala velika susjeda, Srbija, Bugarska i Albanija, manje ili više osporavaju postojanje makedonske nacije.

Troebst: To ne čudi jer je Makedonija bila i jeste centar i čvorište Balkana. Sve četiri susjedne nacije htjele bi ovaj region prisvojiti i u prošlosti su ga htjeli anektirati primjenjujući za to različite argumente – od jezičkih preko kulturoloških do istorijskih. Pošto su ova četiri susjeda priznala Makedoniju kao državu, bilo bi dobro, kada bi priznali da postoji makedonska nacija. To bi značajno smirilo stanje u regionu.

SPIEGEL ONLINE: Trenutno u vladama Grčke i makedonije vlada optimizam da bi se uskoro moglo doći do rješenja konflikta. Kako vi procjenjujete te izglede?

Troebst: U najmanju ruku u Makedoniji vlada prinudni optimizam. Novi šef socijaldemokratske vlade Zaev stoji pod ogromnim pritiskom. Kompromis sa Grčkom biće njegov veliki ispit jer tada bi Makedonija ušla u Nato i mogli bi započeti pregovori sa EU. Ako ovaj kompromis ne bude postignut za Makedoniju će biti još gore nego u proteklih deset godina nacionalističkog režima.

SPIEGEL ONLINE: Šta bi značilo za region ako se nakon više od četvrt stoljeća opet ne postigne saglasnost?

Troebst: Za EU bi bilo izuzetno neugodno da njena članica Grčka stavlja navodne nacionalne interese daleko iznad zajedničkog interesa EU da u bližoj budućnosti primi Makedoniju i zemlje zapadnog Balkana. Scenariji kojih su se pribojavali devedesetih godina kao podjela Makedonije između Beograda i Atine, vojna intervencija Srbije ili okupacija od strane Bugarske nisu danas više aktuelni.

SPIEGEL ONLINE: Kakav bi bio vjerovatni scenario ako pregovori ne uspiju?

Troebst: Ako se ne nađe rješenje u sporu oko imena mogao bi se narušiti nesigurna ravnoteža između većine stanovništva slavenskog govora i velike albanske manjine. I to tada kada se makedonski Albanci više okrenu Albaniji. Naprimjer mogu reći: Albanija je već član Nato i ima veće šanse da postane članica EU, mi hoćemo da pripadamo tamo. Tada bi nastupio najopasniji scenario unutrašnjeg raspada Makedonije uzduž etničkih granica.

——————–

Stefan Troebst, je profesor istorije kulture istočne Evrope na univerzitetu u Lajpcigu. Troebs (63 godine) je jedan od vodećih njemačkih eksperata za Makedoniju koji se u mnogim člancima i knjigama bavio makedonskom istorijom.

spiegel.de

Keno Verseck
Autor 5.2.2018. u 10:40

Tacno.net Aplikacija

Aplikacija