Šta je fenomen vremenske nepogode ‘ciklon bombe’?

Povezani članci

• Egipat: Istorijska objava produženja Sueckog kanala
• Sjeverna Koreja ispalila sedam raketa u more
• Proglašeno vanredno stanje u Limi i drugim oblastima
• Parlament dao zeleno svjetlo: Velika Britanija može započeti proces izlaska iz EU
• UN: Za gladne u Jemenu hitno treba 870 miliona dolara
• Afrika nosi rizik

foto: reuters

Bomba nije česta riječ za opisivanje olujnog sistema, odnosno vremenske nepogode. Ali “ciklon bomba” je izraz koji se koristi kada oluja brzo ojača i ispuni jedan važan kriterij: pritisak mora pasti za 24 milibara u roku od 24 sata.

To mjerilo je također zasnovano na geografskoj širini na kojoj se nalazi oluja. Dakle, preduslovi u milibarima mogu se mijenjati ovisno o tome gdje se oluja formira. I ovo je nešto što je zahvatilo Sjedinjene Američke Države.

Zašto ?

Zbog ledene oluje, koja je zahvatila velika prostranstva Sjeverne Amerike, Buffalo u američkoj saveznoj državi New York liči na ratnu zonu, kažu tamošnji zvaničnici. Samo u jednom danu, 26. decembra je u tom gradu na istoku SAD-a od hladnoće umrlo 25 ljudi, što je polovina svih žrtava ekstremnih vremenskih uslova na potezu od Kanade na sjeveru kontinenta do rijeke Rio Grande na jugu.

Prema posljednjim procjenama koje prenosi BBC, od posljedica ledene oluje koja je počela u četvrtak (22. decembra) umrlo je najmanje 50 ljudi.

Kako se stvaraju ‘ciklon bombe’ i kako su dobile ime?

Termin “ciklon bomba” se može pratiti do meteorološkog istraživačkog rada objavljenog u izdanju Monthly Weather Review iz 1980. godine, piše CNN.

Njegovi autori, meteorolozi MIT-a Fred Sanders i John Gyakum, radili su na temelju rada švedskog meteorološkog istraživača Tora Bergerona, koji je prvobitno definisao oluje koje se “brzo produbljuju” kao one koje ispunjavaju kriterij od 24 milibara za 24 sata.

Ali Bergeron je bio daleko u Skandinaviji, gdje oluje jačaju mnogo brže zbog geografske širine. Sanders i Gyakum su prilagodili osnovna pravila da variraju u zavisnosti od geografske širine.

Dodali su termin “bomba” zbog eksplozivne snage koju ove oluje proizlaze iz brzih padova pritiska (iako Gyakum navodno više ne koristi tu riječ zbog njenog upućivanja na oružje), navodi izvor.

Oluje poput “ciklon bombe” nisu toliko rijetke, ali konkretno ova koja pogađa SAD posljednjih dana je mnogo snažnija od većine onih koje su se dešavale ranijih godina, navodi New York Times. Kako smo vidjeli, donose snijeg i kišu.

Oluje se mogu formirati kada se masa vazduha niskog pritiska sretne s masom visokog pritiska. Vazduh struji od visokog ka niskom, stvarajući vjetrove.

Bombogeneza

Ono što definiše “ciklon bombu” je koliko brzo pada pritisak u masi niskog pritiska – za najmanje 24 milibara u 24 sata. Ovo brzo povećava razliku pritiska, ili gradijent, između dve vazdušne mase, čineći vjetrove jačim.

Ovaj proces brzog intenziviranja ima i ime: bombogeneza.

Kako vjetrovi pušu, rotacija zemlje stvara ciklonalni efekat. Smjer je u suprotnom smjeru kazaljke na satu na sjevernoj hemisferi (gledano odozgo).

Hiljade letova su otkazane nakon što su američki meteorolozi 22. decembra upozorili na “potencijalno paralizirajuće vremenske uslove u središnjim i istočnim” dijelovima zemlje, koji bi mogli stvoriti široke poremećaje u prometu tokom prazničnog razdoblja.

Joe Biden, predsjednik SAD-a je tada izjavio: “Ovo nije kao snježni dan kao kad ste bili dijete. Ovo je ozbiljna stvar.”

John Moore, meteorolog i portparol Nacionalne meteorološke službe SAD-a, rekao je da su se stekli uslovi za ciklon bombu iznad Velikih jezera, gdje se hladni arktički vazduh iz krivudavog polarnog vrtloga susreo s veoma toplim vazduhom na istoku.

Pritisak vazduha je pao na najmanje 962 milibara, dok je na drugim mjestima bio čak 1047 milibara.

“To je zaista oštar gradijent. Kako se područje na kojem se susreću dvije vazdušne mase, koji se zove arktički front, pomiče prema sjeveru i istoku, uslovi za bombogenezu bi također trebali nastaviti da se kreću”, pojasnio je Moore.

Kada se najčešće javljaju ovakvi fenomeni ?

Dok se bombaški cikloni mogu dogoditi u bilo koje doba godine, oni se češće prijavljuju u zimskim mjesecima. Najčešći su od decembra do početka marta, prema studiji iz 2017. koju je uradio Journal of Applied Meteorology and Climatology, a koja je analizirala obrasce bombaških ciklona iznad sjevernog Tihog oceana od 2000. do 2015. godine.

Moore tvrdi da isto vrijedi i danas, navodi CBS News.

Ipak, ima i dobrih vijesti. Neće trajati još dugo.

Kako se arktički zrak širi preko većeg dijela zemlje, na kraju će se zagrijati, smanjujući razliku u pritisku. Oluja će nestati. A prognoze predviđaju natprosječne temperature u većem dijelu zemlje sljedeće sedmice, zaključio je sagovornik NY Timesa.

RSE