Šta je razlog hapšenja u Saudijskoj Arabiji?

Saeid Abedpour
Autor 7.11.2017. u 12:30

Šta je razlog hapšenja u Saudijskoj Arabiji?

Foto: Reuters

Posljednjih nekoliko dana Saudijsku Arabiju je zahvatio talas hapšenja visokih saudijskih dužnosnika pod optužbom za utaju i korupciju. Prema naredbi kralja Salman bin Abdulaziz al Sauda do sada je uhapšeno više od jedanaest prinčeva, četiri ministra u mandatu, na desetine eks ministara, na desetine trgovaca i drugih dužnosnika. Među uhapšenima posebno se ističe ime princa Welida ibn Talala, najbogatije osobe Saudijske Arabije u svijetu. Hapšenjima su uglavnom obuhvaćeni članovi dinastije Al-Saud. Princ Mohammad ibn Selman kojeg spominju kao budućeg kralja želi da se još za života njegovog oca kralja Salmana odredi status eventualnih takmaca i svih oponenata njegovom preuzimanju vlasti.

         Da li Mohammad ibn Salman ima za cilj usmjeriti Saudijsku Arabiju iz ekstremizma ka umjerenosti? Ili je cilj uništavanje takmaca? Da li on želi uspostaviti sigurne ekonomske uvjete za budućnost Saudijske Arabije? S obzirom na to da su se posljednjih godina smanjili saudijski prihodi od nafte neki eksperti ove reformističke korake kakav je i posljednji val hapšenja smatraju pripremom za prelazak ka zelenoj ekonomiji, električnim automobilima i modernoj tehnologiji. Ali, da li Saudijska Arabija bez posjedovanja industrijske infrastructure može ući u sferu proizvodnje modernih tehnologija?

         Djelovanje i istupi Mohammada ibn Salmana u posljednjih nekoliko godina ne ukazuju da se radi o jednom liberalu. Kralj Salman je u prvoj godini svoje vladavine postavio Mohammada ibn Salmana u 29-oj godini za ministra odbrane. Prvi korak Mohammada ibn Salmana, nakon postavljenja za ministra odbrane bio je početak rata sa Jemenom, u proljeće 2015. Saudijski korak je bio odgovor na  protjerivanje jemenskog predsjednika, Abdrabbuh Mansour Hadija, iz zemlje od strane pobunjenika Husa. Dvije godine nakon početka sukoba Saudijska Arabija i zemlje saveznice, tj. regionalne arapske zemlje, nisu postigli gotovo nikakav uspjeh u Jemenu a do sada je u koalicionim napadima ubijeno preko deset hiljada stanovnika Jemena.

         Mohammad ibn Salman ima oštar stav spram iranske vlasti. On smatra kako Iran želi dominirati islamskim svijetom. Mohammad ibn Salman kaže: “Kako da se razgovara s njima? Njihova je logika kako će doći očekivani Mahdi a oni trebaju osigurati uvjete za njegov dolazak i trebaju islamski svijet staviti pod svoju dominaciju.” I uistinu su relacije između saudijske vlasti i Irana postale lošije otkako je na sceni Mohammad ibn Salman, dočim je u vrijeme vlasti kralja Abdullaha postojala mogućnost za dijalog između dvije zemlje.

         Što se ekonomije tiče, namjera Mohammada ibn Salmana je distanciranje od ekonomije vezane za naftu i otvorenije ozračje za ekonomske institucije. Ukidanje subvencija i svih državnih prava, štaviše privatiziranje jednog dijela saudijskih naftnih kompanija predstavlja nove programe u zatvorenoj saudijskoj ekonomiji. Mohammad ibn Salman će teško uspjeti u saudijskome društvu koje je lišeno potrebnih političko-ekonomskih i industrijskih uvjeta sprovesti kretanja modernih tehnologija. Tu će vjerovatno zapadne kompanije osnovati fabrike u kojima će zaposliti indijsku, pakistansku i egipatsku radnu snagu.

         Saudijska na raskoš naviknuta omladina koja se školuje na najprestižnijim svjetskim Univerzitetima ne može postati motor industrijskih promjena u Saudijskoj Arabiji. Konzumeristička i hedonistička kultura kod saudijske omladine ne može osigurati uvjete za proizvodnju i rad.

         Mohammad ibn Salman u intervjuu za The Guardian je kazao kako Saudijska Arabija u proteklih 30 godina nije slijedila “uobičajeni process” a tvrde i nefleksibilne doktrine koje su predstavljale reakciju na pobjedu islamske revolucije u Iranu izazvale su ovaj problem i saudijski dužnosnici nisu znali kako da se postave prema ovome. On bi za to trebao pitati svog oca. On je središnji elemenat u zauzimanju doktrine vojne podrške selefijsko-vehabijskim grupama u Afganistanu, Libiji, Iraku, Siriji i na ostalim tačkama djelovanja ovih skupina. A to je doktrina koju su podržali i Amerika i ostale zapadne zemlje.

         Unutrašnja hapšenja zasigurno predstavljaju nastojanje da se prikriju “prsti” saudijske vlasti u promjenama u region. Saudijska Arabija je upletena u žarišne krizne tačke kao što su Jemen, Sirija, Irak, izravno ili posredstvom selefijskih grupa. Saudijsko uplitanje u Jemenu nije polučilo nikakve rezultate nakon desetina hiljada zračnih napada na ivu zemlju. Saudijska politika u Iraku i Siriji također je suočena sa neuspjehom. Saudijska vlast je u Libanu primorala Saada Haririja da pročita tekst ostavke na mjesto libanskog premijera koji mu je Rijad “servirao”. I time je Saudijska Arabija praktično izazvala krizu u Libanu.

         Hapšenje 11 saudijskih prinčeva i trideset sadašnjih i ranijih dužnosnika saudijske vlasti ima za cilj jedino učvršćivanje moći Mohammada ibn Salmana. Kralj Salman izborom prestolonasljednika praktično je učinio korak bez presedana u dotadašnjoj saudijskoj praksi. Drugo, brisanjem dinastije Nayef i sinova Malek Abdollaha želi se osigurati buduća vlast mladog Mohammada. Mohammad ibn Salman zbog svoje mladosti i nedovoljnog iskustva u državničkim poslovima a uz to silno željan moći želi ukloniti svaku eventualnu prepreku koja mu se nađe na putu. Kriza koju su izazvali kralj Salman i njegov sin Mohammad izazvala je veliki raskol unutar saudijske vlasti što će zemlju voditi ka nasilju i nemirima a što bi eventualno moglo izazvati promjenu uloge Saudijske Arabije.

Saeid Abedpour
Autor 7.11.2017. u 12:30

Tacno.net Aplikacija

Aplikacija