Stiv Benon – iskorištavanje pristalica populizma za lično bogaćenje

Povezani članci

• Zvaničnici: Broj mrtvih na Šri Lanki maksimalno 260, a ne 359
• Bajden: Trampovi izabranici blokiraju tranziciju vlasti
• Francuska: Koreni gneva
• Puč u Nigeru iz kolonijalne perspektive
• Kina: Poginula jedna osoba, 324 povrijeđene
• Istorijski momenat za žene u Saudijskoj Arabiji. Sada legalno smiju sjesti za volan, otvaraju se i specijalne autoškole

Optužnica za obmanu donatora za izgradnju zida na granici s Meksikom protiv Stiva Benona (Steve Bannon), bivšeg glavnog stratega Donalda Trampa (Trump) pokazuje kako je populistički nacionalizam korišten za lično bogaćenje njegovih viđenijih predstavnika dok su podsticali gnjev protiv globalnog kapitalizma i tvrdili da štite srednju klasu, pišu svjetski mediji.

Obmana lakovjernih pristalica

Stiv Benon, još jedan uhapšeni član osoblja Trampovog izbornog štaba iz 2016. godine, optužen je za obmanjivanje njegovih lakovjernih pristalica, ocjenjuje Mišel Goldberg (Michelle Goldberg), kolumnistica Njujork tajmsa (The New York Times) i dodaje kako je “trampizam” prevara za koju je Benon znao.

Najnoviji izvještaj američkog Senata o ruskom uplitanju u predsjedničku kampanju 2016. u fusnoti citira Benona, tadašnjeg glavnog stratega kampanje Donalda Trampa (Trump) u kojoj on omalovažava Trampovog najstarijeg sina opisujući ga kao “momka koji vjeruje da je sve u Brajtbartu istina”.

Benon je, dodaje list, vodio Brajtbart njuz (Breitbart News), ultradesničarsku medijsku kuću, prije nego što se pridružio Trampovom izbornom štabu, a potom i nekoliko mjeseci nakon što je napustio Bijelu kuću.

Prema optužnici tužioca iz Njujorka, objavljenoj u četvrtak 20. avgusta, Benon je zajedno sa svojim saradnicima vodio kampanju “Gradimo zid” navodno kako bi pomogao finansiranju Trampove obećane južne granične barijere. Projekt je postao, kažu tužioci, izvor nezakonitog ličnog bogaćenja.

Neki su donatori, navodi se u optužnici, napisali da “nisu imali puno novca i bili su skeptični prema onlajn kampanjama za prikupljanje sredstava”, ali “davali su ono što mogu”, jer su vjerovali obećanjima. Prema optužnici, Benon je upotrijebio zasebnu neprofitnu organizaciju kako bi izvukao više od milion dolara i novac je korišten za plaćanje “obnove kuće, kupovinu čamca, nakita, estetske hirurgije i drugo”.

Pitanje Trampovog blagoslova

Skandal oko kampanje “Gradimo zid” otkriva sve više o mutnom svijetu sukoba koji se razvio oko Trampovog populističkog nacionalizma, ocjenjuje koluminista Vašington post (The Washington Post) Greg Sardžent (Greg Sargent) pišući o optužnici protiv Stiva Benona i još trojice ljudi za obmanu donatora u prikupljanju novca za izgradnju zida na granici s Meksikom.

Iako američki predsjednik tvrdi da ne zna ništa o kampanji “Gradimo zid” te da mu se ne sviđa ideja prikupljanja novca za taj projekat, mediji su, kako ukazuje Sardžent, nakon objavljivanja optužnice pronašli nekoliko izjava koje dovode u sumnju Trampove tvrdnje.

CNN je izvijestio kako je Trampov saveznik Kris Kobak (Kobach) rekao prošle godine da je tri puta razgovarao s predsjednikom o projektu privatnog graničnog zida i da je Tramp bio “oduševljen” projektom te da je dao svoj blagoslov za njega.

Iako nema naznaka da je Tramp znao za navodnu prevaru za koju se Benon tereti i moguće je da je Kobak “izmislio” Trampovu podršku kako bi privukao veću pažnju za projekat. Ipak, ocjenjuje koluminista vašingtonskog lista, potpuno je vjerovatno da je Tramp dao svoj privatni blagoslov za nastavak ovog projekta jer je to okupljalo njegovu glasačku bazu naročito tokom stranačkih izbora 2018. godine kada je zabilježen porast ilegalnih graničnih prelazaka.

Također, dodaje Sardžent, Tramp sve vrste složenih odluka svodi na u jednostavno računanje “za i protiv njega”. Te dvije tendencije možda su se spojile u ovom novom obratu u Benonovoj priči, pa su oni koji prikupljali novac za zid bili “za njega”, odnosno da su radili protiv Trampovih neprijatelja.

Zajednička predanost Trampu

Ljudi koji su optuženi zajedno s bivšim strategom Bijele kuće Stivom Benonom u planu uzimanja stotina hiljada dolara od projekta prikupljanja novca za izgradnu graničnog zida spojili su se kroz zajedničku predanost Trampu i nekoliko ranijih pokušaja zarade od njegovog političkog pokreta, ukazuje agencija Asošiejtid pres (The Associated Press).

Jedan je irački ratni veteran s trostrukom amputacijom koji je vodio nekoliko internet portala s vijestima koje su podgrijavale gnjev desničara. Drugi je vlasnik firme koja prodaje energetska pića s likom Donalda Trampa. I treći je bivši kolumnista za Brajtbart i poduzetnik koji je ostavio trag propalih firmi. Sudski posmatrači vjeruju da su barem neki sudionici vjerovali da bi se mogli izvući jer je “njihov čovjek u Bijeloj kući”, piše AP.

Na čelu pothvata “Gradimo zid” nalazio se 38-godišnji ratni veteran Brajan Kolfejdž (Brian Kolfage) iz Floride, koji je nakon ranjavanja u Iraku gdje je izgubio obje noge i ruku, postao konzervativni aktivista, motivacioni govornik i stalna podrška Trampu na društvenim mrežama. Nekoliko sati nakon hapšenja u četvrtak, on se oglasio na Fejsbuku (Facebook) prikazujući slučaj kao pokušaj onemogućavanja Trampovog reizbora.

Osim Kolfejdža i Benona, za prevaru donatora optuženi su i 49-godišnji Timoti Šea (Timothy Shea) iz Kasl Roka koji posjeduje firmu za energetska pića na kojima je prikazan lik Donalda Trampa kao superheroj. Također je, ističe AP, optužen Endrju Badolato koji je u podljednje dvije decenije nekoliko puta sarađivao s Benonom kroz privatne firme, filmove te u Brajtbart njuzu.

Benon je o optužnici govorio u petak u svom podkastu “Ratna soba”, u kojem je, ukazuje Asošiejtid pres, najmanje zvučao kao osoba koja je samo nekoliko sati ranije optužena za prevaru i pranje novca, zakonske prekršaje koji nose do 20 godina zatvora. “Ovim je trebalo zaustaviti i zastrašiti ljude koji žele razgovarati o zidu. (…) Ovo je političko naručeno ubistvo”, kazao je Benon.

Velikodušnost populističkog bratstva

Suđenje možda razjasni misteriju bogatstva Stiva Benona, bivšeg glavnog stratega Donalda Trampa, koji je uhapšen krajem prošle sedmice na jahti vrijednoj 28 miliona dolara koja je pripadala njegovom najnovijem dobročinitelju, piše londonski Tajms (The Times) ističući kako optužba o prevari potkopava Benonove velike izjave o revoluciji, radnom čovjeku i “zlu kapitalizma iz Davosa”.

Porijeklom Benonovog bogatstva bavit će se porota nakon optužbi da je prevario donatore u kampanji “Gradimo zid” za oko milion dolara – što on negira. Pod vodstvom grupe desničarskih operativaca, za zid je prikupljeno oko 25 miliona dolara, uglavnom od malih donacija.

Benon je prije radio za globalnu bankarsku grupaciju Goldman Saks (Goldman Sachs), snimao je dokumentarne filmove u Holivudu i navodno je imao udjela u beskrajno profitabilnom sitkomu Sajnfeld (Seinfeld). Ali, naglašava Tajms, posljednjih godina Benon je obično imao nekoga s pravim novcem koji je podupirao njegova nastojanja.

Nekoliko godina je to bila porodica Merser (Mercer), milijarder Robert i njegova kćerka Rebeka, koji su bili među najistaknutijim Trampovim donatorima. Međutim nakon što je početkom 2018. Tramp okrenuo leđa Benonu, Merseri su ga natjerali da odstupi s vodeće pozicije u “Brajtbart njuzu”. Od tada je, ističe Tajms, Benon tražio važnost i finansiranje putujući svijetom i promovišući globalni populistički nacionalizam.

Populističko bratstvo ponekad može biti velikodušno, ocjenjuje na kraju list dodajući kako je Benonov stvarni dobročinitelj posljednjih mjeseci bio je Guo Vengui (Guo Wengui), kineski milijarder u egzilu, čiji afinitet prema Benonu izgleda proizlazi iz njihove međusobne mržnje prema komunističkom režimu u Pekingu.

Kraj Benona i ekonomskog populizma

Hapšenje Stiva Benona pod optužbom da je prevario donatore u kampanji “Gradimo zid” označava i kraj političke ere u kojoj je Tramp nudio mješavinu ekonomskog populizma i patriotske imigracione politike obećavajući oživljavanje bogatstva radničke klase, ocjenjuje Džošua Grin (Joshua Green), kolumnista u Blumbergu (Bloomberg) .

Da je Tramp ispunio svoje obećanje i pokrenuo onu vrstu populizma radničke klase koju je Benon zagovarao 2016. godine, vjerojatno bi bio u boljem položaju nego što je danas. Umjesto toga, dodaje Blumbergov kolumnista, Trampova administracija od početka se pokazala haotičnom i brak Tramp-Benon brzo se raspao.

Jednom kad je došao na vlast Tramp je izgubio bilo kakav interes koji je imao za ekonomski populizam i potpisao je smanjenje poreza koje je pogodovalo bogatima, dok je Benon, koji se sukobio s kolegama i članovima Trampove porodice – bez iskustva i talenta za kreiranje politike – brzo bio prisiljen da napusti posao glavnog stratega.

Simbolika Benonovog velikog političkog projekta koji završava optužnicom i hapšenjem pravovremena je, ocjenjuje kolumnista Blumberga ističući pak kako je političko preusmjeravanje za koje je Benon mislio da se događa prije četiri godine uvijek ovisilo o tome hoće li Tramp uraditi ono što je obećao. Preživio je impičment, ali nije ispostavo pogranični zid, prosperitet srednje klase ili uslove po kojima bi se Amerika mogla smatrati “ponovo velikom”, napisao je Grin dodajući kako je vjerovatno da se Trampova politička karijera, poput one njegovog bivšeg stratega, bliži kraju.

RSE