Studija: EU i nejednakost

Tena Erceg
Autor 25.6.2021. u 13:07

Studija: EU i nejednakost

Ilustracija (foto Kristina Štedul Fabac/PIXSELL)

Ekonomisti Filauro i Fischer ustanovili su da u EU najveću nejednakost prihoda imaju Bugarska, Litva i Latvija, dok je najmanja nejednakost zabilježena u Slovačkoj, Sloveniji i Češkoj Republici te da je nejednakost u EU veća od one u Australiji i Japanu, ali značajno manja od one u SAD-u

Ekonomisti Stefano Filauro i Georg Fischer, oboje suradnici Evropske komisije, nedavno su objavili istraživanje o nejednakosti prihoda u Evropskoj uniji. Oni u svom istraživanju EU promatraju kao entitet, ne samo zato što sve ili dio članica sudjeluju na zajedničkom tržištu i imaju zajedničku valutu, već i zato što ekonomski i društveni progres pojedine članice utječe na razvoj ostalih. U istraživanju objavljenom na portalu Centra za istraživanje ekonomskih politika (CEPR), autori su napisali da je “nejednakost na EU razini kombinacija nejednakosti unutar i među njezinim članicama”, pa je stoga zadaća nadnacionalnih evropskih institucija da iskoriste mehanizme koji su im na raspolaganju kako bi se ta nejednakost smanjila.

Koristeći se relevantnim bazama statističkih podataka, Filauro i Fischer ustanovili su da – u odnosu na prosječnu EU nejednakost izraženu koeficijentom Gini (0.34) – najveću nejednakost prihoda imaju Bugarska, Litva i Latvija, dok je najmanja nejednakost zabilježena u Slovačkoj, Sloveniji i Češkoj Republici (sve tri oko 0.23). Uspoređujući EU s drugim zemljama istraživači su došli do zaključka da je nejednakost u EU veća od one u Australiji i Japanu, ali značajno manja od one u SAD-u (0.39). Također, za razliku od SAD-a, nejednakost u EU od 2010. odnosno u periodu opravka od svjetske ekonomske krize je u padu.

Kada je u pitanju struktura nejednakosti, odnosno uzroci koji do nje dovode, Filauro i Fischer konstatiraju da 80 posto nejednakosti proizlazi iz unutarnje nejednakosti pojedinih članica, dok se 20 posto može pripisati prihodovnim razlikama među članicama. To znači da se većina mjera za smanjenje nejednakosti na razini EU treba provoditi unutar samih članica (sindikalno pregovaranje, regulacija tržišta), no isto tako i da bi se primjenom mjera za usklađivanje jednakosti među članicama (kohezijske mjere, monetarna politika) i prosječna nejednakost u EU smanjila za nezanemarivih 20 posto. Istraživači upozoravaju i da će se, gledajući kratkoročno, nejednakost povećavati uslijed Covid- krize koja disproporcionalno pogađa siromašnije članice, kao i porasta nezaposlenosti kod mladih, samozaposlenih i onih s privremenim ugovorima u svim članicama.

Portalnovosti.com

Tena Erceg
Autor 25.6.2021. u 13:07

Tacno.net Aplikacija

Aplikacija