Suzavcem na demonstrante ispred Bijele kuće, protesti širom SAD

Povezani članci

• Ukrajina: Deseci mrtvih, moguć kompromis nakon pregovara Janukoviča i EU
• Šokantno: Snimak seksualnog zlostavljanja djevojčice na ‘Diznijevom’ kruzeru
• Požar u Haifi savladan, kuće gorele kraj Jerusalima
• Ko će naslijediti Cristinu Fernandez: Prvi put u historiji Argentine drugi krug izbora
• Rekord: 34 godine neometano vozio auto bez dozvole
• Amsterdam: Incident nema veze s terorizmom

foto: Glas Amerike

U nekoliko američkih gradova 31. maja su nastavljeni protesti protiv rasne nepravde zbog smrti nenaoružanog Afroamerikanca u policijskom pritvoru u Minneapolisu, u državi Minnesota.

Stotine ljudi učestvovalo je u protestima u Washingtonu u blizini parka Lafayette nasuprot Bijele kuće. Policija u opremi za razbijanje demonstracija smjestila se uz ulaz u park, dok su ljudi uzvikivali „Životi crnaca su važni (Black lives matter)“, „Ruke gore, ne pucaj“ i „Nema pravde, nema mira“. Neki su bacali plastične boce s vodom na oficire.

Nakon sumraka, kada su u parku i njegovoj blizini buknula najmanje dva požara, policija je ispalila suzavac na masu.

Kamionom na masu demonstranata

U New Yorku je barem jedan automobil zapaljen dok su hiljade marširale kroz više četvrti, skandirale, klečale na ulici i minutom ćutnje odale poštu ispred policijske stanice na Times Squareu ljudima koje je policija ubila.

U St. Paulu je kamion naletio na gomilu ljudi koja je marširala preko mosta. Ljudi su pokušali da se sklone, a kad je kamion stao, izvukli su vozača i pretukli ga. Policija ga je uhvatila i odvela u bolnicu na liječenje.

Vlasti pokušavaju da se izbore sa nemirima uvođenjem policijskog sata i raspoređivanjem trupa Nacionalne garde, nakon što su se 30. maja održale demonstracije u više od 75 američkih gradova.

Predsjednik Donald Trump, za kojega se vjerovalo da je bio u Bijeloj kući tokom demonstracija, pohvalio je ranije Nacionalnu gardu zbog njihovih napora da obuzdaju nasilje i napao medije zbog “činjenja svega što je u njihovoj moći kako bi potakli na mržnju i anarhiju”.

Trump je također na Twitteru objavio da će antifašističke aktivističke grupe – koje je optužio da vode nasilje – proglasiti terorističkom organizacijom.

Američki predsjednik je 30. maja smrt Georgea Floyda nazvao “teškom tragedijom” koja je zemlju napunila bijesom i tugom, ali je rekao da njegova administracija neće tolerirati da demonstracije prerastu u mafijaško nasilje.

Floyd (46) je umro nakon što mu je u ulici u Minneapolisu policajac koljeno nekoliko minuta držao na vratu, dok je bio vezan lisicama i govorio: „Ne mogu disati“.

Građanski nemiri započeli su u Minneapolisu, a proširili su se širom zemlje nakon Floydove smrti 25. maja. Tokom vikenda održani su protesti podrške demonstrantima u SAD u Kanadi, Velikoj Britaniji i Njemačkoj.

Floydova smrt je posljednji u nizu sličnih slučajeva policijske brutalnosti prema Afroamerikancima, od kojih su mnoge snimili prolaznici mobilnim telefonima. Četvorica policajaca uključenih u slučaj Floyd dobili su otkaz, a krivična prijava je podnesena protiv službenika Dereka Chauvina koji je snimljen kako koljenom pritišće Floyda. Međutim, ti potezi vlasti nisu uspjeli da umire demonstrante koji su izašli na ulice.

U preliminarnoj obdukciji rečeno je da Floydovo tijelo nije pokazalo fizičke znakove traumatske asfiksije ili davljenja i da je “kombinovani učinak policijskog delovanja, njegovog zdravstvenog stanja i eventualnih opojnih sredstava vjerovatno doprinio njegovoj smrti”.

Michael Jordan: Dosta rasizma u SAD

Košarkaška legenda Michael Jordan je 31. maja progovorio o Floydovoj smrti, objavivši na društvenoj mreži Twitter da je Afroamerikancima i manjinama “dosta” rasizma u Sjedinjenim Državama.

Bivša zvijezda Chicago Bullsa rekla je da razumije bijes i da se osjeća „tužno, bolno i otvoreno bijesno.“ Rekao je da stoji uz one koji „prozivaju ukorijenjeni rasizam i nasilje prema ljudima u boji u našoj zemlji.”

Jordan je takođe pozvao ljude da se „međusobno slušaju, pokazuju saosećanje i empatiju i da nikada ne okreću leđa besmislenoj brutalnosti“.

RSE