Talas protesta u Bukureštu

Povezani članci

• Meksički šef diplomatije: Nema pregovora o plaćanju zida
• Samoubilački napad u Turskoj, ranjena četiri policajca
• Turci na prekretnici: Kilicdaroglu obećava drugačiju Tursku i “čišćenje Erdoganovog nereda”
• Dogovor SAD, Japana i Južne Koreje o akcijama oko Pjonjanga
• Dva ‘različita’ izvještaja o ulozi Francuske u genocidu u Ruandi
• Protest u Reykjaviku: Islanđani žele u EU

Hiljade nezadovoljnih građana već danima izlazi na proteste u Rumuniji. Njihovo nezadovoljstvo usmjereno je protiv predsjednika i oštrih vladinih mjera štednje ali i sve više protiv kompletnog vladajućeg establišmenta.

Talas protesta u Bukureštu i drugim rumunskim gradovima izazvala je žestoka debata o reformi zrdavstvenog sistema. Niko u ovoj zemlji ne sumnja da samo reforma korumpiranog sistema zdravstvene zaštite može donijeti spasenje. Reformu je tražio i Međunarodni monetarni fond, na čiju pomoć  je ova zemlja upućena zbog teške finansijske situacije u kojoj se nalazi.

Protivnici reforme strahuju da će nakon njenog uvođenja zdravstveni sistem kontrolirati korumpirane strukture društva. Spor je eskalirao kada je presjednik Rumunije Trajan Basesku u javnosti verbalno napao jednog uspješnog ljekara. Popularni doktor, palestinskog porijekla Raed Arafat studirao je u Rumuniji i kasnije oformio veoma efikasan sistem hitne pomoći. On je upozorio da bi nova reforma uništila njegovu mrežu prve pomoći i podnio ostavku na funkciju državnog sekretara u ministarstvu zdravlja.

Društvo sa građanima dvije klase

Nacrt zakona previđa otvoreno tržište za službe hitne pomoći i spasavanja. Mnogi Rumuni pribojavaju se međutim uspostave društva sa građanima drugog reda. Oni strahuju da bi se privatne spasilačke službe i privatna služba hitne pomoći mogli brinuti samo o bogatim pacijentima. Ostavka Arafata nije bila samo za kritičare reforme fitilj koji je zapalio ljude i doveo do demonstracija. Iako je nacrt novog zakona o zdravstvu na zahtjev predsjednika povučen, građani i dalje protestuju. U međuvremenu su demonstracije za podršku Arafatu prerasle u masovne proteste nezadovoljnih Rumuna. Oni su usmjereni protiv presjednika i oštrog vladinog kursa štednje, ali i protiv cijele političke garniture, koju mnogi Rumuni smatraju nesposobnom i korumpiranom.

Prvobitne mirne demonstracije eskalirale su kad su se među demonstrante pomiješali huligani. Tako je u Bukureštu došlo do uličnih borbi sa policijom i snagama sigurnosti. Došlo je do pljačke i paljenja prodavnica. Samo preko vikenda je u Bukureštu povrijeđeno preko 70 ljudi, među kojima su i novinari i policajci.

Protesti nisu karakteristični za Rumuniju

Premijer Emil BocPolitički protesti ovakve vrste nisu tipični za Rumuniju. Nakon krvavih političkih promjena 1989/1990. sve vlade koje su se od tada pa do danas našle na vlasti pokušale su ublažiti bolne posljedice neophodnih reformi. Rezultat je bio relativan mir ali i odlugovlačenje procesa razvoja evropskih institucija. Pet godina nakon ulaska u EU, Rumuniju potresaju posljedice globalne ekonomske krize. Snažna korupcija i pravosuđe nesposobno da se protiv nje bori, samo je pojačalo frustriranost građana. Pored toga mnogi Rumuni prebacuju svom predsjedniku autoritarno vođenje države.

U tom kontekstu potpuno je jasno da su se protestima priključili pripadnici socijalno-liberalne opozicije. Oni odavno traže ostavku predsjednika i cijele vlade. Ali demonstranti ni u njih nemaju povjeranja. Šef vlade Emil Boc u međuvremenu je najavio novi pokušaj usvajanja reforme zdravstva. Pri tome je kategorično odbacio svaki pokušaj privatiziranja Službi hitne pomoći, čiju je mrežu etablirao dr. Raed Arafat. Šef rumunske vlade Boc osudio je nasilje i tražio rješenje krize dijalogom. No, za njegov apel je prekasno.  Narednih dana zakazane su nove demonstracije.

Autor: Robert Schwarz / Jasmina Rose

Odgovorni urednik: Azer Slanjankić

DW