Tramp i tenzije u odnosima Njemačke i Amerike

Saeid Abedpour
Autor 4.6.2017. u 10:27

Tramp i tenzije u odnosima Njemačke i Amerike

Foto: Reuters

Nije prvi put da su se javile tenzije na relaciji Trump – Evropa o čemu je bilo govora i na samitu skupine G7 u Italiji. Trump sada već otvoreno govori o neslaganjima u mnogim stvarima na kojima se temelji saradnja između Evrope i SAD-a. Posljednji samit G7 može se smatrati početkom tenzija u ekonomskim američko-evropskim relacijama. Više nego ijedan drugi predsjednik Trump je zaokupljen stvaranjem poslovnog ambijenta unutar Amerike i za njega nije bitna cijena koju će platiti da bi to ostvario. To je metod kojeg je naučio u biznisu i više od svega nastoji da svoju „trgovačku“ etiku primjeni i na međunarodnu politiku. Za promidžbu svoje politike Trumpu treba neprijatelj a taj neprijatelj ima dijapazon od Irana, preko Evropske unije do siromašnih zemalja koji ne djeluju u skladu sa američkim nacionalnim interesima.

Vojni ugovor sa Saudijskom arabijom vrijedan više od 100 milijardi dolara ima mogućnost realizacije ukoliko se „kreira“ neprijatelj sa imenom Iran da se „sirovi“ Saudijci mogu povinovati ovom ugovoru i štaviše u znak zahvalnosti Trumpa i njegovu porodicu darovati poklonima vrijednim više od 1,5 milijardi EUR-a. Tako su Arape „izmuzli“ dva puta: prvi puta kada su potpisali rečeni vojni sporazum, a drugi kada su dali basnoslovno vrijedne poklone.

Trump upravo ovakvim agresivnim političkim jezikom razgovara i sa Evropom. Evropljani koji su godinama predstavljali najvažnije političko-ekonomske američke partnere sada su izvrgnuti Trumpovim kritikama. Trumpove riječi da neće dozvoliti prodaju njemačkih automobila na američkom tlu primjer su Trumpovog dominirajućeg stajališta. Nebrojeno puta se Trump usprotivio poziciji sporazuma o slobodnoj trgovini između EU i Amerike te pitanju izbjeglica i azilanata.

Dan nakon samita G7 na jednom izbornom mitingu Angela Merkel je izjavila: „Prošla su vremena  kada smo u potpunosti mogli procijeniti lice drugoga. Ovu sam realnost shvatila tokom nekoliko posljednjih dana.“ Ove riječi Merkelove treba ozbiljno shvatiti. U sadašnjem trenutku Amerika i Evropa imaju potpuno različita gledišta oproblemu izbjeglica i azilanata, trgovinskim pa čak i odbrambenim pitanjima. Ovo pitanje može dovesti i do slabljenja NATO-a. Angela Merkel je jedan od predlagača i zagovornika politike otvorenih vrata kada se radi o azilantima. Trump, međutim, iseljeništvo smatra „jednom povlasticom a ne pravom“ i na tragu toga sigurnost državljana ima temeljni prioritet. Ali Merkelova se protivi ovakvom stajalištu te je kritikovala Trumpovu naredbu o ograničavanju putovanja državljana šest islamskih zemalja u SAD. Njemački ministra odbrane izjavio je da se njegova zemlja protivi narušavanju duhovnih vrijednosti Zapada i autoriteta ljudi.

Jedna od najvažnijih njemačkih preokupacija kada je riječ o Trumpovoj trgovinsko-ekonomskoj politici jesu napori američkog predsjednika za uspostavom trgovinskog ograničenja i povećavanjem tarifa za uvoznu robu i proizvode. S obzirom na činjenicu da Njemačka ima vodeću poziciju izvoznika u SAD među ostalim evropskim zemljama ovo je, svakako, loša vijest za njemačke dužnosnike.

I prije susreta Merkelove i Trumpa, Brigitte Zypries, njemačka ministrica ekonomije, najavila je da će Njemačka razmotriti mogućnost ulaganja žalbe Svjetskoj trgovinskoj organizaciji zbog nacrta Trumpovih prijedloga o graničnim porezima za uvoznu robu. Radi se o velikoj tarifi od 35 % za uvozne njemačke automobile koji se proizvode u Meksiku a izvoze se na američko tržište, dok prema sporazumu Svjetske trgovinske organizacije porez na uvoz automobila ne može premašivati 2,5 %.

Njemačka politika temelji se na očuvanju prijateljskih odnosa sa Amerikom i Britanijom, a također i sa Rusijom. Ali, prema riječima Merkelove, Evropa sada treba „sama da se pobrine za svoju sudbinu.“ Merkelova je prošle godine obećala povećanje njemačkih troškova za odbranu za 2 % bruto društvenog proizvoda do 2024. te od 2016. najavila povećanje njemačkog vojnog budžeta za 8 % u odnosu na prošlu godinu. Uprkos tome Trump insistira na svom pristupu koji se temelji na nužnosti što jačeg učešća evropskih partnera u NATO-u u obezbjeđivanju troškova ove organizacije.

I u pogledu Rusije Trump zastupa nasilan stav prema ovoj zemlji dok Evropska unija ide za jednim pomirljivijim stavom da putem dijaloga prevaziđe problem realizacije sporazuma iz Minska i ukrajinsku krizu. Podsjetimo se da su tokom „hladnog rata“ Evropa i Amerika bili dva prirodna saveznika u okviru zapadnog bloka i da je 1949. formiran NATO savez na temeljima zajedničkih sigurnosnih interesa. Nakon okončanja perioda „hladnog rata“ i raspada SSSR-a nastavljena je političko-sigurnosna integracija EU i Amerike a NATO je nastavio postojati promijenivši svoju filozofiju te ulažući napore za proširenjem ka Istoku.

EU ima veoma široke trgovinsko-ekonomske odnose sa Amerikom i u doba predsjedničkog mandata Baracka Obame svjedočili smo naporima EU i SAD-a za proširenjem ekonomskih odnosa a kroz nekoliko rundi pregovora s ciljem sklapanja sporazuma o slobodnoj trgovini na dvije obale Atlantskog okeana.

Unatoč svemu, početak predsjedničkog mandata Donalda Trumpa, kontroverznog američkog predsjednika, obilježile su promjene u američko-evropskim relacijama. Trump ne vjeruje sporazumima o slobodnoj trgovini te je potpisao dekret kojim ukida američko učešće u Transpacifičkom sporazumu o slobodnoj trgovini. Ovo je izazvalo bojazan kod visokih evropskih dužnosnika da bi se isto moglo dogoditi i sa sporazumom o slobodnoj trgovini na dvije obale Atlantika.

U svemu ovome, Amerika je najveći trgovinski partner EU i Trumpovo obećanje o ekonomskom protekcionizmu pojačalo je evropsku zabrinutost. Trumpovo protivljenje sporazumom o slobodnoj trgovini između SAD-a i EU unijelo je pesimizam u budućnost američko-evropskih relacija.

Federica Mogherini u svom posljednjem istupu kazala je da evropsko-američki odnosi nikada nisu bili napetiji.

Kako god, ekstremno pozicioniranje nove američke administracije veoma je izraženo u ekonomsko-političkim i sigurnosnim pitanjima. Sve ovo pokazuje da, primjera radi,  ne radi se samo o velikom procjepu između sadašnje i bivše američke administracije u sferi definiranja i raščlanjivanja islama i terorizma već da ovaj Trumpov stav ima ozbiljne protivnike i u Evropi koja je velikoj populaciji muslimana otvorila svoja vrata. NATO je također jedno od pitanja sporenja između Evrope i Amerike i vjerovatno da ćemo produbljivanjem tenzija između SAD-a i Evrope biti svjedocima formiranja evropske vojske i uspostave novog sigurnosnog poretka. Produbljivanje ekonomskih neslaganja između Evrope i Amerike će, također, poljuljati ekonomsku ravnotežu između Amerike i Evrope.

Saeid Abedpour
Autor 4.6.2017. u 10:27

Tacno.net Aplikacija

Aplikacija