Trumpov kurir

Karin Pettersson 
Autor 1.7.2020. u 08:47

Izdvajamo

  • Zuckerberg, čija platforma je mnogo veća i važnija, brani se praznim argumentima „slobode mišljenja“ ili bolje rečeno pravom političara da na Facebook nekažnjeno lažu. On zna da je Trump taj koji najčešće laže i da njegove laži ciljaju na potpirivanje straha i rasizma kod bijelaca i na spriječavanje crnaca da učestvuju na izborima. Tako se preklapaju nadzirući kapitalizam i trumpizam i jačaju jedan drugoga. Pandemija je koštala 13 miliona Amerikanaca radnog mjesta
  • Zuckerberg je u međuvremenu mogao povećati svoj imetak za 25 milijardi dolara.

Povezani članci

Trumpov kurir

Foto: DPA – Na njegovoj platformi političari smiju nekažnjeno lagati 

Trumpizam i nadzirući  kapitalizam su trenutno u otrovnoj kombinaciji. Prijeti da se američka republika na tome raspadne.

Piše: Karin Pettersson  12.06.2020

Preveo i uredio: Ešref Zaimbegović

Da li će Sjedinjene Američke Države postojati za 50 godina? Ili da li će se unija do tada raspasti, bilo mirno ili čak nasilno i krvavo? Ovaj scenario je u potpunosti zamisliv, zemlja je jako oslabljena, brutalni su konflikti, koji se mogu bolje opisati drugim pojmovima: ugnjetavanje, eksploatacija, diskriminacija.

Nakon ubistva Martina Luthera Kinga časopis Esquire vodio je intervju sa Jamesom Baldwinom, koji je u svojim romanima i pripovijetkama otvoreno i bolno opisao kako rasizam djeluje na ugnjetavanog i ugnjetavača. „Kako mi crnci možemo doprinijeti tome da se smirimo?“ upitali su Baldwina. Nije na nama da se smirujemo, odgovorio je Baldwin.

To je bila 1968. godina. Dva mjeseca nakon smrtonosnog atentata na Kinga ubijen je predsjednički kandidat demokratske partije Bobby Kennedy. Ovoga ljeta ljudi koji su demonstrirali povodom partijskog dana demokrata u Čikagu bili su izloženi brutalnom policijskom nasilju. U sadašnjim događajima odslikava se ono što se nekada dešavalo. I 1968. nemirima i pobuni su prethodili žestoki politički konflikti, nasilje na ulicama i masovno ubijanje, koji su bili nepravedno i brutalno okončani. 1968. godine neposredni uzročnik bio je rat u Vijetnamu; danas je to virus.

Nakon Trumpove pobjede mnogi evropski ljevičari su ponovo vrjednovali „naciju“ i „politiku identiteta“. Međutim, u Trumpovom svijetu su nacionalizam i rasizam u osnovi dio iste priče.

Više od 100 000 Amerikanaca je već umrlo od virusa i sasvim jasno i nemilosrdno se pokazuje kako su smrt i gubitak sredstava za izdržavanje, zdravstvenog osiguranja i nade u budućnost usko povezani sa klasnom pripadnošću. On pogađa siromašne i on pogađa crne Amerikance. Usto dolazi linč nad Ahmaud Arbery, Breonna Taylorom und George Floydom. I duga istorija policijske brutalnosti, koja je uvijek postojala ali je sada zahvaljujući smartfon kamerama postala vidljiva. Je li čudo to šta se sada događa?

Socijalni ugovor u SAD oduvijek postavljen na tome da bijelci imaju prednost. Sigurno, Barack Obama je dva puta izabran za predsjednika. Međutim kako je autor Ta-Nahesi Coates ispravno kazao mora se izbor Donalda Trumpa 2016. godine razumjeti kao posljedica rasističkog gnjeva kojega je to predsjedništvo izazvalo. Nakon Trumpove pobjede mnogi evropski ljevičari su ponovo vrjednovali „naciju“ i „politiku identiteta“. Rečeno je da bi se bezuslovno morali nazad dobiti „bijeli glasači iz radničke klase“. Međutim, ova analiza pokazuje jednu slijepu tačku jer Trump oduvijek slijedi politiku koja širi rasizam i potiče ljude na to. U Trumpovom svijetu su nacionalizam i rasizam u osnovi dio iste priče.

Robovlasništvo i rasističko ugnjetavanje su izvorni grijesi SAD. Ove nevolje ne pripadaju istoriji nego i dalje postoje. One nisu nikada „riješene“: ne u građanskom ratu, ne kroz Martina Luthera Kinga i pokret za građanska prava, ne preko Obame. Kad Trump twituje protiv glasanja poštom, on time želi spriječiti da crni birači ostvare svoje demokratsko pravo. To je samo jedan mali primjer od mnogih.

Trump je prosječan političar ali je kao propagator veliki majstor. Čak i sada jezgro njegovog biračkog tijela drži mu stranu. U SAD nema više zajedničke javnosti, niti zajedničkih istina.

Pravosuđe, policija, tržište stanova i tržište rada sistematski diskriminiraju crnu Ameriku. Kroz politički i gospodarski sistem pogoršavaju se životni uslovi preostale srednje klase a američkoj radničkoj klasi nedostaje osnovne sigurnosti i šansi u budućnosti. Siromaštvo, očajanje i epidemija opijata vode ka tome da očekivana dužina života u mnogim grupama stanovništva opada. Usto dolazi virus i Trumpovo katastrofalno ophođenje sa krizom.

Prije se „američki san“ ispunjavao za pripadnike prije svega bijele radničke i srednje klase. Danas profitiraju samo tehnološki milijarderi i plutokrati. Sistem više ne funkcioniše a kako bi i mogao? Sjedinjene države su demokratija u kojoj građani imaju prava, u najmanju ruku na papiru. Ali dugoročno to se svodi na pravednost a pravednost je moguće ostvariti samo kroz životne uslove dostojne čovjeka, kroz dostojanstvo i prave šanse.

Trump je prosječan političar ali je kao propagator veliki majstor. Čak i sada, u najgoroj krizi SAD od 1930-ih godina, jezgro njegovog biračkog tijela drži mu stranu. U SAD nema više zajedničke javnosti, niti zajedničkih istina. „Ja bih mogao ubiti nekoga nasred Pete avenije i uprkos tome ne bih izgubio svoje birače“, rekao je Trump i ima pravo. On poznaje informaciono polje današnjice, zna da gnjev, mržnja i laži najbolje prolaze u „socijalnim medijima“.

Ali to još nije sve: Trump je od šefa Facebook Marka Zuckerberga napravio ličnog kurira. Na privatnom susretu Zuckerberg je hvalio predsjednika kao „Nr. 1 na Facebook“ a njegove analize podataka podržavaju Trumpa u optimiranju njegove izborne kampanje. Nedavno je Twitter cenzurisao jedan Trumpov twit koji poziva na nasilje. Trump je na to zaprijetio da će regulisati socijalne mreže i napraviti ih odgovornim za njihove sadržaje. Ova prijetnja nije mišljena ozbiljno, jer ako bi bila istinita tada bi pogodila i njega i druge koji šire mržnju. Kako to objašnjava sociološkinja Zeynep Tufekci ova prijetnja protiv Twittera ima samo jednog adresata: Zuckerberg.

Tako se preklapaju nadzirući kapitalizam i trumpizam i jačaju jedan drugoga. Pandemija je koštala 13 miliona Amerikanaca radnog mjesta; Zuckerberg je u međuvremenu povećao svoj imetak za 25 milijardi dolara.

Zuckerberg, čija platforma je mnogo veća i važnija, brani se praznim argumentima „slobode mišljenja“ ili bolje rečeno pravom političara da na facebook nekažnjeno lažu. On zna da je Trump taj koji najčešće laže i da njegove laži ciljaju na potpirivanje straha i rasizma kod bijelaca i na sprječavanje crnaca da učestvuju na izborima. Tako se preklapaju nadzirući kapitalizam i trumpizam i jačaju jedan drugoga. Pandemija je koštala 13 miliona Amerikanaca radnog mjesta; Zuckerberg je u međuvremenu mogao povećati svoj imetak za 25 milijardi dolara.

Takozvana „polarizacija“ u SAD, smatra američka istoričarka Jill Lepore, proizlazi u najvećoj mjeri iz toga, da ljudi koji nisu ranije učestvovali u demokratiji zahtijevaju sada svoje mjesto i svoja prava. Na to slijedi backlash (negativna reakcija prim.prev.) i ta protu-reakcija se pojačava time da u javnom prostoru vlada mržnja i podstiče destruktivne sklonosti ljudi. Na ovoj kombinaciji iz rasizma i Facebooka raspašće se američka republika.

Kada je Trump 2016. bio upitan da li je spreman prihvatiti pobjedu Hillary Clinton on je oklijevao. Pitanje je sada šta će on uraditi ako ujesen izgubi. Šta će se desiti ako on ne prihvati rezultat izbora? Društvo protkano rasizmom provodi nasilje prema onima koji su mu neposredno izloženi. Ali to djeluje na sve i svakoga razarajuće. „“Niste li Vi ti koji nose najteže povrede iz toga?“ upitali su Baldwina u Esquire. „Ne“, odgovorio je Baldwin. „Mi smo samo oni koji prvi umiru.“

Karin Pettersson je direktorica odjeljenja Public Policy kod Schibsted Media Group i predsjednica WAN-IFRA Media Freedom Board. Ona je bila šef političke redakcije kod Aftonbladet, najvećih dnevnih novina u Skandinaviji i osnovala je Fokus, švedski vodeći magazin.

ipg-journal.de   

Karin Pettersson 
Autor 1.7.2020. u 08:47

Tacno.net Aplikacija

Aplikacija