Trumpov zaokret
Odlazak iz Sirije?

Thomas Gutschker
Autor 2.4.2018. u 09:30

Trumpov zaokret<br> Odlazak iz Sirije?

Foto: AP

Uredio: Ešref Zaimbegović

Najava Donalda Trumpa da će se povući iz Sirije mogla bi zadovoljiti njegove pristalice. Međutim povlačenje Amerikanaca iz ratnog regiona imalo bi fatalne posljedice

Donald Trump hoće napolje iz Sirije. Predsjednik je poslao ovu poruku u  jednom govoru u Ohaju o obnovi američke infrastrukture. „Drugi treba da se staraju o tome“, rekao je odnoseći se na Siriju, „mi od tamo ubrzo odlazimo“. Jasno je šta time Trump želi postići. U najstarijoj i najvećoj američkoj industrijskoj oblasti to se rado sluša. Oni svaki dan imaju pred očima raspad industrije – znak propadanja. U ovoj oblasti „America First“ je napisano velikim slovima. Trump ju je osvojio u naletu. Zašto izdavati pare u Siriji kad kod kuće šine rđaju?

Izgleda da predsjednik već duže pritišće na odlazak. Ovoga tjedna Bijela kuća zamrzla je program pomoći od 200 miliona dolara za izgradnju puteva i snabdijevanje energijom u Siriji. Ova sredstva obećao je ministar vanjskih poslova Rex Tillerson u februaru savezničkim Kurdima i Arapima. Trump je Tillersona izbacio. Mijenja li se sada kompletna politika? To nije neizbježno. Nominirani nasljednik Mike Pompeo, dosadašnji šef CIA, kao i novi savjetnik za bezbjednost John Bolton, podržavaju aktivnu ulogu Amerike. Obojica su godinama masivno kritikovali predsjednika Obamu da kroz otezanje i oklijevanje Siriju „prepušta Rusima“. Oni nisu izolacionisti nego se zalažu za vojnu moć Amerike.

Dosada važeća strategija za Siriju Trumpove vlade stara je tek tri mjeseca. Tillerson ju je predstavio u januaru – i to ne samostalno nego u konsenzusu sa Pentagonom i vanjskopolitičkim establišmentom. Prema njoj Amerika ostaje u Siriji „dalje angažirana da bi branila nacionalnu sigurnost“. Ovaj angažman važi i nakon kompletnog poraza „Islamske države“. On treba osigurati da na sirijskom tlu ne nastane po drugi puta pribježište za teroriste. Osim toga treba spriječiti da Iran ostvari svoj san o šiitskoj osovini koja se proteže od Teherana do Bejruta na Sredozemnom moru. Da bi to ostvario iranski režim morao bi dobiti kontrolu nad oblastima na turskoj granici kojima dominiraju Kurdi.

Vašington to još spriječava. Amerikanci imaju oko 2.000 vojnika u regionu. To su specijalne snage za borbu protiv Islamske države i vojni savjetnici koji obučavaju kurdske i arapske milicije. Ovi američki vojnici ne stoje na putu samo Iranu nego i Turskoj koja sebi prisvaja ovaj koridor. Tako je Ankara mogla osvojiti kanton Afrin. Ali pred Manbišem su se ipak zaustavili jer tu Amerikanci imaju svoj glavni štab.

Ukoliko bi Trump odbacio strategiju za Siriju na sjeveru dolazi do „zemljotresa“. Turska bi mogla preuzeti oblast zapadno od Eufrata. Iran bi zauzeo oblast bogatu naftom istočno od toga. Ovi izvori su odlučujući za budućnost Sirije kao jedinstvene države. Iran i Rusija mogli bi državu urediti u potpunosti prema svojim predstavama – ukoliko to Ankara podrži. U suprotnom slučaju moglo bi doći do direktnog sukoba između Turske i Irana. Sigurno bi bilo samo jedno: Amerika bi u svemu tome bila samo posmatrač, Kurdi bi bili veliki gubitnici a Ujedinjene nacije bi mogle otpisati „mirovni proces“.

faz.net

Thomas Gutschker
Autor 2.4.2018. u 09:30