Tuk na Fejsbuk

Tena Erceg
Autor 19.10.2021. u 09:24

Tuk na Fejsbuk

Foto: EPA-EFE/SASCHA STEINBACH

Otkrića zviždačice Frances Haugen pokazuju da je vrhuška kompanije vrlo dobro upoznata s činjenicom da Facebook, kako je to opisao Wall Street Journal, “milijune ljudi diljem svijeta čini ljućima, zbunjenijima i psihološki nestabilnijima”, štoviše, do tih su saznanja došli i sami provođenjem niza internih istraživanja

Frances Haugen, 37-godišnjoj informatičkoj inženjerki porijeklom iz Iowe, trebale su nešto manje od dvije godine da prijeđe put od menadžerice u odjelu za građanski integritet u Facebooku do zviždačice koja ovih dana o štetnim praksama te kompanije svjedoči u najvišim američkim i evropskim institucijama vlasti.

Haugen nije jedina osoba koja je, zgrožena nedjelima više od milijardu dolara vrijedne kompanije, Facebook napustila kao zviždačica. No zahvaljujući činjenici da je od tamo otišla s tisućama fotokopiranih dokumenata koji dokazuju da je kompanija upoznata sa štetnim posljedicama svoga djelovanja, glavobolje koje ona zadaje Facebookovom neprikosnovenom šefu Marku Zuckerbergu traju već gotovo 18 mjeseci.

Haugen je kompaniju napustila u svibnju prošle godine, nakon što se prethodno obratila nevladinoj organizaciji za pomoć zviždačima Whistleblower Aid, a zatim i počela susretati s nekolicinom zastupnika u Kongresu. U rujnu je američki poslovnik dnevnik Wall Street Journal počeo objavljivati seriju tekstova pod naslovom “The Facebook Files” na temelju dokumenata koje mu je ona ustupila, da bi konačno otkrila svoj identitet u CBS-ovoj emisiji “60 Minutes” 3. listopada. Neposredno prije i nakon toga dogodila su se i dva njezina svjedočenja pred senatskim Pododborom za zaštitu potrošača i sigurnost proizvoda i podataka.

U Mijanmaru je, kaže Haugen, Facebook tamošnjoj vojsci omogućio da provodi antimuslimansku propagandu “targetirajući” hindusku populaciju, što je na koncu dovelo do etničkog čišćenja

Haugenina otkrića pokazuju da je vrhuška kompanije ne samo vrlo dobro upoznata s činjenicom da njezine društvene mreže Facebook i Instagram omogućavaju i potiču promoviranje svih mogućih društvenih zala, od poremećaja u prehrani do ugrožavanja demokracije i poticanja na sukobe diljem svijeta, već i to da su do tih saznanja sami došli provođenjem niza internih istraživanja. Ili, kako je to opisao Wall Street Journal (WSJ), Facebook “milijune ljudi diljem svijeta čini ljućima, zbunjenijima i psihološki nestabilnijima”, a sukob interesa između onoga što je dobro za javnost i onoga što je dobro za kompaniju Haugen je opisala kao najgori među svim kompanijama u kojima je radila, a koje uključuju i još neke internetske gigante poput Googlea i Pinteresta.

U intervjuu koji je dala televiziji CBS ispričala je kako su interna istraživanja pokazala da Facebook u samo tri do pet posto slučajeva govora mržnje i u manje od jedan posto slučajeva pozivanja na nasilje poduzima akcije za njihovo suzbijanje. Prema njenom mišljenju, dokazi kojima raspolaže pokazuju da govor mržnje i dezinformiranje na Facebooku i drugim aplikacijama u njegovom vlasništvu “utječu na društva diljem svijeta i uzrokuju etničko nasilje, uništavaju međusobno povjerenje ljudi i njihovu volju da se brinu jedni za druge”. Primjerice, u Mijanmaru je, kako kaže, Facebook tamošnjoj vojsci omogućio da provodi antimuslimansku propagandu “targetirajući” hindusku populaciju, što je na koncu dovelo do etničkog čišćenja, kao i da interna istraživanja dokazuju da se Facebookovi proizvodi koriste za trgovinu ljudima.

Navela je da postoje i memorandumi iz kojih se vidi da su se Facebooku žalile političke stranke iz zemalja diljem svijeta, uključujući i evropske, o tome kako ih njihovi algoritmi “tjeraju da izražavaju sve ekstremnije političke stavove”. Rekla je i kako je odjel za građanski integritet, koji se bavio političkim zloupotrebama, otvoren u vrijeme vladavine Donalda Trumpa, a onda i ukinut odmah nakon posljednjih izbora na kojima je pobijedio Joe Biden. Objašnjenje za taj potez bila je procjena da za tim više nema potrebe, unatoč tome što se neposredno prije ukidanja odjela dogodio nasilni upad Trumpovih pristaša u zgradu Kongresa, koji su se o tome dogovarali preko Facebookovih platformi.

Pokazalo se da Instagram kod 30 posto djevojčica sliku o vlastitom tijelu čini lošijom, kod 17 posto dovodi do pogoršanja poremećaja hranjenja, a kod 13,5 posto do više misli o samoubojstvu i samoozljeđivanju

Haugen je rekla i da se korijen eskalacije ovih problema nalazi u promjenama algoritama koje su uvedene 2019. godine, a koje određuju što se korisnicima prikazuje u news feedu. Algoritam to određuje na temelju sadržaja koji su korisnici ranije konzumirali, a kompanijina “divizija za rast” ima zadatak sadržaj koji cirkulira platformom učiniti što “ljepljivijim” jer se tada korisnici duže na njemu zadržavaju, što onda generira više profita od oglašavanja. Interno istraživanje Facebooka pokazalo je da su “najljepljiviji” oni sadržaji koji izazivaju ljutnju (za razliku od drugih emocija), odnosno da najviše angažmana korisnika potiču ekstremni sadržaji. Takvi se sadržaji “nagrađuju” mogućnošću dijeljenja, komentiranja i lajkanja, a time i autore takvih postova “dozom dopamina”, motivirajući ih da napišu novi post.

Frances Haugen – foto: screenshot youtube “60 Minutes”

Facebook je, rekla je Haugen, bio svjestan da će ljudi na platformama provoditi manje vremena ako ih učine sigurnijima, kao i da bi se ukidanjem lažnih računa vrijeme na njima provedeno smanjilo za oko 18 posto. Navela je i studiju pod nazivom “Carolin put u QAnon”, u kojoj se razvija hipotetska situacija zamišljene korisnice Carol, koja se pridružuje Facebooku kako bi pratila konzervativne vijesti i humor. Algoritam je, rekla je Haugen, nakon manje od dva dana Carol preporučio sadržaje o teorijama urote, a nakon manje od tjedan dana i sadržaje o QAnonu, neformalnoj, ekstremno desnoj grupi pristaša teorija urote koji su organizirali upad u zgradu Kongresa.

Zviždačica je rekla i da su mjere za takozvani flagging obilježavanje problematičnih postova, za sadržaje na engleskom jeziku vrlo slabe, a za ostale jezike praktički nikakve, jer uvođenje takvih mjera za svaki jezik Facebook košta jednako ili više nego za engleski, što im se financijski ne isplati.

Haugen je u senatskom pododboru najviše svjedočila o drugoj Facebookovoj društvenoj mreži, Instragramu, kojoj je bio posvećen i velik dio istraživanja Wall Street Journala. Taj se dio odnosi na utjecaj Instagrama na psihološko stanje tinejdžera, naročito djevojčica, između ostalog da on kod 17 posto djevojčica dovodi do pogoršanja poremećaja hranjenja, a kod njih 13,5 posto do više misli o samoubojstvu i samoozljeđivanju. Kod 30 posto djevojčica, zaključili su Facebookovi istraživači, Instagram sliku o vlastitom tijelu čini lošijom, a većina njih rekla je i da, iako se zbog Instragrama osjećaju loše, ne mogu prestati posjećivati ga.

Nedugo prije Haugeninog svjedočenja iz Facebooka su obznanili da će “pauzirati” razvoj Instagrama za djecu od 10 do 12 godina. Facebook je Instragram kupio 2012. godine za oko milijardu dolara, a njegova vrijednost sada je 40 milijardi. Korisnicima daje mogućnost obrađivanja fotografija i korištenja različitih filtera kojima se mijenja izgled, a prezentacija koju je kompanija izradila 2019. godine navodi podatak i da 32 posto tinejdžerica koje koriste Instagram “ima loš osjećaj” u vezi vlastitih tijela, zbog čega se osjećaju tjeskobno i depresivno.

Prema pisanju WSJ-a, više od 40 posto korisnika Instagrama su osobe mlađe od 23 godine, dok je Haugen u svom senatskom svjedočenju rekla i da Facebook, s druge strane, ima velik pad mladih korisnika te da se u naredne dvije godine očekuje pad broja američkih korisnika tinejdžera od čak 45 posto. To smatra glavnim razlogom nepoduzimanja mjera za kontroliranje štetnih sadržaja. Kompanija je, osim toga, provela studiju o djeci mlađoj od tinejdžerske dobi, koja je poslužila kao temelj strategije za razvoj novih proizvoda namijenjenih ovoj demografskoj skupini.

WSJ je opisao i kako kompanija, unatoč postojanju pravila kojima se zabranjuje objavljivanje takozvane osvetničke pornografije, ima i sistem pod nazivom “XCheck” kojim se korisnici “visokog profila” iz tih pravila izuzimaju. Njime se, piše dnevnik, milijuni VIP korisnika štite od pravila korištenja, a najzorniji je primjer nogometne zvijezde Neymara kojemu je 2019. godine omogućeno da postavi fotografije obnažene žene koja ga je prethodno optužila za silovanje, a koju je on onda optužio za iznudu. Brazilski nogometaš na Instagramu ima 150 milijuna pratitelja, a interna istraga procijenila je da je te fotografije vidjelo njih oko 56 milijuna. XCheck je blokirao pokušaje Facebookovih moderatora da fotografije uklone, a dokumenti pokazuju i da je takvih VIP korisnika prošle godine bilo gotovo šest milijuna.

Haugen je u svome svjedočenju rekla da Facebook namjerno krije informacije od javnosti, američke vlade i vlada drugih država, koje želi uvjeriti da problemi o kojima se govori nisu rješivi. “Oni žele da vjerujemo u lažnu dilemu kako moramo birati između Facebooka koji je pun govora mržnje s jedne i slobode govora s druge strane, a ja sam danas ovdje da vam kažem kako to nije istina”, poručila je zviždačica, osvrćući se na činjenicu da je na svaku ovakvu optužbu i u svakom kongresnom saslušanju vlasnik kompanije Mark Zuckerberg negirao sve što mu se stavljalo na teret. Facebook je pritom kompanija koja svake godine na lobiranje u zakonodavnim institucijama potroši 20 milijuna dolara, pa se i senatska saslušanja Zuckerberga uglavnom doimaju kao igrokazi kojima se fingira funkcioniranje državnog nadzora nad internetskim gigantom.

Haugenini odvjetnici podnijeli su protiv Facebooka niz tužbi Komisiji za reguliranje i trgovanje vrijednosnim papirima (SEC), jer je uskraćivanje informacija investitorima protuzakonito. Federalna komisija za trgovanje već je 2019. godine kaznila Facebook globom od pet milijardi dolara, što je ujedno bila najveća kazna ikada koju je ta komisija dodijelila zbog kršenja privatnosti korisnika.

SEC sada predlaže da se kompanija razbije na više dijelova kako bi se uklonila njezina monopolska pozicija na tržištu, s obzirom na to da Facebook ima 2,8 milijardi korisnika, što čini 60 posto svih ljudi na svijetu koji imaju pristup internetu. No neki analitičari upozoravaju na nedorečenost monopolskih zakona, kao i činjenicu da su na dan kada su pale sve Facebookove platforme korisnici migrirali na druge društvene mreže, što samo po sebi, tvrde, pokazuje da Facebook nema monopolističku poziciju. I Frances Haugen rekla je da razbijanjem kompanije neće biti riješeni problemi o kojima je svjedočila jer se time neće ukloniti sistemski problem upotrebe algoritama kakve koriste Facebookove društvene mreže.

Portalnovosti.com

Tena Erceg
Autor 19.10.2021. u 09:24