Ugnjetavanje žena za godinu dana talibanske vlasti

foto: tacno.net arhiva

Unatoč tvrdnjama talibana da njihova nova vlada neće diskriminirati žene, prava i slobode žena i djevojčica dramatično su ograničeni u Afganistanu, što je izazvalo uzbunu među međunarodnim organizacijama za ljudska prava.

Nakon gotovo 20-godišnje pobune, talibani su ponovno preuzeli vlast u Afganistanu 15. augusta 2021., usred povlačenja trupa predvođenih Sjedinjenim Američkim Državama iz zemlje. Talibansko preuzimanje vlasti natjeralo je više od 120.000 ljudi da napuste svoju domovinu.

Iako postoje unutarnje podjele unutar militantne islamističke skupine, neki stručnjaci smatraju da će talibanski režim vjerovatno ostati na vlasti u doglednoj budućnosti.

Talibani i zapadne nacije sukobili su se o nekoliko pitanja, uključujući terorizam i ljudska prava, posebno žena. Njemačka ministrica vanjskih poslova Annalena Baerbock rekla je da žene u Afganistanu doživljavaju “najveće kršenje ženskih prava na svijetu”.

Ukidanje prava žena zabrinulo je međunarodnu zajednicu. Od zabrane pristupa djevojčicama obrazovanju do provođenja pravila o odijevanju žena, talibani su preokrenuli dva desetljeća napretka u pravima žena. Afganistanski ustav, koji je donesen 2004. godine, dao je ženama pravo na rad i obrazovanje.

Izvješće grupe Gender in Humanitarian Action (GiHA) pokazalo je da ženske organizacije civilnog društva (CSO) pate pod talibanima. Civilno društvo ključno je u pozivanju vlasti na odgovornost za donošenje zakona koji zadovoljavaju potrebe ranjivih skupina, posebice žena.

Nakon što je invazija pod vodstvom SAD-a srušila talibanski režim 2001., financiranje iz inozemstva odigralo je važnu ulogu u pružanju potpore organizacijama koje vode žene i drugim organizacijama civilnog društva usmjerenim na transparentnost i zagovaranje borbe protiv korupcije, praćenje izbora i ljudska prava.

Oko 77 posto ženskih organizacija civilnog društva nije imalo projekte u 2022. godini zbog nedostatka sredstava, dok su neke voditeljice organizacija i članice civilnog društva napustile zemlju. Otkako su talibani preuzeli vlast, strani donatori drastično su smanjili pomoć Afganistanu, gdje vlada velika privredna i humanitarna kriza. Zapadne zemlje također su uvele sankcije protiv članova talibanske vlade.

Broj žena i djevojčica kojima je potrebna humanitarna pomoć skočio je s 8,8 miliona u 2021. na 11,8 miliona u 2022.

Žene ne odlučuju

Borci za ljudska prava optužuju talibane da pokušavaju izbrisati žene iz svih javnih života. U junu se nekoliko hiljada talibanskih vjerskih i plemenskih vođa okupilo kako bi razgovarali o pitanjima od nacionalne važnosti. Ali talibanski vođe nisu dopustili ženama da sudjeluju.

Žene su već bile podzastupljene u radnoj snazi u Afganistanu, varirajući između 14 i 15 posto od 1990. do 2012. Dostigle su svoj vrhunac 2019. kada su 21,57 posto radne snage činile žene.

“Domino efekt”

Talibani su redefinirali vrstu posla koji se smatra prikladnim za žene prema njihovom tumačenju islamskog zakona. Većini žena dopušteno je raditi samo u sektorima zdravstva i obrazovanja, iako su neke bile previše uplašene da se vrate na posao. Neke liječnice i medicinske sestre također su pobjegle iz zemlje nakon što su talibani preuzeli vlast, što je dovelo do manjka zdravstvenih radnica.

Talibanska politika spolne segregacije također je stvorila prepreke ženama i djevojčicama u pristupu zdravstvenoj skrbi. U mnogim ustanovama pacijente liječe samo zdravstveni radnici istog spola. To se jako osjetilo u zemlji s visokom stopom nataliteta.

Razorni potres koji je pogodio jugoistočni Afganistan i ubio više od 1.000 ljudi u junu također je razotkrio ljudsku cijenu ograničavanja poslova ženama. Prema lokalnim izvješćima, žene pogođene potresom nisu mogle dobiti medicinsku skrb zbog nedostatka liječnica u regiji.

Prepoznajući potrebu za više žena u zdravstvenom sektoru, talibani traže vanjsku financijsku pomoć kako bi povećali mogućnosti obuke i zapošljavanja žena.

U međuvremenu, suočena sa sve većim kršenjem prava žena od talibana, međunarodna zajednica je odbila obvezati se na dugoročno financiranje bez jamstva da će prava žena biti vraćena. Talibanska ograničenja zapošljavanja žena imala su jasan “domino efekt”, gurajući zdravstveni sustav u Afganistanu na rub kolapsa.

Djevojčicama zabranjen pristup školi

Jedan od ključnih zahtjeva međunarodne zajednice za povećanje pomoći Afganistanu bio je povratak djevojčica u škole. U septembru 2021. talibani su djevojkama zabranili srednjoškolsko obrazovanje. U martu 2022. godine, ubrzo nakon što su najavili ponovno otvaranje škola za djevojčice, talibani su ih ponovno zatvorili. Nakon toga uslijedio je val prosvjeda u Kabulu koji je doveo do pritvaranja nekoliko vođa prosvjeda.

Dana 10. septembra, samo nekoliko dana nakon što su četiri srednje škole ponovno otvorene za djevojčice u istočnom Afganistanu, talibani su ih ponovno zatvorili. Trenutno u Afganistanu ima oko tri miliona djevojaka koje neće završiti svoje srednje obrazovanje.

Radio Azadi, servis Radija Slobodna Evropa u Afganistanu, nedavno je podijelio kompilaciju crteža, fotografija i pisama afganistanskih djevojaka koja pokazuju psihološki danak zabrane učenicama.

Čak i ako se djevojčicama dopusti povratak u srednju školu, egzodus kvalificiranih stručnjakinja vjerovatno će imati negativan učinak na njihovo obrazovanje.

Weeda Mehran, suvoditeljica Centra za napredne međunarodne studije (CAIS) na Sveučilištu Exeter, rekla je za RSE da muškim nastavnicima nije dopušteno podučavati djevojke, pa čak i ako se djevojke u srednjoj školi vrate u razred, bit će biti manjak učiteljica.

Žene i ekonomija

Talibanska ograničenja za žene koje rade izvan svojih domova teško su pogodila afganistansku privredu. Program Ujedinjenih naroda za razvoj (UNDP) procjenjuje da, ovisno o ozbiljnosti ograničenja za žensku radnu snagu, može doći do pada BDP-a zemlje od najmanje pet posto, što je ekvivalentno do jedne milijarde dolara.

Prema UNICEF-u, nagli pad zaposlenosti žena već je rezultirao gubitkom od najmanje 500 miliona dolara za afganistansku ekonomiju u posljednjih 12 mjeseci, što se prevodi u gubitak od 2,5 posto godišnjeg BDP-a Afganistana.

Kada su talibani u martu povukli svoju odluku o ponovnom otvaranju srednjih škola za djevojčice, Washington je otkazao pregovore s talibanskim izaslanicima u Kataru o oslobađanju oko sedam milijardi dolara imovine afganistanske vlade koju drže Sjedinjene Države.

Bijela kuća također je zamrznula 600 miliona dolara namijenjenih obrazovanju, poljoprivredi i zdravstvenim projektima u Afganistanu.

RSE