Ukrajina se konsultuje sa Francuskom i Njemačkom zbog ruskih trupa na granici

Povezani članci

• Savet bezbednosti UN postigao dogovor o Alepu, glasanje danas
• Populisti protiv izborne volje
• Kada ćemo dobiti vakcinu
• Poziv na javnu raspravu o ECB
• Nastavljaju se protesti protiv reforme pravosuđa u Izraelu uprkos nasilju
• Putin u Budimpešti: Gas za Mađarsku i nakon isteka ugovora

Francuski predsjednik Emmanuel Macron i njemačka kancelarka Angela Merkel će 16. aprila razgovarati sa predsjednikom Ukrajine Volodimirom Zelenskim kako bi pružili podršku Kijevu usred zabrinutosti u vezi nagomilavanja ruskih vojnih trupa duž granice sa Ukrajinom i na okupiranom Krimu, prenosi redakcija Radija Slobodna Evropa na engleskom jeziku.

Macron i Zelenski će se sresti na ručku u Parizu kako bi nakon toga preko video linka razgovarali sa Merkel, rekao je francuski predsjednik.

“Postoje prijetnje za suverenitet Ukrajine”, rečeno je iz Macronovog kabineta. “Naš rad ima za cilj da se izbjegne eskalacija i smanje tenzije.”

Zelenski je rekao da će razgovori u Parizu pomoći u pripremi takozvanih razgovora o normandijskom formatu koji uključuju lidere Ukrajine, Rusije, Francuske i Njemačke u pokušaju rješavanja ukrajinskog sukoba. Francuska i Njemačka posrednici su u sukobu od 2015. godine.

Nedavne fotografije, video i drugi podaci ukazuju na velika kretanja ruskih oružanih jedinica prema ili blizu ukrajinske granice i na Krim, što izaziva zabrinutost da se Rusija priprema za slanje snaga u Ukrajinu.

Sjedinjene Države i NATO opisali su ove vojne manevre ruskih jedinica kao najveće nagomilavanje ruske vojske od 2014. godine, kada je Moskva ilegalno izvršila aneksiju Krima i podržala separatiste na istoku Ukrajine u sukobu u kojem je stradalo više od 13.000 ljudi.

Sastanak Zelenskog s Macronom i Merkel dolazi nakon što je ukrajinski ministar vanjskih poslova Dmitro Kuleba pozvao na snažniju podršku Zapada, rekavši da “riječi podrške nisu dovoljne”.

Kuleba je, 15. aprila nakon razgovora u Kijevu sa kolegama iz Estonije, Letonije i Litvanije, zatražio od baltičkih država da se obrate ostalim članicama Evropske unije i NATO-a u vezi s pružanjem “praktične pomoći” Kijevu.

Kuleba je optužio Moskvu da “otvoreno prijeti Ukrajini ratom i narušavanjem ukrajinske državnosti” i rekao da je Rusiji potrebno pokazati da bi njeno djelovanje na istoku Ukrajine moglo imati “vrlo bolne” posljedice.

“Crvena linija Ukrajine je državna granica. Ako Rusija pređe crvenu liniju, moraće da osjeti posljedice”, upozorio je.

Rusko Ministarstvo odbrane reklo je da trupe reaguju samo na “prijeteće” akcije NATO saveza i sudjeluju u vojnim vježbama.

Američki predsjednik Joe Biden i Merkel pozvali su ranije ove sedmice Rusiju da smanji raspoređivanje vojske oko granica.

Poziv je uslijedio nakon što je njemačka ministrica odbrane Annegret Kramp-Karrenbauer 14. aprila optužila Rusiju da provocira svojim gomilanjem trupa.

“Moj utisak je da ruska strana pokušava sve da izazove reakciju”, rekla je Kramp-Karrenbauer.

RSE