UNESCO strahuje od štete na kulturnim objektima u Ukrajini

Agencije
Autor 4.3.2022. u 09:31

UNESCO strahuje od štete na kulturnim objektima u Ukrajini

Photo by Diego Herrera/Europa Press/ABACAPRESS.COM Photo: Diego Herrera/Europa Press/ABACA

UNESCO je upozorio na štetu koju bi rat Rusije protiv Ukrajine mogao nanijeti kulturnom naslijeđu te zemlje i pridružio se rastućim osudama kulturnih institucija zbog ruske invazije na Ukrajinu, javlja AP.

Agencija UN-a za obrazovanje, nauku i kulturu objavila je da radi na procjeni ukrajinskih obrazovnih i kulturnih instutucija i lokacija koje je UN uvrstio u spisak svjetske baštine.

U Ukrajini se nalazi sedam lokacija određenih kao lokacije svjetske baštine uključujući katedralu Svete Sofije u glavnom gradu Kijevu.

Druge lokacije na listi UN-a nalaze se u zapadnom gradu Lavovu, u crnomorskoj luci Odesi i u drugom po veličini gradu Harkovu. U sva četiri grada bilo je ruskih artiljerijskih napada i bombardovanja.

“Moramo očuvati ovo kulturno nasljeđe kao svjedočanstvo prošlosti i kao vektor za mir u budućnosti”, rekla je generalna direktorica UNESCO-a Audrey Azoulay, prenijela je Beta.

U saopštenju je rekla da ta agencija koordiniše napore sa ukrajinskim vlastima da ključne historijske spomenike i lokacije širom Ukrajine što je prije moguće obilježi međunarodno priznatim znakom za zaštitu kulturnog nasljeđa tokom rata.

Najmanje sedam obrazovnih institucija oštećeno je u napadima protekle sedmice, uključujući Nacionalni univerzitet Karazin u Harkovu u srijedu, navodi se u saopštenju.

UN: Nuklearna prijetnja nadvila se nad čovječanstvom

Visoka povjerenica Ujedinjenih naroda za ljudska prava upozorila je u četvrtak međunarodnu zajednicu da se nuklearna prijetnja nadvila nad “čitavim čovječanstvom” nakon ruske invazije na Ukrajinu.

“Vojni napad Ruske Federacije na Ukrajinu otvara novo, pogubno poglavlje svjetske povijesti”, rekla je Michelle Bachelet u UN-ovu Vijeću za ljudska prava (CHR) u Ženevi.

“Podizanje stupnja nuklearne pripravnosti svjedoči kolika opasnost prijeti čitavom čovječanstvu”, dodala je.

Nekoliko dana nakon početka invazije ruski predsjednik Vladimir Putin naredio je “podizanje ruskih snaga za odvraćanje na stupanj borbene pripravnosti”, što je potaknulo oštro negodovanje zapadnih zemalja, podsjeća Hina.

Četrdeset sedam zemalja članica CHR-a okupile su se na hitnoj sjednici u vezi s ratom u Ukrajini, na zahtjev Kijeva koji je pripremio nacrt rezolucije u kojoj se traži međunarodna istraga.

Bachelet je izrazila žaljenje zbog strašnih posljedica ruske invazije na ukrajinski narod.

“Napad koji je počeo 24. veljače trenutačno ima teške posljedice na prava milijuna ljudi diljem Ukrajine”, istaknula je.

Po najnovijim podatcima UN-a, u ratu u Ukrajini poginulo je 230 civila, među kojima 15 djece, a 525 je ranjeno, ali je Bachelet upozorila da su stvarni brojevi puno veći.

“Većina civilnih žrtava stradala je od teškog topništva, višecjevnih raketnih bacača i zračnih udara u naseljenim područjima” a postoje i “zabrinjavajuće informacije o uporabi kasetnih bomba kojima se gađaju civilni ciljevi”, istaknula je Bachelet.

O sazivanju hitne sjednice glasovala je u ponedjeljak Ukrajina uz potporu velike koalicije zemalja koje osuđuju rat što ga je poveo ruski predsjednik Vladimir Putin.

Nakon rasprava koje će se nastaviti u petak, Ukrajina kani predložiti na glasanje rezoluciju u kojoj poziva na “brzo i provjerljivo povlačenje ruskih postrojba s čitavog međunarodno priznatog ukrajinskog teritorija” i traži žurno osnivanje, u početku barem na godinu dana, “međunarodnog neovisnog istražnog povjerenstva”, sličnog onome za Siriju.

Neke nevladine organizacije bi htjele da se u tekst uvrsti i osuda stanja ljudskih prava u Rusiji i zatraži isključenje Rusije i Vijeća za ljudska prava.

(Agencije)

Agencije
Autor 4.3.2022. u 09:31