Uprkos nedostatku gotovine talibani zabranili strane valute

RSE
Autor 4.11.2021. u 07:58

Uprkos nedostatku gotovine talibani zabranili strane valute

Foto: Javed Tanveer (AFP)

Nakon povlačenja međunarodne finansijske podrške kao i zamrzavanja milijardi dolara afganistanskih rezervi u SAD i Evropi, Afganistan je pred novim teškim izazovom nakon što su talibani zabranili korištenje stranih valuta u zemlji čiji su stanovnici suočeni s jednom od najtežih humanitarnih kriza, pišu svjetski mediji.

Odluka o potpunoj zabrani

Najava talibana kako će u potpunosti da zabrane upotrebu strane valute u Afganistanu sigurno će izazvati dalje poremećaje u ekonomiji koja je gurnuta na ivicu kolapsa naglim povlačenjem međunarodne podrške, ukazuje Rojters (Reuters).

“Ekonomska situacija i nacionalni interesi u zemlji zahtijevaju da svi Afganistanci koriste afganistansku valutu u svakoj trgovini”, rekli su talibani u utorak, 2. novembra, u saopštenju koje je novinarima podijelio jedan od njihovih portparola.

Talibanska vlada, naglašava Rojters, vrši pritisak na oslobađanje milijardi dolara afganistanskih rezervi u SAD i Evropi, dok se zemlja pogođena sušom suočava s novčanom krizom, masovnom glađu i novom migracionom krizom. Odlazak snaga predvođenih SAD i mnogih međunarodnih donatora ostavili su zemlju bez donacija koje su finansirale tri četvrtine javne potrošnje.

Upotreba američkih dolara je široko rasprostranjena u Afganistanu dok, kako ističe Rojters, pogranična područja za trgovinu koriste valute susjednih zemalja, kao što je Pakistan. Ministarstvo finansija saopštilo je da ima dnevni prihod od poreza oko 400 miliona afganija (4,4 miliona dolara).

Odluka talibana, dodaje Rojters, saopštena je nekoliko sati nakon što je najmanje 25 ljudi ubijeno, a više od 50 ranjeno kada su naoružani napadači napali najveću afganistansku vojnu bolnicu nakon dvije velike eksplozije na lokaciji u centru Kabula.

Iznenadni potez

Zabrana talibanske vlade o upotrebi stranih valuta u Afganistanu, prema ocjeni Blumberga (Bloomberg) je iznenadan potez koji bi mogao da optereti ekonomiju koja se bori s nedostatkom gotovinskog novca i dodatno izoluje zemlju.

Odluka je donesena u trenutku kada talibani traže oslobađanje milijardi dolara rezervi u inostranstvu, koje su SAD i njihovi zapadni saveznici zamrznule od kada je grupa došla na vlast u avgustu. Bez ovih rezervi, naglašava Blumberg, Afganistan je praktično isključen iz međunarodnog finansijskog sistema.

Militantna grupa naredila je svim Afganistancima da obavljaju trgovinu afganistanskom valutom zarad nacionalnih i ekonomskih interesa zemlje, rekao je portparol talibana Zabihulah Mudžahid naglasivši kako će oni koji prekrše zabranu “biti tretirani po zakonu”.

Ipak, ukazuje Blumberg, nejasno je kako će talibani provesti ovu odluku s obzirom na to da se ekonomija Afganistana više od dvadeset godina oslanjala na američke dolare, odnosno da su dvije trećine depozita afganistanskih banaka i polovina nacionalnih zajmova u zemlji u američkim dolarima.

Za plaćanje uvezene robe i usluga, kao i za velike transakcije kao što je kupovina kuće ili plaćanje školarine u privatnoj školi, dolar ima prednost u odnosu na lokalni afgani, pojašnjava Blumberg, dodajući da bi zabrana također mogla da zakomplikuje humanitarnu pomoć iz inostranstva, koja će biti ključna za zemlju pred nadolazeću zimu.

Egzodus strane pomoći

Dok se Afganistan suočava s teškom novčanom krizom i traži od američkih Federalnih rezervi i centralnih banaka u Evropi da oslobode milijarde dolara njihove prekomorske imovine, zemlja je također pogođena egzodusom strane pomoći ali i posljedicama suše, ističe BBC.

Ranije ove godine Međunarodni monetarni fond (MMF) saopštio je da Afganistan više neće moći pristupiti njegovim resursima, dok je Svjetska banka također zaustavila finansiranje projekata u zemlji, naglašava britanski javni servis dodajući da su grantovi iz inostranstva ranije finansirali tri četvrtine javne potrošnje Afganistana.

Prošlog mjeseca, MMF je upozorio da bi se ekonomija zemlje mogla smanjiti za 30 odsto ove godine, gurajući milione u siromaštvo i prouzrokujući humanitarnu krizu. Fond je također upozorio da bi ekonomske nevolje Afganistana mogle potaknuti izbjegličku krizu koja bi pogodila susjedne zemlje, Tursku i Evropu.

Afganistan također pati od teške suše, koja je uništila veliki dio usjeva pšenice i izazvala skok cijena, ističe BBC, ukazujući na upozorenje Svjetskog programa za hranu UN-a da bi se milioni Afganistanaca mogli suočiti s gladovanjem zbog kombinacije suše, sukoba i COVID-19.

Međutim, ukazuje britanski javni servis, iako su zapadne sile rekle da žele izbjeći humanitarnu katastrofu u Afganistanu, odbile su službeno priznati talibansku vladu.

Kolaps ekonomije

Afganistan je na ivici najgore humanitarne krize na svijetu, nadmašujući čak i bijedu u Siriji i Jemenu, napisao je britanski Ekonomist (The Economist), ukazujući na novi izvještaj agencija UN koji procjenjuje da oko 23 miliona od 38 miliona ljudi u Afganistanu neće imati dovoljno hrane da preživi zimu osim ako se pomoć brzo ne poveća.

Ujedinjene nacije procjenjuju da je polovina zemlje živjela s manje od dva dolara dnevno kada je Kabul pao, a da bi do sredine 2022. to moglo zadesiti preko 90 odsto stanovništva. “Nismo vidjeli ovakav nivo opšteg siromaštva ni u jednoj zemlji u novijoj istoriji”, rekao je 21. oktobra Kani Vignaraja (Kanni Wignaraja) iz UN-ovog Programa za razvoj.

Neposredan razlog za krizu je, kako ističe Ekonomist, gubitak strane pomoći od koje je ranije zavisila afganistanska privreda. Prije nego što su talibani preuzeli vlast, zemlja je dobijala oko 8,5 milijardi dolara godišnje, a tri četvrtine vladinog budžeta su plaćali strani donatori, uključujući gotovo kompletno zdravstvo i obrazovanje. Sve se to završilo 15. avgusta, kada je prethodna vlast pobjegla iz zemlje, ističe list.

Kako je veći dio ekonomije neformalni, teško je tačno znati koliko su stvari loše, ali, ističe britanski nedjeljnik, mnogi ljudi očigledno nisu u stanju da priušte čak ni najpotrebnije te sve češće prodaju svoju imovinu pored puta da bi kupili hranu. S druge strane, ukazuje Ekonomist, talibani izgleda nemaju plan kako da se suoče s katastrofom osim da za to okrive strance.

Zemlje koje su ranije pomagale Afganistan, u međuvremenu, svoju pažnju usmjeravaju na druga mjesta. Stavovi prema režimu, koji pokazuje malo znakova da će održati svoja obećanja o formiranju inkluzivne vlade ili poštivanju prava žena, postaju sve oštriji. Pošto su dozvolili talibanima da preuzmu zemlju, zapadni lideri su izgleda spremni da iz daleka posmatraju njen ekonomski kolaps, zaključio je Ekonomist.

Sankcije nisu odgovor

Sankcije nisu odgovor i Sjedinjene Države moraju uspostaviti radni odnos s talibanima kako bi se u Afganistanu izbjegla katastrofa, napisao je u rubrici ‘Mišljenja’ za Vašington post (The Washington Post) Obaidulah Baher, predavač na Američkom univerzitetu u Afganistanu.

Situacija na terenu je, kako tvrdi, ljude poput njega natjerala da politički aktivizam zamijene humanitarnim radom odnosno konstantnim radom na obezbjeđivanju obroka hrane za porodice u nevolji. Sramotna glad i siromaštvo su srceparajući, a međunarodna zajednica mora shvatiti hitnost situacije, napisao je.

Baher smatra da Bajdenova administracija mora da oslobodi skoro 10 milijardi dolara afganistanskih rezervi koje je zamrznula, što je od vitalnog značaja za ponovno pokretanje ekonomije. Također ukazuje kako je pogrešno očekivati da će sankcije podstaći autokratske države da promijene svoje ponašanje.

Umjesto da odvoje stanovništvo od vladajuće elite, sankcije na kraju guraju stanovništvo u zagrljaj režima kako bi im obezbijedio osnovne potrebe, napisao je Baher za vašingtonski list, naglasivši da sankcije “ne podstiču duh slobode, već stvaraju okolnosti za dalje potčinjavanje”.

RSE

Tagovi:
RSE
Autor 4.11.2021. u 07:58