Uredi provjeravaju oligarhe: Poslednji dani Londongrada

Izdvajamo

• Supruga bankara Hadžijeva bila je prva osoba iz bivših sovjetskih republika kojoj prijete problemi zbog “McMafia” zakona. Puno ostalih moglo bi slijediti. Nacionalni ured za borbu protiv kriminala objavio je da vodi istragu u više od sto slučajeva. Na listi su mnogobrojna ruska imena.

Povezani članci

• Policija objavila da je napad u Highland Parku planiran nedeljama
• Stotine hiljada Čileanaca traže od vlade da ukine privatne penzione fondove
• Brod sa 50 migranata potonuo na Sredozemnom moru
• „Astronomska inflacija“ na Kubi iznosi 70 posto – minimalno
• Najmanje 14 osoba poginulo u vijetnamskom ljetovalištu Halong
• Više od dve milijarde ljudi u svetu pogođeno glađu, saopštile UN

Foto: Getty Images  – Robna kuća Harrods u Londonu

Velika Britanija ne želi više biti mašina za pranje svjetskog novca. Mnogi oligarsi iznenada moraju dokazati da su svoju imovinu stekli legalno. Izmjenu politike izazvao je slučaj Skripal.

Piše: Sascha Zastiral, London
Preveo i uredio: Ešref Zaimbegović

Gospođa A. potrošila je u toku deset godina samo u londonskoj luksuznoj robnoj kući Harrods više od 16 miliona funti (oko 36 miliona KM). Prilikom samo jedne kupovine uzela je nakit u vrijednosti od 150.000 funti (oko 335.000 KM). Imala je mogućnost korištenja svoga privatnog aviona. U njenom vinskom podrumu ležala su neka od najskupljih vina na svijetu.

Gospođa A. stanovala je u luksuznom apartmanu koji je koštao 11,5 miliona funti (oko 25 miliona KM) u Najtbridžu, nedaleko od Harrodsa, gdje je gospođa A. iznajmila dva privatna mjesta za parkiranje. U gradiću Askot, koji je poznat po kraljevskom konjskim trkama i po ekstravagantnim šeširima publike, gospođa A. kupila je igralište za golf. Troškovi: 10,5 miliona funti (oko  23 miliona KM).

U čemu je problem: nije jasno odakle potiče taj novac. Gospođa A. nije zaposlena.

Međutim unazad nekoliko dana može se nešto naslutiti: Jedan sud u Londonu ukinuo je zabranu izvještavanja koja je medijima onemogućavala da otkriju identitet te žene (i novinare prisiljavala da je označe kao gospođu A.)

Od tada je postalo poznato da je gospođa A. supruga azerbejdžanskog bankara Džahangira Hadžijeva. On je 2016. osuđen u svojoj domovini na 15 godina zatvora jer je državnu Internacionalnu banku Azerbejdžana olakšao za oko tri milijarde dolara. Hadžijev je bio šef uprave banke.

McMafia

Jedan sud u Londonu zahtjeva od gospođe Hadžijeve da objasni odakle potiču silni milioni koje je potrošila između 2006. i 2016. i sa kojima je kupila svoje luksuzne nekretnine. Sudije su pritom po prvi puta koristili novi antikorupcioni zakon koji treba da zaustavi kriminalne tokove novca. U britanskim medijima poznat je pod nazivom „McMafia“ zakon, nazvan po istoimenoj seriji BBC. Ukoliko Hadžijeva ne uspije da dokaže da novac potiče iz legalnih izvora mogla bi izgubiti svoje luksuzne nekretnine.

Antikorupcione grupe pozdravljaju ovaj prodor. Duncan Hames iz Transparency International kaže: “Ova naredba treba se sada češće primjenjivati da bi se razotkrilo više od 4,4 milijarde funti (oko 9,8 milijardi KM) podozrele imovine koju smo identificirali u Velikoj Britaniji.“

Laburistički političar i ministar finansija vlade u sjeni John McDonnell kritikuje vladu da je predugo bila pasivna. „Sada trebamo brze, široko postavljene akcije da bi smo spriječili da se London koristi kao glavni grad svijeta za pranje novca.“

Milijarde i milijarde

Kritika nije nova. Kritičari se već dugo žale da britanska vlada i uredi preduzimaju suviše malo protiv sumnjivih tokova novca iz cijelog svijeta koji se završavaju u britanskom finansijskom sektoru.

Kada se devedesetih godina ogromna rijeka novca iz bivših sovjetskih republika slila u londonsku bankarsku četvrt politika je slavila. Novcu su ubrzo slijedili njegovi vlasnici. Prije svega ruski oligarsi su se nastanili u najskupljim četvrtima Londona, kupovali su nogometne klubove i investirali milione. Akademičari i žurnalisti koji su ukazivali da mnogo novca potiče iz sumnjivih izvora označavani su kao zlovoljna gunđala.

Dugogodišnji saradnik Harrodsa sjeća se kako su prije veoma bogati građani nekadašnjeg Sovjetskog saveza često dolazili u kupovinu sa vrećicama punim gotovog novca. Ne bez razloga ova luksuzna robna kuća označavana je kao igralište za kleptokrate iz cijeloga svijeta.

Puno više novca nego što je potrošeno u Londonu stiglo je preko britanskog bankarskog sistema u offshore poreske oaze kao što su Britanska djevičanska ostrva, Kajmanska ostrva ili Gibraltar. I ova rijeka novca još nije presušila: Prema procjenama samo u proteklih deset godina u britanskim poreskim oazama završilo je 68 milijardi funti (oko 150 milijardi KM) iz ruskih izvora.

Ekonomisti Filip Novokmet, Gabriel Zucman i Thomas Piketty u jednoj analizi iz 2017. dolaze do zaključka da otprilike polovina ukupne ruske imovine leži u poreskim oazama ovoga svijeta – oko bilion dolara. „Ovi bogati Rusi žive između Londona, Monaka i Moskve“, piše Pikkety u jednom blogu. „Postkomunizam je postao danas najgori saveznik hiperkapitalizma.“

Rastuće cijene nekretnina, tamni dijelovi ulica

Ogroman priliv kapitala iz zemalja u razvoju kao što su Rusija i Kina doprinio je u proteklih dvadeset godina brzom porastu cijena na londonskom tržištu nekretnina. Doduše danas cijene, zbog nesigurnosti oko Brexita, lagano opadaju. Međutim prosječna cijena jednoga stana još uvijek iznosi 480.000 funti (1,1 milion KM). Prosječna najamnina u zonama 1 i 2 londonskog lokalnog javnog saobraćaja leži momentalno oko 1.876 funti (4.180 KM).

Troškovi života su astronomski. Posledica toga je da svako treće dijete u Londonu raste danas u siromaštvu. Istovremeno u bogatim četvrtima nema svjetla: U Kensingtonu i Čelziju naprimjer, drugoj domovini mnogih oligarha, navečer ostaju cijeli dijelovi ulica u tami. Mnogi vlasnici luksuznih stanova ostavljaju ih praznim ili koriste samo nekoliko tjedana u godini.

Predbacivanja, da kleptokrati i kriminalci iz cijeloga svijeta koriste londonsko tržište nekretnina kao mašinu za pranje novca dobijaju objavljivanjem Paradise papira i Panama papira novu hranu. Mnogi od otkrivenih bankarskih papira pokazuju iznenađuje otvoreno kako rutinirano kriminalne organizacije peru i sakupljaju novac u Londonu  i offshore bankama. Ured za borbu protiv kriminala (NCA) procjenjuje da britanski bankarski sistem (uključujući njegove filijale u poreskim oazama) opere svake godine stotine milijardi funti kriminalnog novca.

Zašto se ništa ne dešava?

Ipak britanski uredi dugo nisu ništa preduzimali protiv toga. Posmatrači ukazuju na činjenicu da je službama nedostajala kompetencija i novčana sredstva za kompleksne istrage, koje su često trajale godinama i završavale bez rezultata. Izgleda da i u politici nije bilo volje da se nešto pokrene što bi moglo voditi do gubitaka u finansijskoj branši. Uostalom ona daje jedanaest posto godišnjih poreskih prihoda cijele zemlje.

Međutim to je bilo prije raznih hakerskih skandala i ruskog uticaja na predsjedničke izbore u SAD 2016. godine. A sada je napad nervnim gasom na bivšeg špijuna Sergeja Skripala i njegove kćerke Julije u martu ove godine očigledno doveo do promjene mišljenja: Britanske tajne službe pretpostavljaju da iza toga stoji ruska vlada.

Kada je premijerka Theresa May 14. marta u govoru u Donjem domu parlamenta učinila rusku vladu odgovornom rekla je i da ljudi koji hoće da nanesu štetu Velikoj Britaniji nisu dobrodošli. „Nema mjesta za takve ljude i njihov novac u našoj zemlji.“ To se odnosilo na ruske oligarhe.

Slijedio je zaokret od 180 stepeni. Široki dijelovi političkog establišmenta u ovom pitanju stoje iza vlade. Poslanici, koji su se dugo suprotstavljali tome da država utiče na slobodno tržište sada zahtjevaju da se priliv novca iz bivših sovjetskih republika uzme pod lupu.

Poslednji dani Londongrada?

Kada je kratko nakon napada na Skipala bilo objavljeno da je Roman Abramovič imao probleme sa produženjem svoje vize investitora, puno posmatrača smatralo je da je to odgovor Moskvi. Abramovič, oligarh, blizak Putinu i vlasnik nogometnog kluba Čelzi kratko nakon toga povukao je zahtjev za vizu. Od tada nije viđen u Londonu.

Njegov nogometni klub objavio je nekoliko tjedana kasnije da je planirana dogradnja stadiona Čelzi, vrijedna milijardu funti, zamrznuta. Zbog „momentalno nepovoljne investicione klime“.

Abramovič sa svojom sudbinom nije sam. Izgleda da trenutno u britanskim uredima leže neobrađeni mnogobrojni zahtjevi za vize ili se obrađuju veoma polako. Činovnici očigledno sve više postavljaju pitanje kako je tražilac vize dospio do svoga imetka. Magazin “Bloomberg Businessweek” nedavno je postavio naslov da su počeli “poslednji dani Londongrada”.

Supruga bankara Hadžijeva bila je prva osoba iz bivših sovjetskih republika kojoj prijete problemi zbog “McMafia” zakona. Puno ostalih moglo bi slijediti. Nacionalni ured za borbu protiv kriminala objavio je da vodi istragu u više od sto slučajeva. Na listi su mnogobrojna ruska imena.

spiegel.de