USA protiv Irana u Den Haagu: Tribunal za milijarde dolara

tačno.net
Autor 12.8.2013. u 10:42

USA protiv Irana u Den Haagu: Tribunal za milijarde dolara

USA podižu tužbu zbog oduzimanja naftnih koncerna, Iran želi vratiti šahovu zamrznutu imovinu na američkim kontima: Jedan sud u Den Haagu  od 1981. obrađuje juristički Islamsku revoluciju. I dva njemačka profesora odlučuju u ovim brizantnim slučajevima sa vrijednostima u milijardama

By: André Eichhofer

Preveo: Ešref Zaimbegović

Teheran, 4.novembra 1979.: Pred američkom ambasadom okupilo se više od 400 studenata. U bijesu oni razvaljuju vrata, spaljuju američke zastave, traže izručenje bivšeg šaha Mohammeda Resa Pahlewija, koji je deset mjeseci prije srušen i pobjegao u Ameriku. U 11,30 sati upadaju  demonstranti u ambasadu i drže 52 diplomata zatvorenim slijedećih 444 dana.

Od te krize talaca, koja je zadržavala dah svijetu, su diplomatski odnosi između Washingtona i Teherana još uvijek na ledu. Zbog iranskog atomskog programa spore se obje strane već godinama – prije nekoliko mjeseci američki ministar inostranih poslova John Kerry povećeo je pritisak i zaprijetio indirektno vojnom intervencijom – diplomatski proces ne može biti beskonačan.

Međutim iza zatvorenih vrata rješavaju obje strane svoje sporove mirnim putem: Jedan tribunal u Den Haagu raspravlja i odlučuje od 1981. o posledicama Islamske revolucije. Washington zahtjeva odštetu za eksproprisane američke firme, Teheran traži povrat imovine koju su USA zaplijenile. I dva njemačka profesora prava rade u tribunalu kao sudije – oni odlučuju o žalbama u milijardskim vrijednostima.

 “Obje strane bezuslovno priznaju presude”

Svaki dan prelistava Herbert Kronke, 62, stranice i stranice tužbi, provjerava dokazne materijale i čita zakone. U njegovom birou u pompeznoj vili u Haaškoj četvrti Scheveningen poslagani su registratori sa aktima, na zidu visi jedan akvarel sa morskim pejsažem, na drvenom pisačem stolu leže knjige o međunarodnom pravu.

Heidelberški profesor prava i njegov njemački kolega Bruno Simma su sudije na Iran-United States Claims Tribunal (IUSCT), jednom od USA i Irana osnovanom arbitražnom sudu. Tribunal je do sada odlučio o preko 3 900 slučajeva iz vremena Islamske revolucije. Američkim tužiteljima je dosuđeno preko dvije milijarde a iranskim oko jedne milijarde dolara kompenzacije. “Obje strane bezuslovno priznaju presude”, kaže Kronke.

To ima prije svega finansijske razloge: poslije pada šaha Iran je eksproprisao američke firme i odbijao je platiti otvorene račune. Na primjer Savjet revolucije je 1979. nacionalizovao firmu Amoco, filijalu Standard Oil Company, koja je eksploatisala naftu u Persijskom zalivu. Na drugu stranu Iran je htio spriječiti da bude tužen u USA, objašnjava Kronke. Jer u američkim bankama leže još uvijek milijarde dolara šahove vlade koje bi američki sudovi mogli oduzeti.

19. januara 1981. godine u Ugovoru iz Alžira, u kome se prije svega radilo o oslobađanju talaca, osnovan je ovaj tribunal. Privatnici, firme i vlade morale su podnijeti svoje zahtjeve najkasnije za godinu dana.

Presude su javne, rasprave nisu

USA i Iran nemaju nikakav interes za otvorenost procesa: visoki rododendron grmovi sakrivaju zgradu suda od znatiželjnih pogleda. Samo jedna tabla napisana na holandskom, engleskom i persiskom jeziku upozorava posjetioce da se trebaju javiti kod stražara. Niti rasprave nisu javne. “Slučajevi se trebaju odvijati bez buke da bi se smanjio pritisak na sudije”, objašnjava Kronke.

Kod tužbi sa vrijednošću od najmanje 250.000 dolara radi se najčešće o poslovima sa naftom ilil oružjem. Nacionalizacija firme Amoco bila je zakonita, odlučile su sudije 1987. ali su presudile i odštetu koncernu.

Procesi u haškoj vili podsjećaju na prvi pogled na pravne krimi filmove: u sali obloženoj drvetom iranski i američki advokati unakrsno ispituju svjedoke, drže pledoajee i pozivaju eksperte.  Devet sudaca u dubokim kožnim foteljama vode raspravu na engleskom. Po tri sudije određuju USA i Iran, ostali su izabrani zajednički i imenovani od jedne komisije.

Desetine hiljada stranica tužbi

 “Kod izbora ocjenjuje se koliko ste diplomata”, kaže Kronke. On je bio jednog dana upitan telefonom da li ima interesa na poziciju sudije, sjeća se profesor građanskog i internacionalnog privatnog prava.

Nasuprot svojim vladama razumiju se američke i iranske sudije odlično. „Vremenom se dobija odstojanje od tadašnjih događaja“, izvještava pravnik.

U Kronkesovom birou stoji 39, u liniju povezanih, knjiga sa odlukama tribunala, koje su nasuprot raspravama javne. Pojedini slučajevi pokazuju kako su USA masivno naoružavale šaha: Američki koncern Westinghouse isporučio je naprimjer sedamdesetih godina kraljevskoj avijaciji radarski sistem pod imenom “Super slijepi miš”. Poslije revolucije Iran je odbio platiti tu tehniku. Westighouse je podnio tužbu IUSCT i dobio 2,5 milona dolara sa kamatama. Na drugoj strani USA su zadržale novac koji je Iran uplatio za naručene, ali nakon promjene vlasti neisporučene borbene avione F – 14.

Još 17 tužbi obje zemlje su u Den Haagu otvorene. U jednom slučaju zahtjeva Iran od USA 11 milijardi dolara koje je šah deponovao na američkim kontima. Sudije se ne mogu žaliti da imaju malo posla – samo ovaj tužbeni spis ima deset hiljada stranica.

spiegel.de

tačno.net
Autor 12.8.2013. u 10:42

Tacno.net Aplikacija

Aplikacija