Vrhovna sutkinja u procesu oko Bexita: Ko je ledi Hale?

Isabella Reichert
Autor/ica 24.9.2019. u 09:11

Vrhovna sutkinja u procesu oko Bexita: Ko je ledi Hale?

Baroness Brenda Hale, predsjednica britanskog Vrhovnoh suda – foto:Richard Gray/ PA Images/ imago images

Brenda Hale ima za sobom izuzetnu sudačku karijeru. Baronesa sada odlučuje da li je premijer Johnson smio poslati parlament na odmor – i mogla bi njegov Brexit plan odlučujuće omesti.

Piše: Isabella Reichert
Preveo i uredio: Ešref Zaimbegović

Ledi Hale ima 74 godine i slijedeće godine mora ići u mirovinu. Zahvaljuje pravilu o izuzecima ona još može raditi kao sutkinja. Drugačije bi to bio „gubitak talenata“, rekla je jednom za ovu starosnu klauzulu.

Hale je predsjednica Supreme Courts, vrhovnog suda Velike Britanije. Aktuelno Hale i njene kolege razmatraju da li je Johnson imao pravo poslati britanski parlament u petotjednu pauzu.

Zato su Hale i deset njenih kolega morali prekinuti svoju ljetnju pauzu, prvi puta u istoriji suda. Slučaj ima svoju težinu, on mora vratiti parlament u raspravu i u procesu Brexita donijeti odlučujući zaokret.

Ekspert za komplikovane razvode

Hale je postala ledi kada je 2004. kao lord sutkinja ušla u Dom lordova, gornji dom britanskog parlamenta. Ona je jedina žena koja je ikada imala ovu funkciju, pored 111 muških nekadašnjih kolega.

2009. prešla je na tada tek osnovani Vrhovni sud a od 2017. je njegova predsjednica. Prije toga bila je četiri godine potpredsjednica. Rano je postala sutkinja na području porodičnog prava na Visokom sudu i druga je ženska sutkinja tamo uopšte, nakon što je diplomirala na pravu kao najbolja u generaciji. Prva, najbolja, jedinstvena – ove tri riječi ponavljaju se u njenom životopisu.

Kao stručnjak za porodično pravo Hale je upoznata sa rastavama. Vodila je važne reforme, među ostalim mogućnost razvesti se bez dokaza krivnje. Ko hoće da ide treba da može da ide – to je bila novost. Da li to što važi za ljude važi i za cijele nacije?

Kao sutkinja Hale se drži vanpartijski, politički je suzdržana. Kada je 2016. javno rekla da referendum o Brexitu nije pravno obavezujući nego samo preporuka to je bilo prihvaćeno kao rijetko jasno uputstvo.

Kako se ona odnosi prema EU?

Jedan od najuzvišenijih momenata njene karijere bio je 2016. godine slučaj artikla 50 kada su sudije dale pravo parlamentu da glasa o Brexitu prije nego ga vlada zatraži u Briselu; ustvari tadašnja premijerka Theresa May planirala je samostalnu odluku.

Hale i njene kolege bile su nakon toga za svoju odluku označeni kao „neprijatelji naroda“. „Ja sam ponosna na ovaj slučaj jer je to bilo klasično ustavno pitanje, šta može raditi vlada a šta parlament“, citirao ju je britanski Guardian. Londonska poslovna žena Gina Miller stajala je tada kao i u aktuelnom postupku kao tužiteljica protiv vlade pred sudijskim pultom Haleove.

Kako će Hale sebi predstaviti odnos Kraljevstva sa ostatkom Evrope ostaje uprkos tomu nejasno. Pod njenim potpredsjedništvom Vrhovni sud doživio je pravni otklon od Evrope.

Nakon što su se britanski suci decenijama orijentisali prema evropskim pravnim instrumentima sada sve više koriste pravo Komonvelta. U jednom govoru 2014. godine Hale je pretpostavila da za ovaj trend krivicu nosi „rastući antievropski osjećaj“ kod političara i u javnosti.

U sadašnjem postupku Hale prije svega sluša i samo ponekad postavi pitanje. Rasprava najviših sudija među sobom ostaje skrivena. Kakav značaj će njihova odluka imati u sporu oko razdvajanja sa EU odlučuje se narednih dana.

spiegel.de

Isabella Reichert
Autor/ica 24.9.2019. u 09:11