Zaboravljeni rat

Tena Erceg
Autor 1.11.2021. u 07:49

Zaboravljeni rat

Foto: Reuters/Khaled Abdullah

Zbog sumnje za ratne zločine i zločine protiv čovječnosti u ratu u Jemenu skupina odvjetnika iz Guernice 37 prijavila je britanskoj policiji i državnom odvjetništvu dvadesetak visoko rangiranih političkih i vojnih dužnosnika Saudijske Arabije i Ujedinjenih Arapskih Emirata

Skupina odvjetnika za ljudska prava okupljena u organizaciji Guernica 37 odlučila je otrgnuti iz zaborava “zaboravljeni rat” u Jemenu, prijavivši prije nekoliko dana britanskoj policiji i državnom odvjetništvu dvadesetak najviše rangiranih političkih i vojnih dužnosnika Saudijske Arabije i Ujedinjenih Arapskih Emirata (UAE).

Odvjetnički tim iz više zemalja Evrope i SAD-a, sa sjedištem u Londonu, sumnjiči ih za ratne zločine i zločine protiv čovječnosti zbog uloge u ratu koji je rezultirao najvećom humanitarnom krizom trenutno u svijetu. Iako nije objavljen popis osumnjičenih, poznato je da se na njemu nalaze imena prijestolonasljednika saudijske kraljevine princa Mohameda bin Salmana i njegovog emiratskog ekvivalenta Mohameda bin Zajeda.

Iako je pravno utemeljena, uspjeh kaznene prijave ovisit će prije svega o političkoj volji britanskih institucija da pokrenu progon autokratskih vođa naftom bogatih zaljevskih monarhija s kojima Velika Britanija ima do te mjere isprepletene interese da su joj čak i prvoligaški nogometni klubovi u njihovom vlasništvu.

Guernica 37 odabrala je britanske institucije za otvaranje istrage i zato što je ta zemlja tako duboko uključena u rat u Jemenu da bi, prema izjavama dobro upućenih, taj rat prestao u roku od dva tjedna ako bi ona Saudijskoj Arabiji prestala prodavati oružje

A politička volja za zaustavljanje rata u Jemenu općenito je ovih dana na niskim razinama, pa je tako na sjednici UN-ovog Odbora za ljudska prava, koja je održana 7. listopada, većina članica glasala protiv produženja mandata takozvanoj Grupi eminentnih stručnjaka za Jemen. Zadaća Grupe posljednje četiri godine bila je provoditi neovisnu istragu o kršenjima međunarodnog prava u oružanom sukobu koji je nedavno ušao u sedmu godinu neprekinutog trajanja.

Građanski rat u Jemenu počeo je u rujnu 2014. svrgavanjem, odnosno protjerivanjem tadašnjeg predsjednika Abdrabuha Mansura Hadija iz glavnoga grada Sane. Pobunu je poveo pokret Ansar Allah, poznat i kao hutisti, sa sjevera zemlje. Hutisti su u vrijeme arapskog proljeća 2011. sudjelovali i u protestima protiv korumpirane i Saudijskoj Arabiji i SAD-u podređene vlasti predsjednika Alija Abdulaha Saleha s kojim su, međutim, kasnije sklopili savez protiv njegovog nasljednika Hadija.

Budući da su, zahvaljujući vojnoj podršci Irana, hutisti brzo napredovali prema jugu zemlje i time zaprijetili njezinim osvajanjem, u sukob se upleo najveći regionalni rival Irana, Saudijska Arabija. Ona otad predvodi savezničku koaliciju protiv hutista u kojoj je još niz arapskih i afričkih zemalja te premda ne i formalno, SAD i Velika Britanija.

Jemenski rat time je prerastao u najkompliciraniji aktivni proxy sukob u svijetu, a s obzirom na to da je u pitanju ionako najsiromašnija arapska država, njezina sudbina od početka je daleko na listi prioriteta međunarodne zajednice, unatoč tome što je narod Jemena “izmučen na načine koji bi trebali šokirati savjest čovječanstva”, kako su to napisali članovi sad već raspuštene Grupe eminentnih stručnjaka.

Grupa je imala mandat pratiti kršenja ljudskih prava, a taj je mandat proizlazio iz činjenice da su i vlada Jemena i svih ostalih zemalja uključenih u sukob potpisnice niza relevantnih međunarodnih dokumenata, uključujući i Ženevsku konvenciju. Unatoč tome, iz godine u godinu Grupa je u svojim izvještajima bilježila kršenja tih sporazuma u vidu neprekidnih zračnih udara koje provodi saudijska avijacija, neselektivnih artiljerijskih napada, miniranja terena, blokade aerodroma i luka, uništavanja bolnica i prehrambene infrastrukture, arbitrarnih hapšenja, nestanaka, torture i sabotiranja dostave humanitarne pomoći. Dosadašnji saldo svega toga je 112 tisuća poginulih, ne računajući one koji su umrli uslijed sve gore ekonomske, zdravstvene i humanitarne situacije.

Zbog kombinacije rata i blokade aerodroma i luka, koji su ključni za opstanak ljudi jer se radi o zemlji koja uvozi praktički sve, čak 80 posto populacije koja broji skoro 30 milijuna ovisi o humanitarnoj pomoći i smatra se pothranjenom, a među njima je i 11 milijuna djece. Uz izbijanja kolere i denga groznice, događa se i pandemija Covida-19, dok više od polovine zdravstvenih ustanova ne funkcionira. Pomoćnik glavnog tajnika UN-a Ramesh Rajasingham nedavno je na sjednici Vijeća sigurnosti upozorio i da su donacije pristigle za pomoć Jemenu upola manje nego što je to bilo obećano.

No u vojnom smislu najsmrtonosniji su upravo saudijski zračni napadi kojih je od ožujka 2015. bilo više od 23 tisuće, prosječno desetak dnevno, i u kojima je poginulo 18 tisuća ljudi. Stoga je Grupa napisala da postoje “realni temelji” za zaključak da su sve strane uključene u sukob odgovorne za kršenja međunarodnog humanitarnog prava, naročito Saudijska Arabija. Zaključili su i da ukidanje njihovog mandata svjedoči o nedostatku političke volje da se adresira situacija u Jemenu, s obzirom na to da je za produženje mandata glasalo 18 članica Odbora, dok je 21 članica bila protiv, uključujući sve afričke i bliskoistočne članice te Indiju, Pakistan, Kinu i Rusku Federaciju.

U skladu s takvim odnosom snaga, izgledi za međunarodni konsenzus o sukobu praktički su nikakvi, a primirja koja su potpisivana 2019. i 2020. godine odmah potom su prekršena. U međuvremenu, hutisti su tijekom ove godine uznapredovali u borbama, unatoč tome što za protivnika imaju tehnološki superiornu silu predvođenu Saudijskom Arabijom.

Jedinim bitnim političkih događajem ove godine mogla bi se nazvati odluka američke vlade iz veljače, kada je predsjednik Joe Biden najavio da će se njegova zemlja povući iz intervencije i ukinuti status strane terorističke organizacije koju je hutističkom pokretu dodijelila vlada Donalda Trumpa.

Krajem rujna američki savjetnik za nacionalnu sigurnost Jake Sullivan otišao je u Saudijsku Arabiju i  Ujedinjene Arapske Emirate kako bi s tamošnjim prinčevima pokušao dogovoriti izlaznu strategiju, s obzirom na to da američka administracija smatra da se najkompleksniji sukob u svijetu bez njih ne može razriješiti. Bidenova administracija općenito je zauzela hladniji politički stav prema Saudijskoj Arabiji nakon što je CIA u veljači zaključila da je princ Mohamed bin Salman po svemu sudeći odobrio ubojstvo saudijskog novinara i kolumnista Washington Posta Džamala Kašogija u saudijskoj ambasadi u Istanbulu 2018. godine.

No da deklarativni iskazi na visokim razinama politike najčešće ne korespondiraju sa stvarnošću, naročito onom ekonomske prirode, moglo bi se uskoro pokazati i u slučaju kaznene prijave koju je podnijela Guernica 37, s obzirom na to da su i vlasti Velike Britanije također opetovano izjavljivale da njihova zemlja “nije članica saudijske koalicije”, iako ona to de facto jest.

Guernica 37 svoju prijavu uručila je upravi za protuterorizam Metropolitanske policije i državnom odvjetništvu. Pozvali su se na univerzalnu jurisdikciju, pravni koncept prema kojemu bilo koji sud bilo gdje u svijetu ima nadležnost progoniti pojedince ili organizacije ako to vlasti zemlje u kojoj se zločini događaju ne mogu ili ne žele učiniti. Guernica 37 već je ranije ove godine podnijela sličnu prijavu protiv sirijskog predsjednika Bašara al Asada i njegove supruge Asme, nakon čega je otvorena istraga, a prije 17 godina britanske su vlasti bile pritvorile i čileanskog diktatora Augusta Pinocheta.

Odvjetnici su zahtjev za istragom u rujnu predali i Međunarodnom kaznenom sudu u Haagu (MKS), unatoč tome što Jemen, Saudijska Arabija i UAE nisu potpisnice Rimskog statuta MKS-a. No to jesu neke druge članice saudijske koalicije, konkretno Jordan, Senegal i Maldivi, jednako kao i Njemačka, Francuska i Velika Britanija koje sve prodaju oružje i drugu vojnu opremu Saudijskoj Arabiji.

Odvjetnici saudijskim i emiratskim dužnosnicima na teret stavljaju ratne zločine protiv civilnog stanovništva, s posebnim naglaskom na tri slučaja: zračne napade na sprovod i školski autobus 2016. i 2018. godine, u kojima je ubijeno 140 odnosno 26 ljudi (u drugom slučaju djece) te torturu koja se provodi u zatvoru kojim upravljaju kolumbijski plaćenici koje su unajmile privatne američke kompanije.

Guernica 37 odabrala je britanske institucije za otvaranje istrage i zato što je ta zemlja tako duboko uključena u rat u Jemenu da bi, prema izjavama dobro upućenih, taj rat prestao u roku od dva tjedna ako bi ona Saudijskoj Arabiji prestala prodavati oružje.

Upravo u vrijeme kada su odvjetnici predali zahtjev za istragom, objavljeno je da je Saudijski javni investicijski fond, kojim predsjeda princ Mohamed bin Salman, s 300 milijuna funti ulaganja postao većinski vlasnik nogometnog kluba Newscatle United, dok je investicijski fond Ujedinjenih Arapskih Emirata vlasnik Manchester Cityja još od 2008. Preuzimanje Newcastle Uniteda popraćeno je manje-više unisonim odobravanjem svih koji klub podržavaju, unatoč tome što je Saudijska Arabija izravno odgovorna za humanitarnu katastrofu u Jemenu, a Velika Britanija indirektno budući da je 40 posto saudijskih avijacijskih resursa britanskog porijekla.

No Velika Britanija sporadično je i direktno odgovorna, a na to upućuje nedavno otkriće novinarsko-istraživačke organizacije Declassified UK. Novinari su izvijestili o prisustvu nekoliko desetaka britanskih vojnika na prostoru aerodroma u Mahri koji je pretvoren u zatvor, a u kojemu se provode otmice i tortura. Vojnici su tamo unatoč tome što se britanska vojska iz Jemena službeno povukla još 2015. godine.

U drugom istraživanju, objavljenom 15. listopada i nazvanom “Warton’s War on Yemen”, Declassified UK pozabavio se ulogom multinacionalne kompanije za proizvodnju oružja BAE Systems, odnosno njezinim aerodromom Warton u Lancashireu, s kojega svake srijede prema Saudijskoj Arabiji polijeće pošiljka rezervnih dijelova za britanske borbene avione.

BAE Systems sa Saudijskom je Arabijom od početka intervencije u Jemenu potpisao 16 ugovora ukupno teških 17,6 milijardi funti, a najunosniji je potpisan tri dana nakon ubojstva Džamala Kašogija. Poznato je i da je nakon svake isporuke uslijedilo povećanje broja civilnih žrtava zračnih napada u Jemenu, što je od presudne važnosti za određivanje zakonitosti dilova koje BAE Systems sklapa sa Saudijskom Arabijom. Prema britanskim zakonima, naime, nije dozvoljeno prodavati oružje ako “postoji sumnja” da se zbog toga događaju kršenja međunarodnog prava. Prizivni sud u Londonu nakratko je 2019. bio zabranio britanskim kompanijama prodaju oružja Saudijskoj Arabiji, no ona se ubrzo nastavila nakon što je prošlo ljeto tadašnji ministar za trgovinu Greg Hands u parlamentu izjavio da su sporni zračni napadi bili “izolirani incidenti”.

Portalnovosti.com

Tena Erceg
Autor 1.11.2021. u 07:49