Zapadna Evropa napušta kršćanstvo, počinje sustizati nejveće nevjernike Čehe

Lukaš Kantor
Autor 24.11.2018. u 19:27

Zapadna Evropa napušta kršćanstvo, počinje sustizati nejveće nevjernike Čehe

 Posjeta pape Franje u Portugalu 12.05.2017. Foto: Reuters

U Skandinaviji, Beneluksu i drugdje u zapadnoj Evropi naglo se smanjuje broj ljudi koji se izjašnjavaju kao kršćani. U centralnom dijelu i na istoku kontinenta udio kršćana ostaje isti ili se povećava. Najveći udio ateista tradicionalno stalno ima Češka, pokazuje analiza istituta Pew Research Center.

Piše: Lukaš Kantor
Preveo i uredio: Ešref Zaimbegović

Udio onih koji se identifikuju sa kršćanstvom u Norveškoj i u Belgiji se snizio za 28%. Nekada jaka katolička Španija iskazuje pad od 26%. Isti pad pokazuje i Holandija. Francuska ima 11 procentno a Njemačka 8 procentno smanjenje.

Pew Research Center (PRC) međutim ne istražuju koliko na promjene u udjelu kršćanstva utiče povećanje udjela muslimana. Ukazuje na niz razloga “otpadništva” od kršćanstva a tri posebno izdvaja.

Većina onih koji su odgojeni u kršćanstvu ali sada ga ne prihvataju navela je da su se postepeno udaljili od religije. Mnogo ih je prestalo vjerovati u vjerska tumačenja i/ili ne prihvataju nazore crkve u pitanjima kao što su homoseksualnost ili pobačaj.

Pobožnost preživljava uglavnom na Kavkazu, Balkanu i Poljskoj. Porastu udjela kršćana mogu se posebno pohvaliti Ukrajina (plus 12%), Bjelorusija (11%) i Rusija (8%).

Poseban slučaj predstavlja Češka koja ima najveći procenat ateista u populaciji – 66%. Drugo mjesto pripada Švedskoj (60%) a treće Belgiji (54%), piše švajcarski list Basler Zeitung.

Kao najpobožnija iz studije proizlazi Armenija gdje 79% stanovnika vjeruje u boga. Druga je Gruzija (73%) a treća Bosna i Hercegovina (66%).

Udio stanovništva koje ne vjeruje u boga

  1. Češka 66 %
  2. Švedska 60 %
  3. Belgija 54 %
  4. Nizozemska 53 %
  5. Norveška 47 %
  6. Danska 46 %
  7. Estonija 45 %
  8. Finska 37 %
  9. Francuska 37 %
  10. Njemačka 36 %
    15. Austrija 29 %
    16. Slovačka 27 %
    20. Rusija 15 %
    28. Poljska 8 %
    34. Gruzija 1 %

Izvor: PRC prema Basler Zeitung

Češka je pretposlednja na listi država prema udjelu stanovnika kojima je religija u životu veoma važna. U Češkoj je to samo 7% stanovnika a u prvoj Grčkoj je to 55%.

Prema PRC u Češkoj se svakodnevno moli 9% stanovnika. U Austriji i Švajcarskoj 8% a u poslednjoj Britaniji 6%. Češka ispada nešto religioznija nego Austrija gdje se ljudi normalno pozdravljaju sa Grüß Gott (pozdrav bogu).

Poznati vašingtonski institut proveo je svoje istraživanje između 2015. i 2017. godine. Anketirano je skoro 56 000 ljudi iz 34 zemlje. Nije jasno zašto u obzir nisu uzete sve evropske države. Nedostaje naprimjer Luksemburg, Slovenija, Albanija i Island.

U svim analiziranim zemljama vjernici su uglavnom kršćani bilo katoličke, protestantske ili ortodoksne vjeroispovjesti. Izuzetak je Bosna i Hercegovina gdje polovinu stanovništva čine muslimani.

Nekonzekventni kršćani i ateisti

Otvorenim pitanjem ostaje pravovjernost onih koji se izjašnjavaju kao kršćani. PRC upozorava da u skoro svim srednjoevropskim i istočnoevropskim zemljama većina ljudi smatra da je njihov život u potpunosti ili u većem dijelu predodređen. Međutim vjerovanje u sudbinu teško se može spojiti sa autentičnim kršćanstvom.

Koliko stanovnika nedvosmisleno vjeruje u boga

  1. Armenija 79 %
  2. Gruzija 73 %
  3. BiH 66 %
  4. Rumunija 64 %
  5. Grčka 59 %
  6. Srbija 58 %
  7. Hrvatska 57 %
  8. Moldavija 55 %
  9. Poljska 45 %
  10. Portugal 44 %
  11. Slovačka 37 %
    17. Italija 26 %
    27. Austrija 13 %
    30. Česka 13 %
    34. Njemačka 10 %

Izvor: PRC prema Basler Zeitung

U više ateističkoj zapadnoj Evropi vjerovanje u sudbinu mnogo manje zastupljno. Naprimjer u Švajcarskoj se tiče samo 28% ljudi.

I neki ateisti također ne razmišljaju potpuno konzekventno. Za primjer može poslužiti Švajcarska gdje nedvosmisleno vjeruje u boga 11% ljudi. Međutim potuno sekularnu državu prihvata samo 54% Švajcaraca. Oko 45% smatra da bi država trebala podržavati religijske vrijednosti. A 42% je navelo da „pravi Švajcarac“ mora biti kršćanin.

Izuzetni češki ateizam opet prati iznenađujuće velika netolerancija. PRC navodi da je samo 12% Čeha spremno da akceptira muslimane u porodici. Manji procenat utvrđen je samo u Armeniji. Češka se tako ističe ne samo u poravnanju sa Zapadom ali i sa srednjom i istočnom Evropom. Skoro polovini Čeha bi smetali i rođaci sa jevrejskom vjeroispovjesti.

Povlačenje ktšćanstva će se nastaviti

Sociolog religije Roman Vido u studiji vidi jaku povezanost među socio – ekonomskom i političkom modernizacijom i sekularizacijom ili slabljenju značaja tradicionalnih oblika pobožnosti. „Stalne opšte razlike između zapadnog i istočnog dijela Evrope mogu se objasniti tom povezanošću sa modernizacijom,“ smatra on.

Koliko stanovnika se svakodnevno moli

  1. Moldavija 48 %
  2. Armenija 45 %
  3. Rumunija 44 %
  4. Hrvatska 40 %
  5. Gruzija 38 %
  6. Portugal 37 %
  7. BiH 32 %
  8. Slovačka 31 %
  9. Grčka 29 %
  10. Ukrajina 29 %
    12. Poljska 27 %
    15. Italija 21 %
    30. Češka 9 %
    32. Austrija 8 %
    33. Švajcarska 8 %
    34. Britanija 6 %

Izvor: PRC prema Basler Zeitung

Vido smatra vrlo vjerovatnim da će se trend sekularizacije nastaviti. „Oživljavanje tradicionalne pobožnosti u njenim izjavama i funkcijama zahtjevalo bi promjenu cijelog društva – a to se ne može očekivati,“ piše on. On očekuje da će se istok Evrope u padu kršćanstva postepeno približiti savremenoj zapadnoevropskoj realnosti.

Vido međutim naglašava da modernizacija ne mora značiti kraj bilo kakvog smisla za duhovno posmatranje svijeta i stvari koje čovjeka prevazilaze. „Egzistencijalna pitanja iz života ne nestaju samo se mijenja način na koji ih ljudi shvataju i nose se sa time“, navodi on.

Vido smatra nerealnim da bi ulogu kršćanstva mogao preuzeti naprimjer islam. „Ukoliko se značajno ne naruše socio-ekonomske i političke osnove evropskih društava ne može se očekivati da jednu formu tradicionalne pobožnosti zamjeni neka druga“, smatra pedagog Masarikovog univerziteta iz Brna.

Međutim Vido je dodao da iako nije realno da islam postane većinska religija u Evropi ne može se isključiti mogućnost da neka islamska partija ili pokret postane u nekoj evropskoj zemlji jak politički akter sa potencijalnim uticajem na upravljanje državom (prema jednoj drugoj studiji PRC islam će do kraja stoljeća postati najraširenija religija).

idnes.cz

Lukaš Kantor
Autor 24.11.2018. u 19:27