Zašto je Bliski istok centar terorizma?

Povezani članci

• Četiri veka borbe za ravnopravnost Afroamerikanaca u SAD
• Oprezan optimizam nakon dogovora o ublažavanju ukrajinske krize
• U metežu na protestu u Etiopiji više desetina mrtvih
• Marš Dostojanstva – deseci tisuća na ulicama Španjolske: “Kruha, posla, krov nad glavom”
• Turska raspušta predsjedničku gardu nakon neuspjelog puča
• Tramp se sastaje sa Netanjahuom u Beloj kući

Bliski istok sa svojom dugom povijesti i drevnim civilizacijama u kojima su se preplitae razne kulture, već je dugo vremena kolijevka terorističkim grupama i njihovim nasilnim djelovanjima. Nakon 11. septembra Bliski istok je kao nikada do tada postao središnji centar formiranja terorističkih grupa.  Ali zašto je Bliski istok pogodno tlo za cvjetanje terorizma?

Na kulturno-povijesnoj ravni Bliski je istok kolijevka velikih monoteističkih religija. U ovom su regionu svoju božansku misiju promovirali poslanici poznati kao „Ulu –l- azm“. Od oko dvadeset i nekoliko poznatih civilizacija više od polovice je prepoznato u bliskoitočnom regionu. A i znatan broj ostalih poznatih civilizacija je prepoznat u susjedstvu Bliskog istoka, kao što su kineska i indijska civilizacija. U religijskom smislu Beit-ol-Moqaddas je sveti grad za pripadnike monoteističkih religija: judaizma, kršćanstva i islama. Uz to, Bliski istok se smatra kolijevkom kanoniziranja i nastanka filozofije i književnosti. Korijeni antičkih umjetnosti sežu do ovog regiona i odatle su se proširile diljem svijeta.

Propast Osmanske imperije na kraju I svjetskog rata, politički sporazum Sykes-Pico, sukob između Arapa i Izraela, okupacija Afganistana od strane SSSR-a, prvi i drugi rat u Perzijskom zaljevu, kao i prisustvo američkih i evropskih snaga u Afganistanu i Iraku i naposljetku Sirija (pod zastavom anti DAEIŠ koalicije), sve ama baš sve je utjelovljenje nestabilnosti i nepredvidivih promjena na Bliskom istoku. Različiti su faktori utjecali na formiranje i kontinuitet bliskoistočnih tenzija i terorizma: prisustvo međunarodnih velesila u regionu i njihovi napori za raspirivanjem mezhebskih nesporazuma i procjepa među postojećim etničkim grupama, antidemokratski i autoritarni režimi, korumpirane i vazalske vlasti; ekonomski faktori kao što su: siromaštvo, nezaposlenost, velika klasna raslojavanja; društveni faktori, kao krize identiteta, diskriminacija, nepismenost i na koncu specifične interpretacije religijskih pravaca i proizvodnja ekstremističkih vjerskih svjetopogleda, kao cionizma, vehabizma, selefizma.

Terorizam i ekstremna misao danas se ubrajaju u najvažnije faktore koji predstavljaju prijetnju po međunarodni mir i sigurnost na globalnoj ravni i u bliskoistočnom regionu. Ovo je problem koji ne samo da ne poznaje granice već stoga što se ne ograničava na jednu određenu tweritoriju i što je nepredvidiv  i nekontrolisan svaki dio svijeta može potencijalno postati meta terorističkog djelovanja. Ako su pokrovitelji al-Qaede i DAEIŠ-a mislili da ove grupe iskoriste protiv nezavisnih vlasti na Bliskom istoku, sada su uvidjeli da ove grupe predstavljaju globalnu opasnost. SAD i njeni saveznici su u veomaširokom obimu koristili snage al-Qaede kako bi srušili nezavisne vlasti u Libiji i Siriji.

U nastavku će se ukazati na zajedničke karakteristike bliskoistočnih zemalja koje osiguravaju uvjete za formiranje terorizma:

1. Terorizam se javlja u sistemima u kojima je mogućnost promjena mala ili gotovo nikakva. Zapravo je terorizam posljednja opcija promjene. Cilj terorističkih akcija je destabiliziranje vlast i uspostava promjena u unutrašnjoj i vanjskoj politici zemlje koja je meta. Jedna od specifičnosti nekih bliskoistočnih zemalja je zatvorenost sistema i njegova „sklerotičnost“. Kada se ignorišu društveno-politički zahtjevi raznih grupa i one izgube svaku nadu za miroljubivim ispunjenjem zahtjeva pribjegavaju terorističkim aktima.
2. Nepostizanje kulturno-socijalnog razvoja u nekim bliskoistočnim zemljama stvara uvjete za procvat terorizma. Naravno, to ne znači da se terorizam ne javlja u razvijenim zemljama. Ali u nerazvijenim ili manje razvijenim zemljama spor između tradicionalnih društvenih struktura i modernog svijeta, distanciranje dogmatskih grupa od modernih uvjerenja i ideala, ekstremna uvjerenja koja odudaraju od današnjeg svijeta, sve to utječe na tendenciju ovakvih grupa ka terorističkim aktivnostima. Takva je al_Qaed-a i na desetine drugih terorističkih skupina.
3. Kada se radi o ekonomskim uvjetima, ekonomija većine bliskoistočnih zemalja je povezana s proizvodnjom nafte, gasa i prirodnim resursima. Relacija između nafte i gasa na jednoj strani i interesa velesila, na drugoj dovela je do proizvodnje političkih režima koji podržavaju zapadne interese. U takvim okolnostima većina regionalnih vlada sa izvorištima nafte nisu ponikle iz različitih slojeva društva, one ne uživaju narodnu podršku a korijeni njihovog legaliteta sežu do zapadnih država. Stogodišnje relacije između naftne države Saudijske Arabije sa Amerikom i Engleskom su veoma jake i složene i to je dovelo do formiranja nove klase čije se bogatstvo temelji na prodaji nafte. To je dovelo do klasnih razlika, stvaranja rente, nezaposlenosti i u konačnici nepravde a teror je bio odgovor na ove nepravedne uvjete.
4. Od najranijih vremena Bliski istok je bio poprište sukoba mezhebske misli, a vjersko-mezhebski ratovi datiraju koliko i bliskoistočna povijest. Postojanje ekstremističkih stajališta u nekim kršćanskim, judaističkim i muslimanskim vjerskim pravcima jedan su od motiva razvoja terorizma u ovom regionu. Napadi cionističkih ekstremističkih grupa na Palestince te vjerske građevine kao što je džamija Al-Aqsa jedan je od glavnih faktora terorizma na Bliskom istoku.
5. Specifična geografska pozicija je Bliski istok pretvorila u stratešli region. Postojanje velikih naftnih i izvorišta gasa, blizina Perzijskog zaljeva, Mediteranskog mora te postojanje odgovarajućih tržišta za plasiranje proizvoda ostalih država jedan je od razloga prisustva stranih snaga u ovom regionu. Prisustvo stranih snaga stavilo je pred izazov nezavisnost kao i poljuljalo sigurnost ovih zemalja. Prisustvo ovih nezvanih gostiju dodatni je razlog za pojavu terorizma u ovoj regiji. Prisustvo stranih snaga je povod da grupe iz ovih zemalja posežu za oružjem i poduzimaju terorističke aktivnosti kako bi se suprotstavile tužincima. Kao primjer rečenoga možemo spomenuti talibane koji su se pojavili kako bi pružili otpor snagama SSSR-a.
6. Kada je riječ o geografskim uvjetima Bliskoistočne zemlje su planinski region. Izuizmemo li geografski utjecaj na karakter i etičke specifičnosti tamnošnjeg stanovništva, ali ova geografija osigurava najpovoljnije uvjete upravo za terorističko-gerilsko djelovanje. Zbog planinskih uvjeta, postojanja teško prohodnih klanaca i nedostupnih uvala ovaj je region odlično mjesto za uspostavu terorističkih baza. Primjera radi, al-Qaeda i Talibani u Afganistanu su koristili ove specifičnosti i stalno se premještali s jednog mjesta na drugo te su, stoga, bili nedostupni.
7. Bliski istok je područje utrke velesila a te velesile od regionalnih zemalja očekuju da ih slijede i ne priznaju nezavisnost ovih zemalja. Brzezinski, američki geostrateg, o Bliskom istoku i Perzijskom zaljevu kaže: „Ovaj region nalikuje ‘tetivi luka’ koja je napeta do krajnjih granica i pripravna za odapinjanje strijele u pravcu svijeta. Ova tetiva luka proteže se od roga Afrike do Afganistana i od Irana do Bliskog istoka. Ova je ‘tetiva’ žiža jake utrke velesila a rubovi te žiže mogu planuti svakog trena i izazvati nemir svjetskih razmjera.“

Imajući u vidu spomenute specifičnosti borba s terorizmom iziskuje strukturalne, kulturne i društvene reforme u zemljama ovog regiona. Prisustvo stranih vojnih snaga u regionu i izvrgavanje pritisku terorističkih grupa može zakratko usporiti djelovanje ovih grupa i polučiti rezultate na kratke staze, ali zbog specifičnih normi i karakteristika tamošnjeg stanovništva inostrane zemlje ne mogu biti faktori ovih promjena. Jer ove inostrane snage ne samo da ne razumiju osobenosti stanovnika ovog regiona već i samo njihovo prisustvo izaziva samo još veće tenzije. Zemlje čije su vlade suočene sa bankrotom predstavljaju pogodno tlo za procvat i eskalaciju ekstremizma. Razlog ovoga je što vlade ne posjeduju legalitet, nepostojanje kontrole granica, neefikasnost i nepostojanje neophodnih zakona, loša ekonomska situacija građana, nepodržavanje trgovine pojedinaca, odsustvo građanskih sloboda i djelovanje političkih stranaka u formi zakonitosti te odsustvo neophodne društvene kontrole od strane pravosudnog sistema. Svi ovi faktori uz krizu identiteta i prisustvo velesila u regionu su doveli do toga da Bliski istok uprkos veličanstvene i drevne povijesti i civilizacije danas u svijetu slovi kao „leglo“ međunarodnog terorizma i kolijevka islamske ekstremističke misli.