Zaustaviti Trumpa

Dorian Kantor
Autor 6.8.2020. u 09:49

Zaustaviti Trumpa

„Dušu nacije dovesti ponovo u ravnotežu“ – Foto: DPA

Uticajni republikanci žele spriječiti ponovni izbor predsjednika i ne prežu pritom od drastičnih sredstava, pokazuje Dorian Kantor.

Preveo i uredio Ešref Zaimbegović

Trenutno se može vidjeti uspon grupa protiv Trumpa iz miljea Republikanske partije. Primjeri su The Lincoln Project i 43 Alumni for Biden?Zašto?

U protekle tri i pol godine predsjednik Trump je potresao stare dokazane predstave o tome šta su temelji američkog samospoznanja: provođenje prava i institucionalne osnove ustava. U jednoj vrsti manifesta, koji je objavljen u decembru 2019. u New York Times, vodeće glave Lincoln projekta označile su uticaj Donalda Trumpa na američku demokratiju kao „uništavajući“. On podriva državnopravnost i dovodi u pitanje ustav i osnovne američke vrijednosti.

Ovi nekadašnji izborni borci i nosioci mandata „Grand Old Party“ (GOP) – među njima Reed Galen, savjetnik u partiji, koji je radio za prominentne republikance kao George W. Bush i John McCain; George Conway, advokat i suprug Trumpove savjetnice Kellyanne Conway; Rick Wilson, partijski strateg i saradnik ministarstva odbrane pod George H. W. Bushom – izjavili su, da je vrijeme da se partijska pripadnost stavi na stranu. Zahtijev je, ne samo ukloniti Donalda Trumpa sa pozicije, nego sa njim i one republikance koji su mu pomogli da postane opasnost za američke institucije i ugled Amerike u svijetu.

Bilo bi zavađajuće republikansku bazu označiti kao podijeljenu. Ipak na vodećem nivou republikanske partije postoji osjetno fragmentiranje.

I organizacija Republican Voters Against Trump (RVAT) želi da se priključi dinamici protiv Trumpa među republikancima. Sve ove inicijative reaguju na bojazan da sam Donald Trump predstavlja prijetnju za kontinuitet američke demokratije, za ustavni poredak, kakvoga mi poznajemo i za vodeću poziciju koju SAD ima u svijetu najkasnije od kraja Drugog svjetskog rata. Ove grupe se konkretno koncentrišu na pogrešno postupanje predsjednika u odnosu na Covid – 19, neobično odavanje počasti ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu i njegovo preziranje veoma cijenjenih američkih vrijednosti i sloboda.

Jesu li ova grupiranja znak za razdvajanje u republikanskoj partiji pred predstojeće izbore?

Bilo bi zavađajuće republikansku bazu označiti za podijeljenu. Konačno najnovije ankete pokazuju da bi oko 86 posto registrovanih birača u državama gdje je bila izjednačena borba a koji su 2016. glasali za Trumpa, ovo isto učinili i 2020. godine. Po jednom nedavno provedenom ispitivanju New York Times samo 2 posto iz ove grupe birača kažu da je potpuno isključeno da ponovo glasaju za njega a samo 6 posto priznaju da ponovna podrška Trumpu „nije stvarno opcija“ za njih.

Međutim, na rukovodnom nivou republikanske partije postoji osjetno fragmentiranje. Veoma cijenjene konzervativne ličnosti kao Conway i Wilson okrenuli su leđa Grand Old Party i sada podržavaju Bidena. Kao uspjeh projekat Lincoln i druge organizacije mogu u najmanju ruku već sada proknjižiti da su unutar ekstremno polariziranog političkog polja privukli pažnju na sve veći broj i množinu odstupajućih konzervativnih glasova. Postoji rastuća svijest za anti Trump prebjege da njihovo djelovanje prema vani može biti korisno da bi se privukla pažnja na Trumpove propuste i prekršaje.

Ove grupe bi, nakon moguće pobjede Bidena, bile u povoljnoj poziciji da rehabilituju republikansku partiju ili da je nanovo organizuju.

Međutim postoje i osnove za premoštavanje jaza između partija. Osnivači kako projekta Lincoln tako i 43 Alumni govore o neophodnosti da se prevaziđe oštrina partijskih frontova i nakon izbora vrati na suradnju partija. Karen Kirksey, predsjednik 43 Alumni for Biden, rekao je nedavno da se republikanska frakcija u Kongresu razvila u kult osobe zbog čega se mnogi tradicionalni konzervativci u Trumpovoj partiji ne osjećaju više kod kuće. Ove grupe bi, nakon moguće pobjede Bidena, bile u svakom slučaju, u povoljnoj poziciji da rehabilituju republikansku partiju ili da je nanovo organizuju.

Mnoge od ovih grupa vode otvorenu predizbornu kampanju za Joe Bidena. Zašto on važi za republikance kao kandidat koji se može birati iako je nominovan od Demokratske partije?

Prije svega ove inicijative objašnjavaju da Bidenovu političku agendu ne podržavaju bezuslovno. Međutim oni vide, da citiramo Kirkseya iz 43 Alumni  još jednom, neophodnost da „dušu nacije ponovo dovedu u ravnotežu“, što je uostalom i nezvanični izborni slogan Bidena. Oni u Bidenu vide šansu da ponovo uspostave „red, uljudnost i pristojnost“.

Dalji razlog zašto ove organizacije podržavaju Bidena a ne naprimjer trećeg kandidata, sa kojim bi se mogli dogovoriti na jednu političku liniju, je u tome da američki izborni sistem pravi uspjeh kandidata trećih partija na nacionalnom nivou veoma nevjerovatnim. Još važnije je međutim slijedeće: Treći kandidati su – i to je nedostatak ovoga sistema – skoro garancija za to da će partija, kojoj oni ideološki blisko stoje, izbore čak izgubiti jer oni oduzimaju glasove njihovom kandidatu. Ukoliko za predsjednika bude izabran neko kao Biden, koji svakako teži međupartijskim odnosima, onda projekat Lincoln i druge umjerene republikanske grupe vide realnu šansu da dobiju ponudu za razgovore.

Konačno ove republikanske opozicione grupe smatraju vjerovatnim da će Biden predsjedničkom uredu ponovo dati određenu čast, integritet i jednostavno normalnost.

Na koji dio birača ciljaju ove grupe?

Postoje minimalno dvije ciljne grupe. Prva je „publika jedne osobe“, to jest predsjednik sam. Projekat Lincoln izdaje na medijalnom i propagandnom tržištu u Vašingtonu mnogo novca. Doduše radi se politički gledano o potpuno bezizglednom pothvatu ali predsjednik njihove slogane tamo najprije vidi. Njihova „trolling“ taktika je stvarno uspjela i oni su ostvarili da Trumpa isprovociraju na napad bijesa na twiteru. Trump je označio Conwaya, Wilsona i Reeda (i dalje) kao „grupu RINOS“ (Republicans In Name Only – dakle lažni republikanci) koji nisu uspjeli da pobijede Obamu i neće ni njega pobijediti u novembru.

Kao drugo oni žele doprijeti do nezadovoljnih i marginaliziranih republikanaca kao i republikanski usmjerenih neovisnih – ljudi, koji ne odobravaju učinak, stil i osobnost predsjednika. Obje inicijative prave reklamu u (za izbore odlučujućim) swing states: Prema jednom izvještaju CNN RVAT je u maju dala za reklamu 10 miliona dolara a i projekat Lincoln je dao stotine hiljada dolara za ciljanu izbornu propagandu.

Govornik projekta Lincoln podiže žurnu optužbu protiv Trumpove Amerike, jer on umjesto poznatog Reaganove reklame u kojoj se kaže „naša zemlja je ponosnija, jača i bolja“, SAD pokriva riječima „slabija, bolesnija i siromašnija“

Ova strategija nije začuđujuća pošto će birači prebjeglice na izborima 2020. igrati vrlo važnu ulogu. Za potsjećanje: Hillary Clinton je izgubila Viskonsin, Pensilvaniju i Mičigen sa zaostatkom od samo oko 78 000 glasova. Stoga može čak mali procenat republikanaca i neovisnih koji su 2016. glasali za Trumpa napraviti veliku razliku i obezbjediti Bidenu predsjedništvo. Kvota prebjeglica od samo 2 -8 posto može biti dovoljna da se pruzme Bijela kuća. Economist trenutno računa sa tim da se čak države kao Džordžija, Sjeverna Karolina i Arizona, gdje tradicionalno pobjeđuju republikanci, mogu dobiti za Bidena. Florida takođe kod Bidena ide pod sloganom „moglo bi uspjeti“.

Koje poruke šalju ove grupe da bi bile ubjedljive?

Jedan od politički najdjelotvornijih spotova protiv Trumpa u poslednje vrijeme proizvela je Republican Voters Against Trump u kojem je primjenjen televizijski govor predsjednika Reagana „Vizija za Ameriku“. U ovome govoru pred izbore 1980. pozvao je republikanski idol na jednu ujedinjenu, jaku, punu razumjevanja Ameriku, na vladu sa kompetentnošću i integritetom koja je bliska ljudima i koja je respektovana u svijetu i od saveznika SAD. Dok 40. predsjednik skicira svoju viziju za SAD video RVAT pokazuje slike zatvorene djece, policijskih snaga koje idu na mirne demonstrante, osuđenih Trumpovih poslovnih partnera, saveznika koji se ne mogu suzdržati od poruge predsjedniku a usto dijagrame rastuće stope smrtnosti povezane sa Covid – 19, brojeve nezaposlenih itd. Prikaz se završava sa pitanjem: Je li te tvoja partija ostavila na cjedilu?

I projekat Lincoln se vraća na ikonsku izbornu reklamu predsjednika Reagana „It’s morning in America“, sa twitom u kome „jutro“ mijenjaju u „žalost“: „It’s mourning in America“. Pred slikama bolnica i gospodarstva koje leži u ruševinama govornik projekta Lincoln podiže žurnu optužbu protiv Trumpove Amerike, jer on umjesto poznatog Reaganove reklame u kojoj se kaže „naša zemlja je ponosnija, jača i bolja“, SAD pokriva riječima „slabija, bolesnija i siromašnija“

Jezik i fotomaterijal projekta Lincoln i najprovokantniji oglasi od Republican Voters Against Trump sigurno nisu upućeni na demokratsko biračko tijelo.

Mnogi od najimpresivnijih političkih reklamnih spotova koji je napravljen od ovoga tima, u socijalnim medijima iskusnih „Never Trumpers“, uzimaju poznati stil govora republikanske partije iz vremena Trumpa. Time se jasno trebaju osloviti nezadovoljni i marginalizirani republikanci i republikanski nastrojeni neovisni koji se u današnjoj velikoj partiji više ne mogu naći.

Oglasi najimpresivnije kampanje projekta Lincoln bili su izuzetno uspješni. Izgleda da grupa, u tome pomalo slična Trumpu, slijedi strategiju izazivanja emocija. Je li to tipični republikanski naćin izborne kampanje?

Oglasi projekta Lincoln stvarno ne poznaju nikakve obzire. Oni su veoma izražajni, čak zastrašujući.  Naravno da je to igra sa strahom ljudi koju ne koristi samo jedna partija i koja se ako sredstvo oduvijek primjenjuje u predsjedničkim izbornim kampanjama. Međutim jezik i fotomaterijal projekta Lincoln i najprovokantniji oglasi od Republican Voters Against Trump sigurno nisu upućeni na demokratsko biračko tijelo.

Voditelji izborne kampanje demokrata izbjegavaju često uvrede i priklanjaju se prije tomu da se izgube u finesama nego da otvoreno nastupe u konfrontaciju. Nasuprot tomu oglasi „Trump Is Not Well“ projekta Limcoln primjenjuju istu vrstu rezkih spotova, koje se primjenjuju u izbornoj kampanji predsjednika protiv Joa Bidena i koji su se primjenjivali u napadu na Hillary Clinton 2016. godine. Oglasi „100 000 mrtvih“ i „Chyna“ služe se čak ponekim slikama koje se inače poznaju iz horor filmova. Studije su pokazale da konzervativci tendencijalno pokazuju jaču tjelesnu reakciju na slike nasilja i jezive zvukove  – što je više prijetnje u slikama i muzičkim efektima utoliko je veći njihov potencijalni efekt na kozervativne birače.

Hoće li ove organizacije i njihove propagandne aktivnosti imati utjecaja na rezultat izbora?

Teško je na bilo koji naćin dati pouzdane izjave o tome da li će ove organizacije i njihove propagandne aktivnosti vidljivo uticati na rezultate izbora 2020. godine. Činjenica je da politolozi već odavno sumnjaju da politička propaganda uopšte ima uticaj na ponašanje na izborima. Osim toga mnogi komentatori – među njima i ja – zastpaju stanovište da Trump sam donosi najbolje argumente protiv sebe samoga. 2016. Hillary Clinton se kao kandidtakinja demokrata pokazala suviše polarizirajućom zbog čega je veliki dio glasova za Trumpa ustvari bio glas protiv Hillary. Ukoliko bi Biden 2020. pobijedio mogli bi mnogi njegovi glasovi biti glasovi protiv Trumpa.

U, od njih samih nazvanoj, „prvoj fazi“ kampanje projekta Lincoln protiv Trumpa ne radi se toliko da se stigne do nezadovoljnih ili marginaliziranih republikanaca, nego puno više o tome da se utiče na samog predsjednika. Što su i uspjeli. Time su, tako argumentira predsjednik grupe, dali „slobodu kretanja i zeleno svjetlo da radi ono šta mora uraditi“. Da li Biden stvarno treba njihovu pomoć, o tome se može sporiti, pošto nekadašnji potpredsjednik u anketama, kako nacionalnim tako i u državama koje su sporne, ima konfotabilanu prednost pred Trumpom.

U mogućoj drugoj fazi mogli bi oglasi, koji su prilagođeni određenim kanalima, ostvariti određeni uticaj na učešće na izborima kao i na prevazilaženje takozvanog „enthusiasm gap“, dakle na pad stepena entuzijazma, koji po mišljenju nekih posmatrača postoji između Bidenovih i Trumpovih birača.

  1. godine, kada je Trump dobio izbore, bio je već pokušaj disidenata republikanske partije da blokiraju njegovu kandidaturu. Je li to, što se sada događa, uporedivo sa tim procesom ili postoje razlike?

Postoje znatne razlike. Najznačajnija je u tome da mi imamo iza sebe tri i pol godine Trumpovog predsjedništva. 2016. Trump se kandidovao kao buntovnik a sada mora nastupiti sa svojim bilansom; a upravo taj bilans je to što projektu Lincoln, 43 Alumni, Republican Voters Against Trump i drugim organizacijama daje mnogo materijala za njihovu agresivnu kampanju.

Dorian Kantor radi kao politolog i profesor na Pontificia Universidad Javeriana u Bogoti u Kolumbiji. On se specijalizovao na politiku SAD, nacionalnu sigurnosnu politiku kao i nacionalno sigurnosno pravo.

ipg-journal.de

Dorian Kantor
Autor 6.8.2020. u 09:49

Tacno.net Aplikacija

Aplikacija