Zeleno atomsko oružje

Angelika Claußen
Autor/ica 17.1.2022. u 10:25

Zeleno atomsko oružje

Foto: DPA

Francuska želi da se atomska energija klasificira kao održiva. Iza ovoga greenwashinga skriva se njena agenda nuklearnog naoružanja.

Preveo i uredio: Ešref Zaimbegović

Na prelazu godine Francuska je preuzela predsjedavanje Vijećem Evropske unije. Ovog tjedna sastaju se ministri odbrane EU na neformalnom susretu o zajedničkoj sigurnosnoj i odbrambenoj politici. Pritom će se raspravljati, između ostalog, o temama nuklearne sigurnosti i atomske strategije odvraćanja.

Proteklih godina francuski predsjednik se jasno pozicionirao kao zagovarač atomske sile. Gledajući historijski francuski neovisni razvoj atomske tehnologije za nuklearno oružje i proizvodnju energije je važan izvor nacionalnog ponosa. Međutim, od 1990-ih atomski trend je u opadanju posljedica katastrofe u Černobilu. Godišnji izvještaj međunarodnog savjetnika za energetsku i atomsku politiku, Mycle Schneidera, pokazuju da je atomska energija globalno u opadanju. Ipak, Francuska neumorno promoviše investiranje u ovu tehnologiju.

Bez atomskog gospodarstva na najnovijem tehničkom nivou Francuska ne može dalje razvijati i modernizovati svoj arsenal nuklearnog naoružanja.

Prvog januara 2022. prijedlog propisa Evropske komisije klasifikovao je investicije u atomsku energiju i prirodni gas kao održive. U poreskoj politici EU radi se o milijardama podsticajnih sredstava. Macron se silno borio da obezbijedi „zeleni nivoza atomsku energiju. Koji interesi Francuske stvarno stoje iza atomske energije pokazuje citat iz Macronovog govora prilikom njegove posjete pripremalištu nuklearnog goriva Le Creusot 2020. godine: “Bez civilne atomske energije nema ni vojnog korištenja tehnologije a bez vojnog korištenja nema ni civilne atomske energije.” Jasno rečeno to znači: Bez atomskog gospodarstva na najnovijem tehničkom nivou Francuska ne može dalje razvijati i modernizovati svoj arsenal nuklearnog naoružanja. To važi za svih devet država koje imaju nuklearno naoružanje.

Trenutno se sve ove države naoružavaju. Rusija i SAD nabavljaju nove rakete nosače, koje njihove atomske bombe nose na cilj puno brže i preciznije tako da protivniku ne ostaju mogućnost odbrane naprimjer sa nadzvučnim raketama. Time je započelo novo atomsko naoružavanje. Američki thinktank Atlantic Council opisuje neophodnost civilnog korištenja atomske energije za nacionalnu politiku sigurnosti sasvim otvoreno: Civilna atomska industrija SAD-a tvori strategijsku podlogu od životne važnosti za nacionalnu sigurnost SAD-a. Slične formulacije nalaze se i u govorima drugih predsjednika država sa atomskim oružjem.

Nadzvučne rakete i Small Modular Reactors: trenutno se naoružava svih devet atomskih sila.

Civilni atomski kompleks košta SAD godišnje minimalno 42,4 milijarde dolara. International Campaign to Abolish Nuclear Weapons (ICAN) ukazuje da sve atomske sile zajedno investiraju preko 100 milijardi američkih dolara godišnje u svoje arsenale nuklearnog oružja.

I Francuska želi sudjelovati u tehničkom razvoju koji je u drugim državama sa atomskim oružjem odavno započeo. Predsjednik Macron je najavio da će investirati milijardu evra u istraživanje i gradnju Small Modular Reactors (SMR). SMR reaktori su mali atomski reaktori koji prije svega treba da služe za pogon podmornica i time njihovo vojno korištenje na udaljenim ratištima. Nove lovačke podmornice trebaju podcrtati francuske ambicije da bude svjetska sila. Pozadina je između ostalog i pucanje podmorničkog dogovora sa Australijom: Prošle godine Australija je otkazala narudžbu za francuske dizel podmornice i kupila je umjesto toga atomsku tehnologiju iz SAD-a i Velike Britanije.

Lokalno fleksibilni sistemi nuklearnog naoružanja bazirani na podmornicama posjeduju veliko strategijsko značenje za atomske sile. Oni imaju sposobnost da ostanu tri mjeseca pod vodom bez izronjavanja; oni mogu velikom brzinom, neprimjećeni preći duge distance i na skoro svakom mjestu na globusu izroniti. Sa njih se može ispaliti do 20 raketa svaka sa desetak individualno upravljivih atomskih glava. Sve to igra, u doktrini atomskog naoružanja pet zvaničnih“ atomskih sila SAD, Rusije, Velike Britanije, Francuske i Kine, centralnu ulogu. Istovremeno, posjedovanje ove tehnologije podupire status svjetske sile ovih zemalja. Francuska isto kao i ostale atomske sile nastoji da taj status i dalje izgradi.

Od 12. do 13. januara 2022. održava se prvi susret ministara odbrane EU pod francuskim predsjedništvom u Brestu mjestgdje je stacionirano francusko atomsko oružje za upotrebu na moru: demonstracija nadmoći Francuske. Već u svom govoru 2020. u Le Creusot naglasio je francuski predsjednik vojne ambicije zemlje: Atomska energija ostaje uporište naše strategijske autonomije. Radi se o svim dijelovima odvraćanja, o pogonu naših atomskih podmornica, podmornica za ispaljivanje balističkih raketa. I o pogonu naših nuklearnih nosača aviona.

Iza planirane modernizacije francuskih atomskih centrala za navodno jeftiniju struju Francuska skriva agendu svoga programa nuklearnog naoružanja.

Iza planirane modernizacije francuskih atomskih centrala za navodno jeftiniju struju Francuska skriva agendu svoga programa nuklearnog naoružanja. Država već godinama opterećuje francuske poreske obveznike prevelikim troškovima svoje civilno-vojne nuklearne industrije. Troškovi gradnje reaktora sa vodom pod pritiskom u Flamanville-u iznose oko 19,4 milijarde evra. U konačnici, kupci struje i investitori subvencioniraju vojnu primjenu pomoću „nuklearne energije koja štedi klimu“.

U EU su atomska energija i nuklearno učešće sporni. EU poreske smjernice su oštro kritikovali Austrija i Luksemburg. U isto vrijeme, sporazum o zabrani nuklearnog oružja postoji od 22. januara 2021. godine kao multilateralni sporazum UN-a o zabrani oružja za masovno uništenje.

Sa preuzimanjem predsjedavanja u Vijeću EU, Francuska je u perfektnoj poziciji da civilno-vojno korištenje atomske energije i evropsku sigurnosnu i odbrambenu strategiju, koja počiva na doktrini nuklearnog odvraćanja, dalje unaprijedi.

ipg-journal.de

Angelika Claußen
Autor/ica 17.1.2022. u 10:25