foto: Privatna arhiva Ćopić nije imao samo cilj da stvara književnost, nego je htio da dođe do ljudi, da ih edukuje i ukazuje na sve ono što smrdi da bi mogli početi da mijenjaju sebe kako bi se stvaralo društvo
foto: wikipedia Naš Branko mora ostati sinonimom slobodarstva u životu i umjetnosti, a njegov izvorni jezik čudom lingvistike ovih prostora! Navršilo se tačno trideset pet godina od tragične smrti književnika Branka Ćopića. Pjesnik, pripovjedač, romanopisac, dramatičar Branko Ćopić mi je
Za literaturu Branka Ćopića u današnjim školama nema mjesta. U nemoralnom svijetu i nema mjesta za moralne poruke. Priče o malim partizanima danas nisu politički korektne. UN se godinama bore protiv djece vojnika, a čak i BiH se našla na
Foto: Twitter Dragi moj Zijo! Znam da pišem pismo koje ne može stići svom adresantu, ali se tješim time da će ga pročitati bar onaj koji voli nas obojicu. Kasna je noć i meni se spava. U ovo gluho doba
Elektronski intervju sa Tamarom Sarajlić-Slavnić, autoricom izložbe posvećene 100-godišnjici rođenja Zijaha-Zije Dizdarevića, pod nazivom: ”Jedan dan u mojoj Kasabi” Razgovarao: Mick Maslic Draga Tamara, prije svega hvala na pozivnici, iskreno me obradovala. Mi u Australiji smo gladni vijesti koje bar malo
Zija Dizdarević (Rođen 18. 02. 1916. godine u Vitini pokraj Ljubuškog, ubijen u logoru Jasenovac, 1942.) Zija Dizdarević rodio se 18. februara 1916. godine u Vitini kod Ljubuškog, ali su njegovo djetinjstvo i mladost vezani za Fojnicu gdje je porodica preselila
Foto: lupiga.com za Branka, “za decu i osetljive” (“Poći ću s tobom jer volim šalu Hoću da vidim ježa – budalu!”) Obnovili kućicu, bijelu rodnu kuću Branka Ćopića, kraj Krupe u selu Hašani Izgradili kuću, svezali i lovčeva
Rodio sam se 1915, u selu Hašanima, pod planinom Grmečom, u Bosanskoj Krajini. Autor: Branko Ćopić Roditelji su mi bili zemljoradnici. Rođen sam, dakle, početkom prvog svjetskog rata. U to isto vrijeme moj otac, kao vojnik austrougarske armije, borio se
Umnožavaju se po svijetu crni konji i crni konjanici, noćni i dnevni vampiri, a ja sjedim nad svojm rukopisima i pričam o jednoj bašti sljezove boje, o dobrim starcima i zanesenim djecačima. Gnjuram se u dim rata i nalazim surove
U Hašanima, rodnom mjestu Branka Ćopića, danas će biti obilježena 31 godina od smrti ovog velikog pisca. Predstavnici opštine Krupa na Uni, Zavičajnog društva “Branko Ćopić”, istoimene fondacije i Osnovne škole u Donjem Duboviku koja nosi ime velikog pisca položitće
Valjda jeDrug Tito govorio na nekom kongresuAntifašističkog fronta žena u Zagrebu i onakoUzgred kazao:“…mi nećemo hapsiti jednoga Branka Ćopića,ali neka on pazi šta piše!”Poslije će Branko reći da je bioNajsigurniji čovjek u Jugoslaviji – jedino je njemu ličnoMaršal obećao da
Prvog januara 2015. navršava se sto godina otkako se u Hašanima kod Bosanske Krupe rodio jugoslovenski i srpski pisac Branko Ćopić, autor koji je na jedinstven način preplitao maštu i satiru, dečje snove i burnu epohu u kojoj je živeo.
NAPOMENA UZ NENAPISANO PISMO ZIJE DIZDAREVIĆA BRANKU ĆOPIĆU Kod primata orangutana Postoji prazan Prostor Između očnjaka i ostalih zuba U ljudskoj vilici Viličici govorećoj Sporogovorećoj Nema praznog Prostora Svuda zubi sjekutići Svud sjekači i drobilice Na dlan stane Kundakov
U sali svečanoj, tiha kao tuga,starica majka znamenje prima:na odori crnoj, na majčinom srcunasmiješi se heroj na grudima.I stara ruka, jedina na svijetu, najtoplija ruka pod zvijezdama tu je, spušta se na zlato, na mrtvog sina da ga još jednom
Piše: Zijad Burgić Branko Ćopić, jedan od najpoznatijih bosanskohercegovačkih književnika, rođen je u selu Hašani, Bosanska Krupa, 1. januar 1915. Djela su mu prevođena na albanski, bugarski, češki, engleski, esperanto, francuski, holandski, italijanski, kineski, mađarski, njemački, poljski, rumunski, ruski, slovački
© Copyright 2023 tacno.net. Sva prava zadržana.
ENG
