Foto: Getty Images
Deceniju nakon pokretanja Inicijative Pojas i put (BRI), Kina pokušava da oživi svoj veliki infrastrukturni program čineći ga mnogo manje rizičnim, dok veliki projekti iz prošlosti ustupaju mjesto manjim poslovima, uključujući sektore kao što su zelena energija i zdravstvo.
Oživljavanje BRI-ja, prema ocjeni svjetskih medija, ukazuje na Sijevu stalnu posvećenost programu kao osloncu njegove vanjske politike.
Oživljavanje BRI inicijative
U danima kada je Si domaćin obilježavanja 10. godišnjice Inicijative Pojas i put, Kina pokušava da oživi svoj veliki infrastrukturni program koji ostaje centralni dio kineskih globalnih ambicija nakon teškog perioda loših dugova i skupih spašavanja, napisao je Volstrit džurnal (The Wall Street Journal).
Kinesko ministarstvo vanjskih poslova navodi da predstavnici iz više od 130 zemalja prisustvuju ovogodišnjem forumu Pojas i put. S jedne strane, ističe list na forumu je ruski predsjednik Vladimir Putin dok američki predsjednik Joe Biden kao ni lideri velikih evropskih sila ne prisustvuju, što odražava pogoršanje veza, ali i skepticizam koji je rastao oko projekta otkako je počeo.
Ipak, ukazuje Volstrit džurnal, postoje znaci da inicijativa ponovo dobija određeni zamah nakon što je kreditiranje i gradnja prekinuta tokom pandemije.
U prvih šest mjeseci 2023. kineske kompanije potpisale su građevinske i investicijske ugovore vezane za BRI u ukupnoj vrijednosti od 40 milijardi dolara, prema podacima o kineskim projektima širom svijeta koje je objavio American Enterprise Institute, konzervativni američki think tank. Ako se taj tempo aktivnosti održi, ističe list, dogovoreni poslovi ove godine nadmašili bi 68 milijardi dolara projekata dogovorenih 2022. godine.
Si i najviši kineski čelnici se nadaju da će forum pomoći da se potakne obnovljeno interesovanje za BRI, posebno u ekonomijama u razvoju koje su gladne infrastrukture.
U dokumentu koji je ovog mjeseca objavio Državni savjet, kineski kabinet, govori se o ekonomskim prednostima učešća u BRI-u, uključujući povećanu trgovinu i ulaganja s Kinom.
Savjet opisuje kako Kina želi promovisati dublju saradnju u nizu oblasti, uključujući umjetnost, medije, zdravstvo i finansije, ističe Volstrit džurnal, dodajući da megaprojekti iz prošlosti ustupaju mjesto manjim, ciljanijim poslovima, uključujući sektore kao što su zelena energija i zdravstvo.
Težnja Pekinga za disciplinovanijim programom nakon nedavnih izazova znači da BRI vjerovatno neće uskoro povratiti svoje prijašnje razmjere, kažu analitičari koji pomno prate projekat. Još jedna neizvjesnost je da li će zemlje i dalje biti toliko željne učestvovati nakon što su problemi s dugom potresli korisnike BRI-a, uključujući Šri Lanku i Zambiju.
Još jedan izazov za Peking je da je skepticizam u vezi sa projektom porastao, posebno u zapadnim zemljama koje su nelagodne zbog svoje percipirane prevelike ovisnosti o kineskoj ekonomiji. Italija, jedina članica Grupe sedam (G7) naprednih ekonomija koja se prijavila, sada želi da izađe iz projekta.
Naplata dugova
Si Đinping je pojačao uticaj Kine u svijetu pozajmljivanjem novca za infrastrukturu. Sada naplaćuje dugove i preispituje svoju inicijativu za pomoć, napisao je Njujork tajms (The New York Tims).
Kineski lider Si je, ističe list, pokrenuo inicijativu Pojas i put prije deset godina kako bi iskoristio ekonomsku moć zemlje da poveća svoju geopolitičku moć i suprotstavi se uticaju Sjedinjenih Država i drugih industrijaliziranih demokratija.
Pojas i put je dao Kini ulogu u globalnom razvoju koja je konkurentna ulozi Sjedinjenih Država i Svjetske banke. Međutim, ističe Njujork tajms, uprkos svom uticaju koji je donijela Pekingu, Inicijativa je doprinijela nedopustivim nivoima duga za desetine siromašnih zemalja.
Kina je također usmjerila ugovore na svoje kompanije i u nekim slučajevima gradila skupe ali nedovoljne projekte koji nisu podstakli ekonomski rast.
Sada, dok se predstavnici mnogih od skoro 150 zemalja uključenih u BRI okupljaju u Pekingu ove sedmice na samitu, inicijativa mijenja oblik, naglašava Njujork tajms uz ocjenu da se uloga Kine pomjerila od najvećeg svjetskog bilateralnog kreditora u ujedno i njenog najvećeg utjerivača dugova.
Vlada sada naglašava manje grantove za projekte koji su ekološki održiviji, ističe list, dodajući da će poboljšanje ekološke održivosti biti centralna navedena tema sljedeće faze kineskog razvojnog kreditiranja. Narodni dnevnik, glavne novine Komunističke partije, objavile su 13. oktobra da će Kina “izgraditi čisti put svile”.
Kina je 2021. najavila novi finansijski okvir, Globalnu razvojnu inicijativu, kao dopunu Pojasa i puta. Ove promjene, napisao je Njujork tajms, naglašavaju kako sve veći kineski dug i ekonomski problemi ograničavaju njenu sposobnost da projektuje finansijsku moć u inostranstvu.
Sijeva posvećenost programu
Deceniju nakon pokretanja BRI-ja, ‘projekat vijeka’ se suočava se s neizvjesnom budućnošću a Peking s optužbama da je neodgovoran kreditor koji dovodi zemlje u situacije da dug ne mogu plaćati, ističe Blumberg (The Bloomberg).
Jedan kineski zvaničnik kaže da je nakon pandemije i ekonomskih problema Kine, smatrao da je BRI mrtav projekat. Zvaničnik, koji je tražio da ne bude imenovan u razgovoru o osjetljivoj temi, rekao je da se vlada nada da će ovaj samit povodom obilježavanja 10. godišnjice BRI-a oživjeti projekat.
S druge strane, prema visokom američkom zvaničniku koji je također tražio da ne bude identifikovan, SAD ocjenjuju da je BRI u velikoj nevolji. Zvaničnik, kako prenosi Blumberg, tvrdi da Peking ima manje kapitala za pozajmljivanje, a pritisak raste da povrati preostali novac koji je pozajmio.
“Spoljni šokovi poput rata u Ukrajini i, možda u narednim sedmicama, novog rata na Bliskom istoku, produbljuju teret duga i inflacije”, rekao je Michael Kugelman, direktor Južnoazijskog instituta u Wilson centru.
Ipak, naglašava Blumberg, za zemlje globalnog juga, Sijevi napori da svoju zemlju predstavi kao lidera svijeta u razvoju bili su vitalni izvor finansiranja. Prema studiji Bostonskog univerziteta, Kina je samo Africi od 2013. do 2021. odobrila 114 milijardi dolara za razvoj.
Ta potrošnja podstakla je američke i evropske vlade da prošire angažman s nekim zemljama u razvoju kako bi se suprotstavili utjecaju Kine. Ali dok su zapadni rivali obećali milijarde dolara, mnogi njihovi projekti su se sporo pokretali.
Kineske kreditne linije bit će testirane ove sedmice kada se očekuje da će kenijski lider William Ruto zatražiti milijardu dolara za finandiranje zaustavljenih infrastrukturnih projekata. Vu Peng, direktor odjela za afrička pitanja u kineskom ministarstvu vanjskih poslova, rekao je ovog mjeseca da će uskoro biti objavljen “veliki zajam” za novi željeznički projekat u Africi.
To neće biti dovoljno da se preokrene ukupni trend smanjenja BRI, ali, zaključuje Blumberg, može signalizirati Sijevu stalnu posvećenost programu kao osloncu njegove vanjske politike.
Veliko kockanje
Od trenutka kada je BRI predstavljen 2013. i upoređivan s drevnim Putem svile, bilo je jasno da Kina ima velike ambicije. Ali veliko kockanje nije u potpunosti prošlo onako kako se Peking nadao, ističe BBC.
“Pojas” se odnosi na kopnene rute koje povezuju Kinu sa Evropom preko Centralne Azije, kao i s Južnom Azijom i Jugoistočnom Azijom; dok “put”, pojašnjava britanski javni servis, označava pomorsku mrežu koja povezuje Kinu s velikim lukama preko Azije do Afrike i Evrope.
Počelo je velikim državnim ulaganjem u čvrstu infrastrukturu u inostranstvu. Većina od procijenjenih hiljadu milijardi dolara uloženo je u energetske i transportne projekte, kao što su elektrane i željeznice.
Peking je drugim zemljama govorio da će ove investicije stimulisati razvoj, dok je kod kuće prodao BRI kao način da pomogne kineskim kompanijama, podstakne ekonomiju i poboljša reputaciju zemlje. Imao je ograničen uspjeh u ispunjavanju nekih ciljeva, kao što je internacionalizacija juana i rješavanje prevelikih kapaciteta kineskih kompanija.
Međutim, ističe BBC, Kina je požnjela ogromnu ekonomsku korist u trgovini. Niz sporazuma omogućio je pristup većem broju resursa kao što su nafta, gas i minerali, posebno pošto se fokus BRI proširio na Afriku, Južnu Ameriku i Bliski istok. Nakon što je kroz BRI postala kreditor za mnoge zemlje s niskim ili srednjim prihodima, Kina je sada najveći svjetski kreditor.
Pravi obim duga, za koji se smatra da je najmanje stotine milijardi dolara, nije poznat. Mnogi krediti, koje daju i javni i privatni kreditori, obavijeni su velom tajne. Kina je restrukturirala BRI kredite, produžila rokove i izdvojila oko 240 milijardi dolara kako bi pomogla korisnicima kredita da izvrše plaćanja na vrijeme. Ali je odbila da poništi dug.
Ipak, Kina je ispunila jedan od svojih najvećih ciljeva – proširila svoj uticaj, ističe BBC dodajući da Kina nije stvorila veze samo putem željeznica i autoputeva već je Peking projektovao meku moć, pozicionirajući se kao lider na takozvanom globalnom jugu.
Stav Kine je da je “sada globalizacija u opasnosti. “, rekao je Vang Jivei, profesor koji proučava BRI na kineskom Univerzitetu Renmin. Glavni izazov “je kako BRI može izgraditi međusobnu povezanost i izbjeći novi hladni rat”.
Pekinški eksperiment vrijedan hiljadu milijardi dolara je, zaključuje BBC, stvorio moćno oruđe za vršenje uticaja, ali je pitanje da li svijet želi svjetski poredak predvođen Kinom.
