Nevjerojatna je ta potreba balansiranja i traženja tobožnje središnje pozicije između dvaju ekstremizama. To što je svima jasno da u zemlji postoji isključivo desni, neoustaški ekstremizam, očito nikoga nije briga. Razgovarao: Hrvoje Šimičević- Novosti Maknuli su šator A-HSP iz Srba.
U Srbiji, Hrvatskoj i Crnoj Gori ozbiljni autori pišu o Jugoslaviji. Pored fenomenološkog problematiziranja bivše države, tu su i studije ekonomskog nasljeđa, odnosa američkih novinara prema toj zemlji, ali i analize uvijek aktivne nostalgije Piše: Dragan Markovina, analiziraj.ba Nakon nedavne
Činjenica da je Tomić napadnut u vlastitom gradu dovoljno je užasavajuća Kad se u budućnosti bude pravila historiografska analiza Splita i Hrvatske s početka drugog desetljeća 21. stoljeća, činjenica da je po drugi put u jedva dvije godine u vlastitom gradu
Foto: šg Najveći paradoks uličnog nasilja nacionalističke desnice tiče se njezine intelektualne limitiranosti, zahvaljujući kojoj potpuno gube iz vida činjenicu da recentnim nasiljem nad memorijom oni postižu upravo suprotan cilj. Umjesto da izbrišu sjećanje, oni sada doslovno ponavljaju čin kojeg
Prva faza koja je sada već na izmaku bila je poricanje i šutnja. Sada ulazimo u fazu priznanja uz potpuni moralni relativizam. Sljedeća faza koja je već iza ugla i koja će doći uskoro je faza falsificiranja povijesti. To je
Sveopća apatija ponovno je dovela nacionalističke partije na vlast. Ovoga puta one su čvrsto odlučile dovršiti posao na kulturnom i intelektualnom planu, što je trend koji ovih mjeseci povezuje Hrvatsku, Srbiju i Bosnu i Hercegovinu Piše: Dragan Markovina- Analiziraj.ba Proces koji
Bio jednom jedan klub. Veliki klub, samo pola stepenice iza klubova velike četvorke. Rajinski klub, klub nogometnih znalaca, crveni klub, klub s tradicijom, klub rođenih, simbol Mostara. Klub slične povijesti kao i Hajduk, s tom razlikom što je Velež uvijek
Foto: šg Grad koji je nastao iz razloga što se u njemu premošćavala Neretva, jednostavno nema nikakvu logiku egzistirati na način da izgradi dva paralelna društva koja tu rijeku prate, umjesto što je premošćuju. Da čovjek odluči napustiti ove krajeve
Aktualnost Krležina rukopisa ne zrcali se u konačnici isključivo u odnosu prema stvarnosti današnje Hrvatske, nego i u pogledu analize europskoga konteksta. Kad čovjek ne bi znao o čijem se rukopisu radi, niti kada je nastao, vrlo lako bi mogao
Dragan Markovina je potkraj prošle godine objavio knjigu “Povijest poraženih“. Tim povodom s autorom je razgovarao Edo Popović, a Tačno.net razgovor u cijelosti prenosi s portala za knjigu & kulturu čitanja Moderna vremena Info, uz prethodni pristanak uredništva portala.“ Bilo
U širokom izboru kandidata za ličnost godine portala Tačno.net, titula je pripala Draganu Markovini, povjesničaru, novinaru i aktivisti. Markovina je ove godine objavio tri knjige “Tišina poraženog grada”, “Povijest poraženih” i “Jugoslavenstvo nakon svega”. Za knjigu „Između crvenog i crnog – Split i
U cijelosti vam prenosimo govor dr.sci. Esada Bajtala sa promocije knjige “Jugoslavenstvo poslije svega” autora Dragana Markovine. Ovo je jedna subverzivna knjiga koja jezikom moralne pobune autora razbija projektovano zadanu šutnju etno-ideologa i besmisao njihovih laži, pokazujući svo licemjerje i
Foto: šg Još od Alekse Šantića, Mostar nije imao mislioca s kojim se tako vezao kao s dr. Draganom Markovinom. Mostarski princ, okupio je sinoć civilizovani, ujedinjeni, bivši Mostar, onaj Mostar kojeg nije mogla uništiti ni opsada, ni logori, Mostar
Centar za kritičko mišljenje i portal tacno.net organiziraju promociju knjige Dragana Markovine “Jugoslavenstvo poslije svega”, izdavača Mostart, 15.12.2015. g. u 20h u kongresnoj dvorani hotela Birstol u Mostaru. O knjizi će govoriti: dr.sci. Esad Bajtal, dr.sci. Drago Bojić i autor
Objavljena je sjajna i iznimno važna historiografska kritika nacionalističke Srbije Latinka Perović analizira uzroke nastanka ludila 90-ih godina u Srbiji Piše: Dragan Markovina, Telegram O Latinki Perović ne treba trošiti previše riječi. Svakome tko je pratio političke i društvene procese u
Zadnji okrugli sto 4. Otvorenog univerziteta, 29. novembra 2015., pitali smo se “Ko se boji Jugoslavije? I zašto?”. Ines Tanović Sijerčić je razgovarala sa Asimom Mujkićem, Draganom Markovinom i Hrvojem Klasićem.
© Copyright 2023 tacno.net. Sva prava zadržana.
ENG
