GOST današnje HRT-ove emisije Nedjeljom u dva bio je Mostarac, profesor povijesti i kolumnista portala Tačno.net Dragan Markovina. Ovaj uskoro bivši profesor na splitskom Filozofskom fakultetu javnosti je poznat i po svom političkom angažmanu: na prošlim lokalnim izborima natjecao se s nezavisnom
Foto: Š.G. Izgradnja državotvornog patriotskog koncepta koji će graditi nove povijesne mitove ne predstavlja adekvatan odgovor političkim konceptima razgradnje Bosne i Hercegovine kao države. Jer ključna poruka 25. novembra nije u državotvornosti, nego u jednakosti svih bosanskohercegovačkih naroda i njihovoj
U nedjelju, 14. prosinca 2014. godine na prvom programu HTV-a u emisiji ‘Nedjeljom u 2’ autora Aleksandra Stankovića gostovat će kolumnist portala Tačno.net, povjesničar prof. dr. Dragan Markovina. Koliko će povijesne teme dominirati predsjedničkim izborima, treba li povijest ostaviti povjesničarima
FACE TV tako je podbacila da se u poređenju s njenim, čak i brojni propusti TV 1 čine kao dječja igra. Pred urednicima i novinarima ovih televizija mnogo je rada i učenja Piše: Dragan Markovina TV 1: Kao najgore
Slijedeći istinu, može se stići do druge istine ali i zalutati, ukoliko se ne držimo znanstvenog i etičkog, nasuprot subjektivnog diskursa. Piše: Ladislav Babić Gospodin Ivan Lovrenović u “polemici” sa Draganom Markovinom, u kojoj kao treća strana nikako
Interesatna polemika se skoro povela između Dragana Markovine i Ivana Lovrenovića. Lovrenović je, naime, pisao o „ljutnji na birače“ koja dolazi od analitičara s lijevog ideološkog spektra te je polemizirao s njima, ali nikog od njih nije naveo, osim što
Čitav problem s Lovrenovićem i lovrenovićima leži u činjenici da bi istovremeno općili i ostajali nevini, pri čemu im kompletnu logiku ruše oni što ih je Tuđman volio nazivati “djecom oficira JNA i potomcima miješanih brakova”. Drugim riječima, poštovani Lovrenoviću
Činjenica koja temeljno razlikuje dnevnike FTV-a i RTRS-a je odnos prema nacionalizmu. Dok se novinarima FTV-a može prigovoriti zbog brojnih propusta, sve to izgleda posve beznačajno prema otvorenom omalovažavanju pripadnika jednog naroda u kojemu sudjeluje RTRS Piše: Dragan Markovina- Analiziraj.ba
Tri su konstante Vrankićevih intervjua: prva je opsesija Zlatkom Lagumdžijom, druga hrvatsko pitanje, a treća famozna vertikala vlasti. Općenito govoreći, izgleda da se fokus s konsocijacije pomaknuo prema vertikali. Piše: Dragan Markovina- Analiziraj.ba Trodnevni maraton za kojeg se Mario Vrankić
Dnevnik FTV-a još jednom je kvalitetom nadmašio dnevnik RTRS-a. Velika je šteta da na tom fonu nije mogla biti napravljena cijela emisija Piše: Dragan Markovina FTV 23. oktobar 2014. Urednica: Jadranka Milošević Dva lica jednog
Za razliku od današnjih antifašista, baštinici duha iz ’91. sasvim jasno vide svu subverzivnost antifašizma po njihove ideje, iz čega crpe pogonsko gorivo u nastojanjima da antifašizam ostane deklarativno-prigodničarska ideja bez prava građanstva u široj javnosti. Piše: Dragan Markovina, Stav
Foto: Reuters Toliko jeftine i demagoške propagande, fasciniranosti kičem i proizvodnjom priloga bez ozbiljnog sadržaja, koliko se nakupilo u RTRS-ovom dokumentarnom filmu o Putinovom posjetu Beogradu, rijetko se gdje sreće Piše: Dragan Markovina FTV 16. oktobar 2014. Urednica:
Oliver Frljić je, kao i uvijek, jednom fantastičnom idejom izveo hrvatsko društvo na čistac, prepustivši mu da se samo ogoli do kraja. Da je napisao traktate na ovu temu, ne bi jasnije dokazao da je u pravu oko ovog umjetničkog
Tri četvrtine građana ove zemlje biralo je nacionaliste 1990. godine, zaokruživali su ih na svim izborima nakon toga, a zaokružuju ih i danas. Da bi se to promijenilo potrebna su desetljeća rada u obrazovnom sustavu i kulturi, jak lijevi pokret
I pored nekih tendencioznih priloga, Federalna televizija trudi se održati profesionalne standarde, dok dnevnik RTRS-a podsjeća na najbolje tradicije istočnonjemačkih dnevnika, sa čestim pojavljivanjima Milorada Dodika FTV 2. oktobar 2014. Urednica: Amra Zaklan Neuvjerljivo o Rusima, odlično o Karadžiću Središnji
Da su makar u jednoj prigodi rekli: Ljudi oprostite, bio je rat, radili smo užasne stvari kojih se sada sramimo i voljeli bism to nekako ispraviti, Čovića bi se barem donekle moglo drukčije doživljavati. U gradu, odnosno dijelu grada čiji
© Copyright 2023 tacno.net. Sva prava zadržana.
ENG
