Foto: Ured predsjednika Turske/AFP
U Rusiji Kremlj diktira kako treba da proteknu “izbori”, vojska drži Mijanmar pod kontrolom, zemlje kao što su Somalija, Jemen ili Libija tonu u nasilje. Demokratski odnosi ne postoje u mnogim nacijama, a u nekim su pod pritiskom. Kakva je situacija, analizirala je zaklada “Bertelsmann” u svome aktuelnom indeksu transformacije. Prema njihovoj analizi demokratije u nerazvijenim zemljama i zemljama u razvoju nazaduju, a autokratije napreduju.
Zaklada “Bertelsmann” analizirala je ukupno 137 zemalja u razvoju i transformaciji. Još samo 63 demokratije stoje nasuprot većini od 74 autokratije. Time indeks, koji je ustanovljen prije 20 godina, konstatuje kontinuirano povećanje broja nedemokratski vladanih država.
Za analizu je oko 300 eksperata vrednovalo detaljne izvještaje o nerazvijenim i zemljama u razvoju. Istraživan je kvalitet demokratije, tržišno gospodarstvo i vođenje vlade, a izračunata vrijednost pokazuje stanje demokratije ili njenu odsutnost. Na skali od jedan do deset dostigla je, naprimjer, Hrvatska vrijednost od 8.55, Turska 4.23, a Jemen 1.57.
Za aktuelni period istraživanja od 1. februara 2021. do 31. januara 2023. zaklada “Bertelsmann” nabrojala je 25 takozvanih umjerenih i 49 tvrdih autokratija. Pod tvrde autokratije stručnjaci ubrajaju i deset zemalja koje vrednuju kao neuspješne, među kojima su, između ostalih, Sirija, Jemen, Libija, Haiti i Centralnoafrička Republika.
Na putu prema autoritarnoj vladavini demokratija se neprestano urušava
U zemlje najlošijih vrijednosti spadaju Mijamar, Afganistan, Egipat i Rusija. Kao umjerene autokratije navedeni su, između ostalih, Singapur, Nigerija, Turska i Ujedinjeni Arapski Emirati.
Autori studije ukazuju na sve veće ograničenje slobode mišljenja i slobode štampe, izbore koji nisu fer i nepoštivanje slobode okupljanja u tim zemljama. Države kao što su Turska i Bangladeš na putu ka autokratskoj vladavini kontinuirano urušavaju demokratiju.
Ipak, studija ukazuje i na pozitivne primjere. Tako pored povećanja autokratija postoje i pojačana demokratska kretanja, naprimjer u Brazilu i Poljskoj, gdje je stanovništvo smijenilo autoritarne snage. “Autoritarni trendovi mogu se zaustaviti na glasačkim kutijama”, kaže istoričar Hauke Hartmann, jedan od istraživača. “Za to je potrebna civilna društvena mobilizacija prije izbora i povratak pravne države nakon izbora.”
Pozitivnih transformacija ima, između ostaloga, u baltičkim državama, ali i na Tajvanu, u Južnoj Koreji, Kostariki, Čileu i Urugvaju. Sve zemlje jačaju pravnu državu i omogućavaju stanovništvu učešće u odlučivanju.
U Brazilu, Keniji i Zambiji, naprimjer, pritisak civilnog društva u zajedništvu s biračkim uredima ili ustavnim sudovima obezbijedio je čiste izbore i osigurao njihove rezultate. U Poljskoj i Šri Lanki bile su uspješne mobilizacije za zaštitu građanskih i socijalnih prava. Ovi slučajevi, prema analizi, pokazuju da su autokratije poražene tamo gdje se može povezati pritisak ulice s kontrolnim instancama kao što su pravosuđe, parlament ili mediji.
Pored kvalitete demokratije zaklada “Bertelsmann” ispitivala je i vođenje vlade te je došla do zaključka da loše gospodarenje i korupcija često idu zajedno s diktaturama. Narativ autoritarnih vladara da mogu efektivnije vladati svojom zemljom nego demokratski izabrana vlada s dugotrajnim parlamentarnim procesima, prema analitičarima nije tačan. Na kraju njihove ljestvice efikasnog vladanja stoji 45 neorganizovanih i korumpiranih režima, od Kambodže preko Zimbabvea do Venecuele, koje su skoro sve autokratski vladane. Doduše, postoje i efikasno vođene autokratije ali one ostaju izuzetak.
Preveo i uredio: Ešref Zaimbegović
