Mene lično više ništa ne plaši. Na socijalnom dnu sam već poodavno, i svoju vlastitu poziciju mogu najlakše opisati onom Cioranovom sentencom koja glasi otprilike ovako: Do kojeg li sam to stupnja poniranja došao, kad za me više nema šanse
U ova vremena kad knjiga nema nikakav status u bh. društvu, baš kao ni kultura u cjelini (slučaj zatvaranja Zemaljskog muzeja) donosimo tekst dr. Esad Bajtala iz 2005. g. koji je svevremen. Piše: dr. Esad Bajtal Čak i čitanje sadrži
Zemaljski muzej je kuća sjećanja, mjesto kolektivne društvene svijesti, državotvorne svijesti, koju ključanjem valja potisnuti. A sve to u skladu sa poricanjem države i kontinuiranim veličanjem entiteta, tih patoloških, nasiljem skrojenih etno-tvorevina. U sklopu velike građanske akcije Ja sam Muzej
Razgovarao: Goran Sarić Esade, Vi ste zacijelo jedan od naših najznačajnijih filozofa, pisac skoro cijelog tuceta knjiga i profesor-doktor u toj oblasti. Prava osoba, dakle, a odgovor na moje prvo pitanje. Čitajući, naime, tekstove nekih Vaših kolega – a nije
Široj javnosti već dobro poznati kompleks kuća u prirodi Herzegovina lodges ove godine slavi pet godina postojanja. Zato je, osim tradicionalno bogate turističke – šetnje u prirodi, biciklizam, vinske rute, rafting, izleti u Počitelj, Mostar, Sarajevo… – i ponuda
foto: šg Hanifić je, i ne samo on, najnovija žrtva sveopšte nesigurnosti življenja u atmosferi politikantskog usmjeravanja tokova nepodnošljive svakodnevnice obesmišljene očiglednim bezakonjem ozakonjene pljačke, golog izrabljivanja i prevara. Nakon što je Nerko Hanifić, povratnik u mjesto Vrbanjci kod Kotor
Postoje žrtve i kosti. Postoje svjedoci. Sve postoji, samo krivaca nema. To je svakom vidljiva slika organizovanog zločina koja o istini Srebrenice govori više od bilo kakvog suda i bilo čijeg poricanja Razgovarao: Veseljko KOPRIVICA, Monitor MONITOR: Srebrenica je ovih
foto: šg Nikada više neću reći: “Postojim” a da se pri tom ne zastidim. Piše: Esad Bajtal U Srebrenici, od 6. do 19. jula 1995. ubijeno je 8.372 nedužnih ljudi. Od toga, prema nalazima suda u Haagu, najmanje 48 žena,
foto: šg Sama potreba strane koja je počinila genocid da ga stalno i uporno negira, zapravo indirektno potvrđuje sav njegov besmisao, svu njegovu veličinu i svu njegovu tragičnost “Ujed zmije sjećanja” naziv je nove knjige profesora Esada Bajtala. Riječ je
Kako god da su glasali ambasadori u Vijeću sigurnosti UN njihova odluka ne bi mnogo promijenila stanje u zemlji u smislu negiranja genocida. Bez obzira što nisu prihvatili Rezoluciju, ne mogu izbjeći ono oko čega nema rasprave – sudskih činjenica,
Kriza vlasti u FBiH se mogla očekivati. Imali smo skupinu od tri strane, od koje su dvije stari partneri, koji su nas doveli u ovakvo stanje, a sa druge strane imamo novu figuru, novu stranku koja je pokušala unijeti novine,
“Sve je stranačko. I mi smo stranački. Vidite da su narod uspjeli podijeliti po tom kriteriju. Stranke su etničke a narod se opredjeljuje za takve kakve su. Nažalost, sve je stranačko, a sve ostalo je kozmetika – Parlament, institucije, vlast,
Pobjeda Bakira Izetbegovića u utrci za novog predsjednika Stranke demokratske akcije (SDA) bila je očekivana i takav ishod predstavljan je javnosti kao jedini mogući izbor, rekao je za Klix.ba prof. dr. Esad Bajtal nakon proglašenja Bakira Izetbegovića novim predsjednikom SDA.
Gost u centralnoj informativnoj emisiji TV Hayat, Vijesti u sedam bio je prof. dr. Esad Bajtal. Profesor Bajtal govorio je o aktualnoj političkoj situaciji i stanju u BiH, previranjima u vlasti te je precizno secirao uzroke moralnog propadanja bh društva.
Povodom obilježavanja 70. godišnjice pobjede nad fašizmom u Općoj biblioteci u Zenici održana je tribina o temi “Fašizam i antifašizam danas”, a gost predavač bio je istaknuti filozof, sociolog i psiholog Esad Bajtal koji je u svome izlaganju istakao da
Esad Bajtal – Foto: Novo vrijeme U intervjuu za Novo vrijeme profesor Esad Bajtal govori o svojoj novoj knjizi “Zločini i laži Miloševićeve kripto-politike”, o rigidnosti, izazovima intelektualaca “u vremenu iskušenja”, o Miloševićevom ratnom fašizmu, kao o i poratnom mirnodopskom
© Copyright 2023 tacno.net. Sva prava zadržana.
ENG
