Foto: Arhiv Kao i sve legende ovoga svijeta i Legenda o ljubavi Servantesa i Dulćinee, španskog pisca i starogradske plemkinje – lijepa je i neistinita. Puna je nelogičnosti: istorijskih, folklornih, nacionalnih, vjerskih; brkaju se vremena, narodi, vjere i običaji. Anahrona
Iz romana u nastajanju “LAVIRINTI VALDINOSA” Piše: Jovan Nikolaidis Svaka ruža ima trn. Vidjela je, u kratkoj šetnji kasabom, u kakav se prostor uselila. Ponešto od ambijenta skadarskog kvarta Paruca moglo se naći i ovdje. Njihov jezik govori, mentalitet im poznaje,
(odlomak iz pseudohistorijskog romana “Lavirinti Valdinosa”) Piše: Jovan Nikolaidis Jutarnja magla sa Bojane, hladnjikava i smradna od blatišta uz rijeku, a ispred Davidove kuće stoje trojica balista. Jedan od njih pesnicom tuče o gvozdenu kapiju. Kad ih je David uveo
Foto: Arhiv Jer ova nova okupacija, ova tranzicija bez korijenja i roda, ovaj procvat nemorala i kulminacija nerada, koja je kolonijalizovala i unutrašnji prostor naših bratskih zemalja, opasala je zapravo geografiju nekoć zadovoljavajuće socijalne pravde i jednakosti koje su, ipak,
Dafina Montiljo i Ercole di Bisanzio. Blistavo skadarsko proljeće, aprila 1942. Bio je italijanski poručnik, deset godina stariji od nje, na zadatku zapovjednika čete koja je čuvala fabriku duvana „Taraboš“ (Tarabosh). Inače prkosna, ocu je Dafina odmah rekla istinu. David
Jovan Nikolaidis – foto: Radoslav Ratković Dobru deceniju unazad, za potrebe „Triptiha o Nikoli“, oči sam iskapao po škurim ostacima papira iz arhivā Cetinja, Skadra, Tivarija i Kotora. Eto mi o tom istraživanju desetak svezaka bilježnica, leže među knjigama moje biblioteke. Pomislih:
Foto: Privatna arhiva Piše: Jovan Nikolaidis Nasuprot pogledu razvukla se po suvomeđi puzavica. Godinama taj bršljan niti vene, niti raste, sve vrijeme jednake veličine. Kao da je od plastike, a nije. Uz zid okačen, slijepljen nevidljivim žilicama za hrapavo kamenje.
Jovan Nikolaidis – Foto: privatna arhiva Nikada nisam tajio, a često ističem, da sam kao pisac dijelom odgajan na srpskoj književnosti. Na gigante literature u srpskoj kulturi. A, bogami, ima ih i danas dičnih, ma se prorijedio spisak; razumije se: to
Da, istina je, opet je Crna Gora dobila Fausta. Ali, da se zna, nije to običan, Geteov Faust, o kome, (da se i po tom pitanju razumijemo), na zna ništa mnozina građana Crne Gore?! Ali ovi, što nam je u
Foto: Arhiv Ne hajem za religiju, ne zanimaju me sveci, vanzemaljski život ostavljam onima koji u njega vjeruju; neka su im sretni bajni predjeli! Ne podnosim takvu vrstu socijalne i mentalne eutanazije. Prihvatam: Bog je u svima nama, samo ga
Jovan Nikolaidis – foto: Privatna arhiva Nakon sticanja crnogorske državnosti u tekstovima pisaca koji djeluju u Crnoj Gori, u njihovim uradcima, ogoljava se naša društvena bolest, ali ogleda i naše najdoličnije zdravlje. To je literatura koja srasta sa voljom i
Ideolozi-agitatori ne haju za ljudske principe, dovijaju se kojekako samo sebi i svojima da ugode, raste broj foliranata – sve to je Petrosa zbunjivalo. Čistke ne jenjavaju, niču novi špijuni koje zanatu uče stari agenti. Uz krivce privode se i
Bilješka uz roman Jovana Nikolaidisa Piše: Milan Rakovac Čitajući, tako, raspjevano ino raspojasano, ovo pisanije prijatelja mi, ino suspisatelja Jovana, u skupnome nam libru “ADRIANSKE KARTOLINE”, sjetih se, na primjereno kao i obično, kako su mi trebala desetljeća da PRIHVATIM (jer,
Jovan Nikolaidis – foto: Privatna arhiva Odbijam da afirmišem fašizam, kleronacionalizam, teritorijalna svojatanja i etničku presiju bilo kog naroda nad drugim narodom. Crna Gora jeste i biće građanska i evropska zajednica – rekao je Nikolaidis Razgovarala: Dragana Erjavšek – Pobjeda
Mi sa Balkana smo, Gospodo i Drugovi, jedan svijet, drugi je Evropa. Želimo do nje stići, u nju ući, a sumnjam da će se ikada usaglasiti ta dva pogleda na svijet i život: balkanski i evropejski Opet ćemo, i kad
Kao crnogorski pisac, kao slobodan čovjek kome su ljudski principi sveti, a dozvoljeni kompromisi nužna odbrana tih principa, ispisujem naslov tekstu koga ukucavam nakon predsjedničkih izbora u Crnoj Gori: o šužbini koju je vjetar: fortunal sa istoka i zapada, nanio
© Copyright 2023 tacno.net. Sva prava zadržana.
ENG
