Implozijom socijalizma pojavila se eksplozija nacionalizma, a pojavom kapitalističkog poretka i nacionalizam kao ideologija. BiH je karakteristična što je iz polufeudalizma uskočila u socijalistički poredak i komunističku ideologiju, tako propustivši da razvije građansko društvo. Tek sa pojavom kapitalizma, BiH razvija građansko društvo.
Evropska unija danas podgreva i priželjkuje veliku mobilnost radnika, ali ne i građana. Jer, ukoliko građansko pripadanje izjednačimo sa administrativnim državljanstvom (a to je uslov mogućnosti političkog participiranja u političkom procesu), ne smemo zaboraviti da je ta birokratska definicija pripadanja i dalje pod jurisdikcijom nacionalnih država.
Najžešći otpor demokratizaciji i zapadnim vrijednostima dogodio se u bivšoj Jugoslaviji upravo zato što je ta zemlja sa svojim liberalnim i tržišnim socijalizmom i svojim antifašističkim i antistaljinističkim nasljeđem bila najspremnija za tranziciju i već je bila kulturološki integrirana u Zapadnu Europu.
Svaka vlast ima pravo na svoje gluposti, svoje zablude i svoju vlastoljubivost. Nije to neka posebna tragedija jer takvu vlast lako se može smijeniti na sljedećim izborima. Uzalud. U punoj totalitarnoj stravi takozvanog ‘nacionalnog konsenzusa’ jednako razmišlja i opozicija koja je takav sustav i stvorila, a u održavanju toga sustava i vlast i opoziciju podržava većina stanovništva. To je logična posljedica dvadesetogodišnje zatočenosti u ksenofobnoj čahuri.
Ako ovaj ekonomski model pod neuspješnim hrvatskim kapitalizmom ne valja, vratimo se ekonomskom modelu pod puno uspješnijim socijalizmom. A on je uključivao ne samo turizam, bankarske i druge oblike uslužnih djelatnosti, nego i metaloprerađivačku, prehrambenu i druge industrije, napokon i poljoprivredu, s kojom se i onda kuburilo, ali je ipak puno bolje stajala i bez milijardi poticaja koji danas na nju odlaze.
Valja nam se iz perspektive današnje Velike recesije zapitati, nije li Reagan, kad je zarad pobjede u Hladnom ratu promijenio filozofiju državnog zaduživanja, veću štetu nanio kapitalizmu nego komunizmu koji je ionako bio osuđen na propast? Je li kapitalizam upao u jamu koju je iskopao komunizmu? Ako je komunizam sedamdeset godina preživljavao preko svojih mogućnosti, nije li i kapitalizam prekoračio svoje mogućnosti i upao u sličnu zamku?
© Copyright 2023 tacno.net. Sva prava zadržana.
ENG
