ENG
Nazad na početnu stranicu...
Tag "miroslav krleža"
Krleža pobijedio primitivizam
Foto: nptz Okončane su još jedne Pozorišne/kazališne igre BiH u Jajcu. Ovaj zapis ne pišem na marginama apsolutnog trijumfa predstave “Pijana noć 1918”, iako bih kao autor imao pravo i na to, jer kada predstava dobije nagradu za cjelovito najbolje
U doba kratke pameti ni Slobodan nije slobodan
Foto: Marko Gracin – Novi list Nagrada „Višnja Machiedo“ Hrvatskog P.E.N. centra Slobodanu Šnajderu za književno-esejističku knjigu „Umrijeti u Hrvatskoj“, najbolje djelo te vrsti u 2019. godini na hrvatskom jeziku objavljeno u RH ne znači da su tzv. ljudi nahvao hrvatske politike,
HNK Mostar dio prestižnog Festivala “Miroslav Krleža” u Zagrebu
Hrvatsko narodno kazalište u Mostaru sudjeluje na ovogodišnjem 9. Festivalu Miroslav Krleža s predstavom „Kraljevo“, nastaloj po Krležinu tekstu, a u režiji Ivana Lea Leme. Izvedba predstave je online na YouTube kanalu HNK Mostar (https://youtu.be/we3BCcyD6pY), 4. srpnja 2020. godine, s
DUGI APLAUZI ZA “LEGENDU“ NA DORĆOLU
Premijera predstave rađene prema ranoj novozavjetnoj fantaziji Miroslava Krleže odigrana sinoć u Dorćolskom narodnom pozorištu u Beogradu pokazala je jednu novu Legendu. Ovaj put u režiji Gradimira Gojera, afirmisanog sarajevskog režisera, sa glumcima Danilom Lončarevićem, Vahidom Džankovićem, Ivonom Momirović i
KRLEŽA PROGNANIK
U koloni svetskih prognanika kao svojevrsni barjaktar pameti i filozofičnosti, razuma i kosmopolitske svesti Miroslav Krleža odoleva udarima i s desna i s leva. Onaj koji je obeležio epohu hrvatske i jugoslovenske književnosti posle drugog svetskog rata, onaj koji je
MARKOVINA KAO KRLEŽA
Imponirao je gest mladog Markovine da se upusti u neravnopravnu bitku sa avetima prošlosti, bilo je u tome gestu antičke kuraži i sve manje u našoj javnosti prisutne odvažnosti izricanja. Markovina je tim gestom pokazao da i danas postoje ljudi
Dragocjena misaonost
Foto: Željko Haljdinjak/EPH Predstava Aretej po tekstu Miroslava Krleže i u redateljstvu Georgija Para bila je, zasigurno, jedan od povjesnih događaja u hrvatskom teatru s konca prošlog stoljeća. Legenda o svetoj Ancili, rajskoj ptici, ostati će mojoj generaciji u pamćenju
Moć Krležine magije nerazjašnjiva je
“O, Gospode ti Bože moj, ima li nešto megalomanskije na ovome svijetu, i, uopće, kada se narodnost već uzdigla na rang božanstva, onda je na satu ljudske pameti otkucala ponoć, onda nema više izgleda da bi svanulo, jer ova vrsta
Narandžasti dan večeras u NPS, na premijeri Krležine „Hrvatske rapsodije“
Svaki 25. u mjesecu obilježava se kao Narandžasti dan – dan borbe protiv nasilja nad ženama i djevojčicama. Institut za razvoj mladih KULT, uz podršku Ambasade SAD-a u BiH, ovaj 25. obilježit će večeras u Narodnom pozorištu u Sarajevu, na
ZAŠTO BEZ KRLEŽE?
Foto: Slobodna Bosna Vjerojatno je istina da kad stvari dotaknu dno, a pošto ne možemo niže i dublje, moramo stremiti zvjezdarju, koji opet nitko kao Miroslav Krleža nije znao približiti ovozemaljskom svijetu Nedavna pres konferencija kojom je najavljena premijera Hrvatske
MIROSLAV KRLEŽA: KHEVENHILLER (Anno domini 1579)
Nigdar ni tak bilo da ni nekak bilo. Pak ni vezda nebu da nam nekak nebu. Kajti: Kak bi bilo da ne bi nekak bilo, Ne bi bilo nikak,ni tak kak je bilo. Ar je navek bilo da
Monodrama „Na rubu pameti“ na Maloj sceni HNK Mostar u petak 18.12.2015 u 20 sati
Hrvatsko narodno kazalište u Mostaru i Hrvatska udruga Mostar u Zagrebu (HUMUZ) ovog tjedna daruju mostarskoj publici monodramu „Na rubu pameti“ Miroslava Krleže u izvedbi Dragana Despota nacionalnog prvaka drame HNK Zagreb. Predstava će biti odigrana na Maloj sceni HNK
Molim sprovod bez svećenika, bez vijenaca i bez govora
Crkve moskovske /četrdeset puta po četrdeset/ zatvorene su. Ikone skinute. Izlaze ateistički listovi. Štampa stoji nad evropejskom po smeru. Prosjaka (tih ruskih historijskih pojava) imade manje nego u Berlinu. Slastičarnice, trgovine cvećem, svilom i vinom pune. Kavana nema. Hoteli, trgovine
KRLEŽA U COLLEGIUMU
Ranu Krležinu legendu Adam i Eva Gradimir Gojer odlučio je uprizoriti u prostorima Gradske galerije Collegium Artisticum u Sarajevu. Gojer, koji je posljednjih godina u svom redateljakom radu bio uglavnom posvećen postavkama Miroslava Krleže na sarajevskim i zeničkim scenama, ovog
Što bi danas rekao Krleža: Zar nama treba da se još jednom pokoljemo?
“Šta nam vrijedi ako se ponovo pokoljemo?” Ne vrijedi nam ništa, i opet ćemo morati živjeti jedni pored drugih. Međutim, izgleda da zov razuma koji se čuje sa svih strana, ne dopire do ušiju i savjesti onih koji nas hoće
