Napad na civilno društvo

Protesti protiv pravosudnih reformi u Tel Avivu 3. juna 2023. godine. Demonstrant drži natpis “Demokratija za sve. Kraj fašizmu. Kraj aparthejdu” – Foto: SOPA Images/Sipa USA

Predlog zakona poslanika Kneseta Arijela Kalnera koji je na glasanje u zakonodavno veće ministara trebalo da stigne krajem maja, predstavlja uperen pištolj u slepoočnicu civilnog društva u Izraelu.[1] Progon, etiketiranje i klevetanje organizacija civilnog društva predstavljaju ključni deo u vodiču za pravosudni udar, a ako bi Kalnerov predlog prošao, njime bi se uvelo oporezivanje donacija koje dolaze od državnih subjekata u iznosu od 65% što bi vodilo gašenju udruženja i organizacija.

Pravosudni prevrat i ugrožavanje organizacija koje kritikuju režim su procesi koji se dopunjuju. U danu kada civilno društvo bude eliminisano i demokratski prostor kakav poznajemo će biti zbrisan. Neće biti onih koji se bore za žrtve porodičnog nasilja, LGBTQ+ zajednicu, za društvenu i ekonomsku jednakost, verske slobode i slobodu od religije, mir i ljudska prava ili protiv korupcije vlasti. Put ka raspadu demokratskog društva vodi kroz demontažu i slabljenje centara otpora od kojih su mnogi ukorenjeni u civilnom društvu.

U detaljnoj analizi koju je sprovela Mreža odbrane civilnog prostora, utvrđeno je da su vlade koje su radile na ugrožavanju demokratske infrastrukture od sredine 2000-ih, a naročito od 2010., koristile sličnu strategiju protiv organizacija civilnog društva. Ona se sastojala iz tri glavna puta: delegitimizacijom, zakonodavstvom i pomoću maliciozne birokratije. Putinova Rusija je bila inspiracija za mnoge vlade. Posle kampanje za delegitimizaciju organizacija civilnog društva, Putin je 2006. doneo zakon o nevladinim organizacijama kojim je proširio mehanizme kontrole nad njima. Zatim je usledio zakon o stranim agentima kojim su etiketirane organizacije za ljudska prava, zaštitu životne sredine i kontrolu vlasti i kojim su naterane da plate ogromne kazne zbog kojih je deo i ugašen. Ovaj zakon je u poslednje vreme proširen na progon privatnih lica, novinara i blogera koji se nalaze „pod stranim uticajem“ i u očima režima rade protiv ruskih nacionalnih interesa.

Politici Rusije su se priključile države kao što su Azerbejdžan, Tadžikistan i Kazahstan. Možemo naći različite primene putinističkog modela i u Africi, Jugoistočnoj Aziji, Latinskoj Americi i u Evropi pod vođstvom predsednika vlade Mađarske Viktora Orbana. Pa i ovde u Izraelu.

Proces delegitimizacije organizacija civilnog društva kod nas je značajno prisutan od sredine protekle decenije. Poznati primer je bizarna kampanja cionističke organizacije s početka 2010. godine protiv jednog fonda, koja se znatno kasnije razvila u posebno prljavu kampanju „Instalirani (podmetnuti) u kulturi“ usmerenu protiv javnih ličnosti liberalne orijentacije.

Rusko zakonodavstvo koje se fokusira na etiketiranje organizacija civilnog društva kao stranih agenata ograničava njihovu mogućnost primanja donacija, pa čak ih i zabranjuje. Izrael je bio jedna od prvih zemalja koje su prihvatile verziju ruskog zakona kada je ministarka Ajelet Šaked donela zakon o označavanju udruženja 2016. godine što je značajno uticalo na smanjenje donacija. Ako novi zakonski predlog bude usvojen to će biti smrtna kazna za mnoga udruženja iz političkih razloga.

Kao i pravosudni sistem i mediji, i udruženja služe kao kontrola vlasti bez koje će demokratija upasti u ponor. Društvena dostignuća civilnog sektora u Izraelu su ojačala demokratski prostor i mnogo puta nas unapredila u društvo koje više poštuje zakon, pravdu i ravnopravnost. Zabrana isključenja struje siromašnim porodicama, uvođenje javnog prevoza u oblasti Guš Dana preko lokalnih vlasti, sprečavanje privatizacije zatvora, otkrivanje rezidencijalnih troškova premijera i otvaranje Centra za zračenje za obolele od raka u Galileji, kao i dokumentovanje povrede ljudskih prava na teritorijama, samo su deo značajnih i mnogobrojnih dostignuća organizacija civilnog društva.

Dok se masovne demonstracije protiv pravosudnog udara koje su zahvatile Izrael fokusiraju samo na opasnost koju očekujemo zbog ugrožavanja pravosudnog sistema i medija, u javnom diskursu nedostaje upozorenje na opasnost koja preti nevladinom sektoru i spremna platforma za borbu protiv vladinih poteza usmerenih na organizacije koje kritikuju režim. Bilo bi dobro da shvatimo da ako ne bude jakog i funkcionalnog civilnog sektora neće biti ni demokratije, a poslanik Kalner mora da razume da njegovi napori za eliminaciju nevladinih organizacija neće mirno proći. Borba protiv pravosudnog udara i borba protiv ugrožavanja civilnih organizacija je ista borba.

Ran Goldstein, Haaretz, 24.05.2023.

Prevela sa hebrejskog Alma Ferhat

Peščanik.net, 06.06.2023.

[1] Pod pritiskom međunarodne javnosti, predlog zakona je u međuvremenu suspendovan, ali još nije izvesno da se od pokušaja potpuno odustalo; prim.ur.

Podijelite ovaj članak
Facebook
Twitter
LinkedIn
Email
VIŠE IZ KATEGORIJE
VEZANI ČLANCI
Posebno je zanimljiva ili pak bizarna solidarnost koju su Mostarci hrvatske nacionalisti izrazili prema Izraelu poslije napada Hamasa 6. oktobra – Mostarsko je sveučilište okačilo...
Pritisak za prekid vatre intenzivirao se posljednje sedmice kada je više od 100 civila ubijeno tokom dostave pomoći u Gazi, što je izazvalo bijes evropskih...
Ugled države Izrael u svijetu vjerojatno nikada nije bio manji no što je danas. U Izraelu bi iz vlastite tragične povijesti morali naučiti da je...
I oni koji šute zauzeli su stav – istih onih koji podržavaju zločin, silovanja, genocid, etnička ćiščenja. Punih 75 godina cilj je Izraela bio stvaranje...