(Pen)drek EU-a

Zasad je poznato da je EU za "učinkovitu kontrolu granica" spreman iskeširati devet milijardi eura u ulaganjima, zajmovima i otpisima dugova egipatskom gospodarstvu. Bit će para za Sisijevu policijsku državu i u novom mandatu

Foto: Darko Vojinovic/AP Photo

Egipatski diktator Abdel Fatah al-Sisi izabran je za treći predsjednički mandat nakon izbora na kojima nije imao ozbiljnih protukandidata, a uspio ih je provesti nakon što je 2019. izmijenjen egipatski ustav, čime je predsjednički mandat produžen s četiri na šest godina, što mu je omogućilo da se kandidira po treći put. Na izborima je kakti osvojio 89,6 posto glasova, a za te brojke više ne mari skoro nitko jer je stanovništvo Egipta do grla u mukama s gospodarskom krizom, kao i ratovanjem u susjednoj Gazi.

Izbore u Egiptu zanimljivije nam je stoga promatrati s europskog kontinenta, ali ne iz pozicije zgražanja nad diktatorom Sisijem, nego iz pozicije europskog suučesništva u Sisijevoj diktaturi. Naime, egipatski se politički vrh posljednjih godina pokazuje kao neprocjenjiv partner Europske unije u područjima energetike, migracija i sigurnosti. U području sigurnosti, primjerice, Vijeće za vanjske poslove EU-a nije se moglo složiti oko obvezujućeg potpunog embarga na oružje Egiptu u periodu nakon Sisijevog vojnog udara.

Umjesto toga, oko 55 posto egipatskog uvoza oružja u razdoblju od 2015. do 2022. godine došlo je iz Francuske, Njemačke i Italije. EU i njegove članice također su blisko surađivale s vladom u Kairu u takozvanoj borbi protiv terorizma, koja je u praksi značila zatvaranje, progon i zlostavljanje desetaka tisuća egipatskih članova oporbe, aktivista, novinara, muzičara, nogometnih navijača.

U području energetike Bruxelles se Kairu počeo udvarati čim je pukla ljubav s uvozom plina iz Rusije. U junu 2022. Egipat, Izrael i EU potpisali su memorandum o razumijevanju prema kojem bi Izrael trebao izvoziti plin u Egipat gdje bi bio ukapljen i zatim isporučen u EU. Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen izjavila je tada da je Egipat “ključni partner u naporima da se EU odmakne od ruskih fosilnih goriva prema pouzdanijim dobavljačima”. Prošle godine je u Egiptu održan samit o klimi COP27 tijekom kojeg su EU i Kairo uspostavili i strateško partnerstvo o obnovljivom vodiku.

Sa Sisijem se nedavno razgovaralo i o migracijskoj politici EU-a te ulozi koju bi u njoj mogao imati Egipat. Uoči sastanka Europskog vijeća krajem oktobra 2023., Von der Leyen je predložila povećanje potpore Kairu u toj domeni, nagovještavajući dogovor moguće usporediv sa sporazumom koji je EU ovog ljeta potpisao s Tunisom. Zasad je poznato da je EU za “učinkovitu kontrolu granica” spreman iskeširati devet milijardi eura u ulaganjima, zajmovima i otpisima dugova egipatskom gospodarstvu. Bit će para za Sisijevu policijsku državu i u novom mandatu – od Bruxellesa do Kaira samo (pen)drek.

Novosti

Podijelite ovaj članak
Facebook
Twitter
LinkedIn
Email
Ivana Perić

Ivana Perić

VIŠE IZ KATEGORIJE
VEZANI ČLANCI
U svom romanu Proširenje, objavljenom prije nepune dvije godine, austrijski književnik Robert Menasse napisao je veliku i dojmljivu satiru o evropskim integracijama, koja bi mogla...
EU je namijenila Egiptu 7,4 milijarde eura za "suzbijanje migracija", dok se političari u Hrvatskoj – na čelu s predsjednikom Milanovićem – međusobno natječu tko...
Prije pet godina uoči europarlamentarnih izbora kurentna roba bile su zelene politike i klimatske promjene. Ove su godine u fokusu obrambena politika, stvaranje zajedničke obrane...
Evropska unija želi izgraditi transbalkanski koridor za transport električne energije koji bi povezao transmisione sisteme BiH, Crne Gore i Srbije s mrežama Hrvatske, Mađarske, Rumunije...