Foto: Arhiv/Reuters
Strah da bi proširenje vojnih operacija Izraela u Gazi moglo eskalirati u regionalni sukob povećava osjećaj nelagode na svjetskim tržištima i zamagljuje izglede globalne ekonomije, prijeteći da uguši rast i ponovo podstakne rast cijena energije i hrane.
Jedan od razloga zašto se sukob između Izraela i Hamasa smatra globalnom ekonomskom prijetnjom je oslanjanje svijeta na rezerve nafte u regiji, koja čini trećinu tržišta. Ekonomisti se često plaše da bi skokovi u cijeni nafte mogli izazvati globalnu recesiju, pišu svjetski mediji.
Niz ekonomskih šokova
Način na koji se rat Izraela i Hamasa odvija imat će implikacije na ljudske živote, regionalni odnos snaga i možda čak i globalni mir. Međutim, također to bi moglo uticati i na globalnu ekonomiju, koja je bila pogođena nizom šokova u posljednje četiri godine, uključujući pandemiju COVID-19, inflaciju poslije pandemije te rat Rusije i Ukrajine, napisao je The Financial Times.
Prema posebnom poglavlju najnovijeg Pregleda tržišta roba Svjetske banke o “Potencijalnim kratkoročnim implikacijama sukoba na Bliskom istoku”, broj ljudi koji pate od ozbiljne nesigurnosti hrane skočio je za više od 200 miliona između 2019. i 2021. godine.
Rat Rusije i Ukrajine je to vjerovatno značajno pogoršao, iako podaci još nisu dostupni. To je dijelom zbog direktnog uticaja tog rata na cijene hrane, a dijelom zbog viših cijena energije, ističe londonski list uz ocjenu da bi još jedan veliki skok cijena energije doveo do daljeg pogoršanja.
Kakve implikacije bi rat Izraela i Hamasa mogao imati po svjetsku ekonomiju zavisi od toga koliko ozbiljno i koliko daleko bi se rat i njegove političke posljedice mogle proširiti, piše The Financial Times.
Region je, dodaje list, daleko najveći svjetski proizvođač energenata: prema Statističkom pregledu svjetske energije iz 2023. godine, on posjeduje 48 posto globalnih rezervi i proizvodi 33 posto svjetske nafte.
Štaviše, prema podacima Američke uprave za energetske informacije, petina svjetskog snabdijevanja naftom prošla je 2018. godine kroz Hormuški moreuz, na dnu Zaljeva koji je ključna tačka globalnih zaliha energenata.
Svjetska banka također napominje da su prošli energetski šokovi bili značajno skupi. Invazija Iraka na Kuvajt 1990. podigla je prosječne cijene nafte nakon tri mjeseca za 105 posto, arapski naftni embargo 1973-1974. podigao ih je za 52 posto, a iranska revolucija 1978. podigla ih je za 48 posto.
Do sada su, međutim, posljedice napada Hamasa na Izrael i rata u Gazi na cijene nafte slabo uticale.
Tečni prirodni plin iz Zaljeva također je važan dio globalnih zaliha, napisao je The Financial Times, dodajući da bi veliki poremećaji u ovim opskrbama imali snažan uticaj na cijene energije, globalnu proizvodnju i ukupni rast cijena, posebno prehrambenih proizvoda.
Strah od eskalacije sukoba
Uticaj na globalna tržišta kao odgovor na rat Izraela i Hamasa na početku je bio ograničen, pošto su prve procjene investitora bile da će se sukob obuzdati. Međutim, izgledi o mogućem proširenju sukoba na druge zemlje, kao što su Iran i Liban, dodali su osjećaj nelagode na tržištima, ističe CNBC.
Mohamed el-Erian, glavni ekonomski savjetnik u Allianzu, rekao je da što borbe duže traju, veće su šanse da će eskalirati u regionalni sukob sa implikacijama na globalna finansijska tržišta.
El-Erian je rekao da bi takva situacija pogoršala već rasprostranjena pitanja s kojima se suočava globalna ekonomija, uključujući stagnirajući rast, tvrdoglavo visoku inflaciju i širu fragmentaciju tržišta.
“Ovaj sukob na neki način pojačava sve izazove koji su postojali i koji su već bili značajni”, rekao je on.
Kristalina Georgieva, šefica Međunarodnog monetarnog fonda, nazvala je pogoršanje sukoba Izraela i Hamasa kao još jedan oblak na horizontu ionako sumornih ekonomskih izgleda.
“To je užasno u smislu ekonomskih izgleda prostor na kojem se rat odvija”, rekla je ona, naglasivši da će biti negativnog uticaja “na susjede: na trgovinske kanale, na turističke kanale, troškove osiguranja”.
Globalne implikacije
Bogate i siromašne zemlje tek su počele oporavljati nakon trogodišnjeg niza ekonomskih šokova koji su uključivali pandemiju COVID-19 i rusku invaziju na Ukrajinu. Oštra inflacija je u padu, cijene nafte su se stabilizovale, a predviđene recesije su izbjegnute. Sada neke vodeće međunarodne finansijske institucije i privatni investitori upozoravaju da bi krhki oporavak mogao postati loš, napisao je The New York Times.
“Ovo je prvi put da smo imali dva energetska šoka u isto vrijeme”, rekao je Indermit Gill, glavni ekonomista Svjetske banke, govoreći o uticaju ratova u Ukrajini i na Bliskom istoku na cijene nafte i plina.
Ta povećanja cijena, ukazuje list, ne samo da umanjuju kupovnu moć porodica i kompanija, već i povećavaju cijenu proizvodnje hrane, dodajući visoki nivo nesigurnosti hrane, posebno u zemljama u razvoju poput Egipta, Pakistana i Šri Lanke.
Zemlje se već bore s neuobičajeno visokim nivoom duga, slabim privatnim investicijama i najsporijim oporavkom trgovine u posljednjih pet decenija, što im otežava izlazak iz krize. Više kamatne stope, rezultat nastojanja centralnih banaka da ukrote inflaciju, otežale su vladama i privatnim kompanijama da dobiju pristup kreditima i izbjegnu neizvršenje obaveza.
“Sve ove stvari se dešavaju u isto vrijeme”, rekao je Gill, naglasivši da se svijet nalazi u jednoj od se “najkrhkijih tačaka za svjetsku ekonomiju”.
Konflikt na Bliskom istoku, kao i ekonomske neprilike, također bi mogli povećati priliv migranata koji idu u Evropu a koja se nalazi na rubu recesije. Kina, koja polovinu uvoza nafte dobiva iz Perzijskog zaljeva, bori se s kolapsom na tržištu nekretnina i najslabijim rastom u skoro tri decenije.
Nasuprot tome, Sjedinjene Države su zbunile analitičare svojim snažnim rastom, napisao je list, dodajući da je od jula do septembra, američka privreda rasla po godišnjoj stopi od samo nijansu ispod pet posto, podstaknuta usporavanjem inflacije, zalihama štednje i snažnim zapošljavanjem.
Ipak, što se energetskih tržišta tiče, M. Ayhan Kose, koji nadgleda godišnji izvještaj Svjetske banke o globalnim ekonomskim izgledima kaže da nešto što se “događa na Bliskom istoku neće ostati na Bliskom istoku”, već će imati “globalne implikacije”.
Upozorenja stručnjaka s Wall Streeta
Izraelski rat s Hamasom i ruska invazija na Ukrajinu učinili su svijet “strašnijim i nepredvidljivijim” mjestom nego bilo koje drugo vrijeme od Drugog svjetskog rata, izjavio je za The Sunday Times Jamie Dimon, predsjednik najveće američke banke, JP Morgan i, kako ističe list, nezvanični kralj Wall Streeta.
“Ova geopolitička pitanja su vrlo ozbiljna, vjerovatno najozbiljnija od 1938. Ono što se događa upravo je najvažnija stvar za budućnost svijeta – sloboda, demokratija, hrana, energija, imigracija.”
Sukob na Bliskom istoku je, dodaje The Sunday Times, uzdrmao finansijski sistem jer region čini 48 posto globalnih energetskih rezervi. Prethodne krize dovele su do velikih cjenovnih šokova, iako se do sada, po cijeni od oko 86 dolara po barelu, nafta otprilike vratila na nivo od prije 7. oktobra, dok su cijene plina tek neznatno porasle.
Stručnjaci upozoravaju i na mogućnost nematerijalnog uticaja na potrošače. “Kada se ruska invazija dogodila u Ukrajini, rekli smo da je dividenda mira gotova”, rekao je Larry Fink, izvršni direktor investicijskog giganta BlackRock, za The Sunday Times. “Sada, sa nestabilnošću na Bliskom istoku, idemo u skoro potpuno novu budućnost”.
Fink ističe kako je “geopolitički rizik glavna komponenta u oblikovanju naših života” te da sve veći strah i sve manje nade u svijetu kreira okruženje s manje potrošnje.
“Dakle, strah stvara recesiju na duge staze – i ako nastavimo da imamo sve veći strah, vjerovatnoća evropske recesije raste i vjerovatnoća recesije u SAD raste”, kazao je Fink naglasivši da “geopolitika igra veću ulogu u svim jednačinama”.
