Poistovjećujući nacionalnu pripadnost s jezikom, Marko Samardžija piše kao da se u BiH govore tri jezika i kao da Hrvati u BiH ako studiraju u Sarajevu moraju studirati na stranome jeziku. Zalaže se svesrdno i za jezični apartheid u obliku
Podržava propisivanje jezika, pogotovo ako potječe iz fašističke NDH. Pa o propisujućoj uputi iz NDH ističe da se potpuno slaže s njom: »I mi mislimo tako«. Navodi i poduži citat NDH-ovskog Državnog ureda za jezik koji se rukovodi purizmom i
Piše: Ladislav Babić Sad je novo doba, pluralizam vlada. To je, štono kažu – demokratska tvorba. Skladateljska družba novu skladbu sklada, sklada skladbu novijeh akorda. Al’ (s)nježan akordić pjesmu im ometa; čudan neki suzvuk čačka njima uha. Otkud li se
Tvrdeći da nikome u Hrvatskoj ne valja jezični osjećaj, Stjepan Babić piše s ciljem ne bi li se jezični osjećaj bar malo izoštrio i Hrvati i u tome području počeli vidljivo napredovati. S obzirom da si autor prisvaja monopol na
Autorice toplo preporučuju mamutski Hrvatski jezični savjetnik Instituta za hrvatski jezik, koji su one uredile, no upravo taj savjetnik je očit dokaz ne da je stanje jezične kulture loše, nego da su bolesni ljudi koji misle da je odraslim izvornim govornicima potrebno
Svaki osnovnoškolac zna da lične zamjenice pokazuju lice: ja pokazuje prvo lice, ti drugo lice, on treće lice itd. Zato se i zovu lične zamjenice. No, Peti tvrdi da lične zamjenice ne pokazuju lice. Osnovnoškolci znaju i da u primjeru Prijatelj mi je sportaš riječ prijatelj označava osobu, a u
Pomoću nacionalizma »pojedinac postaje dio većeg svijeta: nacionalizam mu omogućuje povećan ’psihički dohodak’, što itekako može biti prihvatljivo kao nadomjestak smanjenom materijalnom prihodu. Nacionalizam dopušta projekciju mržnje i neprijateljstva na drugu grupu; on doprinosi da se osobne frustracije ponište kolektivnim
Svjetski dan pismenosti, ili kako ga još nazivaju Dan borbe protiv nepismenosti, obilježava se danas, 8. rujna s ciljem upozorenja na problem nepismenosti koji postoji u svijetu. Utemeljio ga je UNESCO 1967. kako bi promovirao važnost pismenosti. U BiH je
Teofil Pančić i Anne-Kathrin Godec / Foto Franjo DERANJA Priznajem administrativne granice između samostalnih država, one su politička i povijesna činjenica, kojom prečesto manipuliraju neki političari, ali se protivim barijerama kulturološkog primitivizma – rekao je Pančić, koji je nakon Skoplja
Snježana Kordić, hrvatska lingvistica, predavala je na univerzitetima u Frankfurtu, Bochumu, Münsteru i Berlinu. U Njemačakoj je habilitirala 2002. godine, a doktorirala je 1993. na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Njena knjiga Jezik i nacionalizam je u Hrvatskoj pokrenula pravu političku
Život je jači od iluzije života, a ako oponenti Snježane Kordić ne uviđaju da u svakodnevnom uzajamnojm ophođenju sa susjedima u praksi potvrđuju načela koja ona znanstveno sistematizira u svojoj knjizi, red je da konačno otvore oči. Piše: Ladislav Babić Zadržimo li
“Zašto koristite stranu reč tortura, kada postoji lepa srpska reč: mučenje” rekao je jedan od svjedoka odbrane na suđenju nekom od ratnih zločinaca u Hagu. I svi bi se ex-yu jezički puritanci mogli pitati isto: zašto slobodoumni govore da mi
Povodom Okruglog stola na temu “Diskriminacija i segregacija kao odraz etno-političkog utjecaja u školama” koji će se održati u Mostaru 27. svibnja 2014. godine u konferencijskoj sali hotela Ero, lingvistica dr. sc. habil. Snježana Kordić rekla je kako se segregacija opravdava
»Lingvistička saznanja prave nas otpornima na manipulacije koje se pojavljuju u društvu. Primjerice, manipulacija koja je kod nas prisutna: kada jedna grupa ljudi počne govoriti da jezik u Hrvatskoj ne valja, da ga treba čistiti, da je ranije bilo bolje
Poznato je da neki religiozni ljudi imaju prave izljeve mržnje prema svima koji ne dijele njihovu religiju. Isto se zapaža i u tekstovima i reakcijama brojnih kroatista: “svaka, pa i najbezazlenija sumnja u tvrdnju domaćih jezikoslovaca da su hrvatski i
U nedjelju 25. svibnja 2014. godine gošća na prvom programu Hrvatske televizije u emisiji “Nedjeljom u 2” urednika i voditelja Aleksandra Stankovića bit će jezikoslovka dr. sc. habil. Snježana Kordić. Jesu li hrvatski i srpski jedan jezik? Je li Hrvatskoj potreban
© Copyright 2023 tacno.net. Sva prava zadržana.
ENG
