Portugalska fado diva oduševljena Josipom Brozom: Bila sam dete kada je umro, ali naslušala sam se priča koliko vam je stara država bila jaka u njegovo vreme PRILIKOM nedavnog boravka u Beogradu, portugalska fado diva Mariza odsela je u hotelu
Može Hrvatska pjevati i svirati i ukrućenom nježniku, ali nema tu pomoći s ovakvima kakvi ju vode u prošlih četvrt stoljeća. Sada su se upravo sramotno i kompromitantno ščepali za guše premijer Zoran Milanović i njegov dojučerašnji najvažniji ministar Slavko Linić, pa u nastavcima javno blate jedan drugoga. Kao da nisu najodgovorniji za državu koja nosi gaće na štapu
Organizirajmo danas mi, koje je vrijeme pregazilo – ovo je samo šala mala za zavaravanje protivnika – svoju Štafetu seniora i prenesimo je, kao dar, juniorima. Sa željom da ponosno pamte nešto lijepo i podijele s drugima. A da nije
U pogledu relativno neposredne budućnosti čovječanstva, ovaj je autor isključivi pesimista; misli da ono svim svojim mentalnim nesposobnostima juri u slijedeći svjetski rat, iza kojega će se onaj naredni – po Einsteinovom mišljenju – voditi toljagama. Ne može me utješiti
Na prvomajske prosvjede na Španjolskom trgu, na poziv Plenuma građanki i građana Mostara, Mostarcima se pridružio i obratio ugledni intelektualac, sociolog, psiholog, filozof te politički analitičar, prof. dr. sc. Esad Bajtal. Njegovo obraćanje prenosimo u cijelosti. Pođimo od činjenica.[1] U
U svojoj arhivi našao sam članak koji sam pisao povodom tridesete godišnjice Titove smrti. Danas, četiri godine kasnije vidim da sve konstatacije i dalje stoje, nažalost i one o našoj sadašnjosti. Ta stvarnost se izmjenila još na gore. Piše: Ešref
Od Titove smrti prošle su pune 34 godine, više od tri desetljeća. Nije li stoga krajnje vrijeme da objektivni historičari, sposobni stvari procijeniti s nužne povijesne distance, da istinoljubivi novinari koji ne dozvoljavaju da ih se kupi egzistencijalnom ucjenom, da
Piše: Dragan Grozdanić, Novossti Neću da budem informiran, cijeli svijet je preinformiran, i to loše. Vrijeme informativnosti je svima napravilo zlo, stoga je bolje biti neupućen – kaže nam u svom stilu Arsen Dedić, upozorivši nas prije toga na svoje
Šta je Tito voleo da jede, kakvu je kafu pio, kako su izgledali njegovi poslednji dani u ljubljanskoj bolnici i zašto je NASA specijalno za njega poslala hranu koju su astronauti nosili u svemir, u ispovesti Đorđu Odaviću otkriva “poslednji
Mladen Oljača i Čedomir Radović u djelu »Književnici o Titu« iz 1982. godine, u drugom ciklusu »Tito, oduvijek, zauvijek« objavili su esej jugoslavenskog slikara, književnika i kritičara Otoa Bihalji Merina naslovljen »Titov doživljaj slike«. Oto Bihalji Merin napisao je na
U djelu »Književnici o Titu« objavljenom 1982. u sarajevskom izdanju »IRO Veselin Masleša«, Mladen Oljača i Čedomir Radović objedinili su zapise, eseje i pjesme najistaknutijih jugoslavenskih književnika o Josipu Brozu Titu, njegovu životu, radu, ali i borbi za ukidanjem klasnih
Prof. dr. Esad Bajtal, filozof, sociolog, psiholog iz Sarajeva, čovjek je koji laserskom preciznošću secira dnevno-političku bh. zbilju. Za sebe kaže da je nesposoban biti podban, da nema ni nacionalnog ni vjerskog korpusa te da je kao pripadnik (pre)ostalih zapravo
Foto: FOSIM Ovo djelo je ustupljeno pod Creative Commons licencom Imenovanje – Dijeli pod istim uvjetima 3.0 Croatia (http://creativecommons.org/licenses/by-sa/3.0/hr/). Tekstove objavljene na Kulturpunktu možete slobodno kopirati, prenositi i uređivati uz obavezno jasno istaknuto ime autora i izvor članka te uz
Piše: Vesna Nikolić, Radio Gornji Grad Da bi umanjili radnički pokret temljen na marksističkim principima mediji u kapitalističkom vlasništvu svakodnevno uspoređuju pokret sa staljinizmom na vrlo isključiv način. Na ciničan način govore o kultu ličnosti dok istovremeno gledamo već 20
U izdanju nevladine organizacije Gariwo iz Sarajeva objavljena je knjiga Tomislava Jakića Nisam zavijao s vukovima. Knjiga je autorovo svjedočanstvo, potkrijepljeno dokumentima i fotografijama, o tri perioda Hrvatske. O Hrvatskoj za vrijeme Drugog svjetskog rata, nakon njega, te o Hrvatskoj
SKOPLJE – Ispred srednje škole “Josip Broz Tito” u Skoplju prošlog petka osvanuo je Titov spomenik. Vlast, međutim, ne zna ko je spomenik postavio. Kako se navodi na sajtu “Balkan Insajta”, vlasti u Skoplju su saopštile da Titov kip nema
© Copyright 2023 tacno.net. Sva prava zadržana.
ENG
