Ukoliko se Evropa ne uspije (a neće se uspjeti) odlijepiti od američko-britanske politike bacanja Rusije na koljena i pripremanja za konfrontaciju s Kinom, ukoliko će Evropa svojim građanima u ime te politike, a pod krinkom prozirne parole o potrebi konfrontacije
Annalena Baerbock – Foto: FB Vrlo aktivna, vrlo ambiciozna, ali i vrlo neiskusna njemačka ministrica vanjskih poslova uvrstila se, u kontekstu (ne)poznavanja osnovnih stvari iz međunarodne politike, u red ozbiljnih kandidata za popravni ispit. I to je još vrlo blago
U euforiji i slavljeničkom raspoloženju u danima otvaranja Pelješkog mosta, pozornosti hrvatske javnosti izbjegle su neke svakako zanimljive i indikativne pojedinosti. Odnosno, preciznije rečeno, nije na njih bila posebno upozorena, ma koliko da su objektivno važne. Kao prvo, završetku projekta
Na dan kada je Britanija bilježila najviše temperature ikada registrirane, na taj isti dan kada je objavljeno kako je gotovo polovica područja Evropske unije zbog ekstremnog toplinskog vala i izostanka kiše ugrožena sušom, glavni je tajnik Ujedinjenih naroda upozorio kako
Izvlačenje Britanije iz ujedinjene Evrope počelo je pomalo Britancima zadavati sve veću glavobolju, odnosi Londona s Evropskom unijom bivali su sve napetiji zbog toga što je Johnson pokušavao naći načina da odstupi od nekih ranijih dogovora s Unijom (granica u
Ako, dakle, Zapad ne promijeni politiku, a što je u svjetlu madridske Deklaracije NATO, iluzorno očekivati, i najcrnji pesimizam što se svodi na tvrdnju kako će naredni svjetski rat biti i posljednji i kako smo danas tome ratu korak bliže,
Na velikoj otvorenoj pozornici nastupa simfonijski orkestar pod ravnanjem dirigenta – Rusa. Na programu su isključivo djela ruskih skladatelja: Musorgski, Rahmanjinov, Čajkovski. Solist na glasoviru, pijanist, također je Rus. Publika, a okupilo se više od dvadeset tisuća ljudi, frenetično aplaudira.
Foto: LUDOVIC MARIN/AFP No, ono čime se ‘mlada Evropa’ najviše odlikovala, to je bila posvećenost ‘novoj religiji’ antirusizma, odnosno podupiranja politike obuzdavanja Rusije širenjem Atlantskog pakta i pothranjivanjem sve alarmatnijih priča o opasnosti što je Moskva, pod predsjednikom – bivšim pripadnikom
Foto: REUTERS/Guglielmo Mangiapane Da je Papa jedan, to zna ne samo svaki katolik, nego svatko tko ima iole pojma o svjetskim religijama. No, o tome ovdje ne govorimo. Da je ovaj Papa jedinstven, to zna svatko tko makar i površno prati
Punih stotinu dana, koliko traje rat u Ukrajini (sada već i koji dan dulje) dugogodišnja je njemačka kancelarka, Angela Merkel, stoički podnosila napade na svoju politiku suradnje s Ruskom Federacijom, ali i na sebe osobno. Punih stotinu dana šutjela
Hoće li u zemljama Evropske unije, među građanima koji žive u atmosferi ‘isfabricirane’ istine i bez mogućnosti sagledavanja i ‘druge strane medalje’, ikada više biti moguće postići kritičnu masu koja bi bila u stanju odbaciti nedemokratske metode i sredstva prisile
Osrednji estradni komičar predstavljen najprije javnosti svoje zemlje kao njezin predsjednik u humorističkoj televizijskoj seriji, da bi nakon toga na izborima kandidirao za ‘pravoga’ predsjednika i pobijedio, ostat će zapamćen u kronici vremena, usprkos tragičnim uvjetima koji mu omogućavaju svakodnevne
Jawaharlal Nehru, Kwame Nkrumah, Gamal Abdel Nasser, Sukarno i Josip Broz Tito – osnivanje Pokreta nesvrstanih (APWirephoto) Kada je daleke godine 1961. prvim sastankom na vrhu u Beogradu svoje pojavljivanje na svjetskoj sceni najavio Pokret nesvrstanih, dugogodišnji šef američke diplomacije,
Prihvaćati kao saveznika nekoga tko svako malo prijeti odcjepljenjem od Bosne i Hercegovine, za tako nešto nema opravdanja. Kao što nema opravdanja ni za grčevito opiranje konceptu građanske države. Pa valjda bi svakome trebalo biti jasno da nešto nije u
Tito s poljskim partijskim vođom Wladyslawom Gomulkom na glavnom zagrebačkom trgu (zbirka Toni Politeo/nacional.hr) Može li itko osporiti da je Tito (koliko god ga danas optuživali kao jednog od mega ubojica dvadesetoga stoljeća) bio državnik svjetskog kalibra, a prethodno vođa
S dramatičnim zbivanjima u posljednjih nekoliko godina, od kriza na raznim krajevima svijeta preko pandemije do sadašnjeg rata u Ukrajini, novinarstvo, mediji i globalno javno mnijenje potpuno su se promijenili. O tim velikim potresima koji su gotovo izobličili izgled današnje
© Copyright 2016 tacno.net. Sva prava zadržana.
ENG
