Kada već marketing nastupa preobučen u novinarstvo, zbog čega novinarstvo ne bi preuzelo protokole marketinga, tako da se – recimo – konferencije za štampu vladajućih političara naplaćuju korisnicima govornice? Tim više što se cjelokupan sadržaj Plenkovićeve politike sastoji od neumjerenog
Ustalila se praksa da političar koji drži do sebe ne pravi razliku između javnosti i nužnika. Zadatak je novinara da toj razlici ipak vrati izgubljeni smisao. Za početak bi u izvještajima trebalo proljev nazivati proljevom, a ne služiti se izrazima
Bez obzira na privatne motive, Kordićevo “sve bih ponovio”, odnosno “nije mi žao”, predstavlja najsažetiju artikulaciju hrvatske državne politike u 30-godišnjem kontinuitetu. Jedan od gadnijih elemenata te politike je cinično previđanje hrvatskoga mi u Kordićevu ja Piše: Viktor Ivančić Ne
Da hrvatsko društvo nije zaposjednuto militarističkim duhom, Hrvatski generalski zbor ne bi postojao, ili bi, prikladnije, raspolagao utjecajem poput udruženja radioamatera ili filmskih redatelja. Kao što, uostalom, ne bi postojalo ni Ministarstvo branitelja. Piše: Viktor Ivančić Uzbudljiv pičvajz potresa Hrvatski
Moj dida je rekao: „Zašto je u Srbiji miljon svita na ulici, jerbo in je pun kufer pokvarene vlasti, a u Hrvackoj niko?“ Barba Tonino se nakeserijo: „He-he, biće Hrvati imaju veći kufer, pa in se teže napuni!“ Moj dida
Postjugoslavensko antijugoslavenstvo raste na krilima nepriznate frustracije: u borbu protiv totalitarne crvene nemani uložena je silna količina naknadne kuraže, akumulirane susprezanjem iz doba dok je neman bila živa. Glavnim protagonistima nekoć su bile pune gaće današnjih stavova. Piše: Viktor Ivančić
Jedan neodržani koncert u HNK Split podsjeća da su gradske institucije, u odnosu na antifašističku prijetnju, i dalje odlično utvrđene, poput njemačkih bunkera. Nepokorenima, kao i dosad, ostaje gerilsko održavanje antifašističke tradicije. Ostaju partizanske metode čuvanja sjećanja na partizane. Piše:
Tata je zinijo: „Brumaješ me?“ Mama je rekla: „Časna rič! Rekla mi je mater od male Teice!“ Mama i tata su ujutro pili kavicu u kužini i utiho su pričali. Tata je pitao: „Šta ti je tačno rekla?“ Mama je
foto: š.g Nacistički poklič, uklesan u kamenu, napokon je postao nesporni element gradskoga spomeničkog dekora. Sretno se srodio s okolišem. Priča o splitskom ustaškom monumentu perfektno ilustrira karakter i dinamiku odnosa između hrvatskog fašizma i njegovih lažnih protivnika. Piše: Viktor
Moja mama je bila u školi na primanju. Ona je sidila prikoputa one učiteljice Smilje. Mami su iz livog oka curkale dvi suzice. Uča Smilja je pružila joj papirnatu i pitala je: „Oćete šudarić?“ Mama je rekla: „Ne triba, fala!“
Možemo se samo nadati da će nove generacije, kada je već teško naslijediti talent Dubravke Ugrešić, slijediti pouku što ju je ostavila svojim spisateljskim angažmanom: da nije država, nego je osoba ta koja ima biti samostalna i suverena Previše jedinstva
Moj dida je lovija ribu sa onim svojim frendovima barba Toninom i don Josom. Oni tri su sidili na muliću ispod didove kuće na Šolti i bacili su tunje u more. Plus su pušili španjulete i drinkali su po travaricu
“Ako u blagdanskom ozračju osjetite potrebu iskazati poštovanje podizanjem desnice u zrak i/ili uzvikivanjem ustaškoga pozdrava, činite to u intimi svoga doma, a ne na javnom mjestu”, kaže se u uputama o obilježavanju dana osnutka NDH što su ih dobili
“Opravdanje ruske agresije” je retorička šifra pomoću koje će se ozloglasiti svako mišljenje koje odstupa od ideološki skrojenoga mentalnog obrasca borbene formacije. Po istome modelu u devedesetima su pred streljačke strojeve izvođeni “neprijatelji države”, “jalnuški diletanti” i “vještice iz Rija”
Moja mama i ja smo bili u gradu. Tamo smo mi na Peristilu vidili one klečavce. Klečavci su barbe koji kleče nasrid Peristila i mole se. Klečavci su u rukama držali krunice i sličice Divice Marije. Ja sam mamu pitao:
Zlatko Vitez podesio je memoriju po receptu svoga omiljenog šansonijera – “pamtim samo sretne dane”. I što duže pamtim, sreća je sve veća, a istina sve dalja. Zbirom ličnih iskustava kreiranih na takav način nastaje cijela jedna nacionalna historija. Sreća
© Copyright 2023 tacno.net. Sva prava zadržana.
ENG
